NAKON PLJUSKE S PANTOVČAKA

Hebrang za Direktno: Može li prosječna neto plaća u Hrvatskoj biti 7000 kuna?

Autor

Andrea Latinović

Nakon što je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ponovno prozvala Vladu, izjavivši kako bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti minimalno 7500 kuna, jer “nitko ne može živjeti od 3000”, ponovno su se zategnuli odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora.

05.03.2019. u 22:00
Ispiši članak

“Svima nam je jasno da bi to hrvatske građane podiglo s dna europske liste plaća i standarda”, kaže za naš portal bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a dr. Andrija Hebrang.

“Ubrzo je premijer odgovorio da to Vlada ne smije i ne može ostvariti svojom odlukom. Tko je u pravu? Oboje! U pitanju je mali nesporazum, jer predsjednica sigurno nije mislila da se to ostvari administrativnom odlukom Vlade. Međutim, na temelju osobnog iskustva u vladama u godinama stvaranja i obrane Republike Hrvatske tvrdim da je to moguće! Ne, naravno, administrativnom odlukom Vlade, nego dubokim reformama koje će ukinuti nepotrebne namete na gospodarstvo i osloboditi sredstva za investicije i za povećanje cijene rada”, govori Hebrang.

Na pitanje koje to suvišne namete imamo i koliko koštaju, također imamo odgovore iz brojnih studija, ali i iz podataka Eurostata.

“Hrvatska udruga poslodavaca već je davno izradila popis 11 nameta koji se mogu hitno ukinuti, njih ukupno 11. No konačno rješenje je puno složenije. Ukoliko pogledamo ukupne nefiskalne namete i tu imamo podatke - oni su zastrašujući. Ukupno je popisano 213 neporeznih davanja u cjelokupnoj godišnjoj sumi od 9 milijardi kuna, ili približno više od 2,5% BDP-a! Detaljna analiza pokazuje, primjerice, da plaćamo administrativne pristojbe na 334 administrativne procedure u visini od 253 milijuna kuna godišnje. Na HRT građani plaćaju godišnje preko milijardu kuna! Često su nameti bizarni, kao naknada na prekomjernu upotrebu javnih cesta koje su već plaćene iz drugih davanja. Poduzetnike izluđuje 570 popisanih nameta i davanja. Prema Eurostatu godišnje na subvencije izdvajamo 2,2% BDP-a poput bogatijih kao što su Austrija, Belgija i Danska. Samo za razliku od njih ni danas ne kontroliramo podatke o učincima tih subvencija”.

Nabujala birokracija

Po plaćama zaposlenika u općoj državi, agencijama, gradovima i općinama u odnosu na BDP Hrvatska je daleko iznad EU prosjeka. Prema Eurostatu na te troškove izdvajamo visokih 12,1% BDP-a, dok materijalni izdaci državne i lokalne birokracije koštaju 7,4% BDP-a. Sve to je bliže skandinavskim puno bogatijim državama. Trećina od 576 jedinica lokalne samouprave (od toga 428 općina) ne mogu financirati same sebe. Koriste samo politikama, svima bez razlike, navodi dalje Hebrang.

I ustvrđuje:

“Svakome tko prati gospodarske parametre jasno je da se sve ovo može ispraviti samo teškim, suštinskim reformama. Potrebno je razumno razdoblje da se višak zaposlenih u državnoj i lokalnoj birokraciji zaposli u gospodarstvu reformama oslobođenim novcem. Svaka reforma je odricanje i zato ih ne provodimo. Jesu li za to krivi samo političari? Ili smo svi uljuljani u sadašnje, za mnoge vrlo komforno stanje? Samo, opasnost vreba kada se probudimo iz dubokog postkomunističkog sna, može nam se dogoditi  da nam država bude prazna, bez stanovnika. Naravno, tada će se ugasiti i nameti, ali bit će kasno. A recept je vrlo jednostavan i u drugim državama provjeren - treba samo okupiti pametne ljude iz odgovarajućih struka umjesto lojalnih suradnika čiji je cilj očuvanje ne države, nego vlasti. Političari svih stranaka i birači svih ideologija, zasučimo rukave i krenimo u reforme. Uzbuna već zvoni nepodnošljivom jačinom!”.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.