Hebrang upozorio na najveću mirnodopsku pogrešku: 'Podređeni smo i to se nije smjelo dogoditi'

"U okolnostima sigurnosnih ugroza koje postoje diljem svijeta nije loše da MORH od onoga što se već radi po konceptu s onima koji dragovoljno služe vojni rok napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju", tako je predložio premijer Plenković navodeći da obuka traje mjesec dana nakon srednje škole.

Taj tečaj, između ostalog, nije jasan ni Hebrangu. "Samo bih ga podsjetio da to nije tečaj šivanja ili polaganja prve pomoći za vozača jer na tečaju se ne stječu vještine za obranu zemlje. To mora biti vojni  rok s boravkom u vojarni od tri mjeseca. Treba znati što je vojska jer Plenković nikad nije služio vojsku pa ni u Domovinskom ratu. Njegovo društvo 99 posto ne zna što je vojska. Tko je prošao Domovinski rat, nikad se ne bi suprotstavio ideji kratkog obaveznog vojnog roka za sve", rekao je za portal Direktno.

Poznato je da se Hebrang godinama zalaže za obvezni vojni rok i usprotivio se njegovom ukidanju. Njegov je prijedlog i tada bio da se ne ukida u potpunosti i da se svede na tri mjeseca nakon srednje škole. "Jedno se ljeto može žrtvovati za edukaciju za obranu domovine. Tko završi vojni rok, ostaje vojni obveznik u pričuvnom sastavu i poziva se jednom u dvije godine na vojne vježbe na dopunu znanja. To je najjednostavnije i to ne bi nikoga inkomodiralo jer se jedno ljeto može žrtvovati da se ne ponovi povijest", naglasio je ugledni političar.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

'Austrija ima 20 puta veću pričuvu od nas'

"Poslušali su Europsku uniju i ukinuli vojni rok, to je jedna od najvećih mirnodopskih pogreški svih hrvatskih vlada dosad. Mi smo generacija koja je imala rat, da nismo imali educirane vojnike i pričuve, mi taj rat nikad ne bismo dobili jer je protiv nas išla najbolje naouržana vojska u regiji i da nismo znali neke osnove, naravno da ga nikada ne bismo dobili", istaknuo nam je.

"Ta je generacija trebala biti prevedena u pričuvu, taj sam prijedlog ostavio ministarstvu obrane, i trebalo bi ih se redovito pozivati na vježbe svake dvije godine. To se nije dogodilo, pričuva je zamrla, sad se polako nešto pokušava napraviti, ali je prekasno i premalo vremena. Kada gledamo zemlje koje su sigurnije, s obzirom na okruženje i na međunarodnu politiku, zadržale su vojni rok i njeguju ga. Mogli bismo naučiti lekcije od pametnih, pametni uče od drugih, a ne na svojim greškama", poručio je Hebrang.

Hebrang je posebno istaknuo Švicarsku koja ima obvezni vojni rok za sve muškarce i žene, kao i obvezne vježbe pričuve. "Što se pričuve tiče, spomenut ću da 20 puta veću pričuvu od nas ima jedna Austrija koja je neutralna zemlja, ali ipak drži pričuvu jer danas nitko nije siguran. Trebalo bi učiti od tih zemalja", kazao nam je. 

FOTO: HINA/Daniel Kasap

'Srbi imaju puno veću pričuvu'

"Kada vidite da naši najbliži susjedi koji su do nedavno vršiti krvavu agresiju na Hrvatsku, Srbi uvode ponovno vojni rok i imaju pričuvu puno veću od Hrvatske, onda vam je jasno da smo u podređenom položaju, to se nije smjelo dogoditi. Postavlja se pitanje je li još uvijek vrijeme, s obzirom na međunarodnu ugrozu, da se s tim krene? Da, uvijek je vrijeme. Današnje mlade generacije nisu odgojene u duhu domoljublja, nitko im nije rekao da je najvažnija od svega sigurnost države te da o tome ovise i gospodarstvo, blagostanje i bogatstvo jedne zemlje jer nitko neće investirati u nesigurnu zemlju", rekao je.

"U lijevo-liberalnoj svjetskoj ofenzivi iznad svega je pravo pojedinca pa je pravo pojedinca da proglasi da ima prigovor savjesti i da neće služiti vojsku i na to su uspješne i pametne države dale odgovor. Primjerice u Švicarskoj možete priložiti prigovor savjesti, ali onda morate uplatiti toliko koliko košta jedan vojnik, dakle kompletnu njegovu opremu, služenje, znanje i vježbe", poručio je za naš portal. 

Više nema šale, uvest će se vojni rok: Plenković dao posebne naredbe Anušiću

"Da smo imali prigovor savjesti '91., danas Hrvatske ne bi bilo. Mnogi tvrde da to što smo u NATO-u znači da smo sigurni. Ništa nismo sigurni jer da se aktivira 5. članak NATO-a, koji govori da je napad na jednu zemlju, napad na savez i zajedno se branimo, treba puno vremena. Ne može se donijeti odluka od danas na sutra i zbog članka 4., koji kaže da se nimalo ne otklanja potreba za individualnom obranom svake zemlje, moramo imati takvu obranu koja može izdržati napad eventualnog agresora do reakcije NATO-a i aktivacije članka 5.", zaključio je.