Hebrang: Posljedice gospodarske krize mogu nadmašiti posljedice same virusne epidemije

Iako je istaknuo kako je nezahvalna svaka procjena situacije uz aktualnu epidemiju, doc. dr. Capak rekao je da ako izdržimo sa strogim mjerama socijalnog distanciranja, samoizolacije i karantene, kako očekuju da će nam toplo vrijeme smanjiti transmisiju virusa te da će se moći krenuti s popuštanjem mjera. 

Hebrang nam je pak izjavio da unatoč tome što nije epidemiolog, kao ratni ministar zdravstva ima određenih iskustava s infekcijama i epidemijama te je podsjetio da je u vrijeme dok je on bio ministar, Hrvatska bila u određenoj prednosti, jer je imala Imunološki zavod, što danas više nije slučaj.   

Previše optimistično

Osvrnuvši se na opreznu dijagnozu epidemiologa Capaka, Hebrang je rekao kako smatra da je njegova prognoza o razvoju ili stagniranju epidemije vrlo optimistična, jer da bi epidemija stala "mora biti prokužen značajan dio pučanstva, odnosno značajan broj stanovništva mora biti otporan na taj virus". 

"To nije postignuto i ako ukinemo postojeće mjere, onda će opet doći do širenja virusa, tako da je ta prognoza, iako lijepa za čuti, previše optimistična" , iskren je naš sugovornik. 

Epidemija će stati onda kada virus neće moći 'preskočiti' na zdravu osobu, dodaje HDZ-ov politički veteran.

"Ili će veliki dio stanovništva biti otporan pa se virus, ako preskoči, neće 'uhvatiti', ili ćemo prekidati i dalje komunikaciju među ljudima- socijalna distanca, mjere ograničenja kretanja, izolacija, karantena... Naime, bez imuniteta epidemija neće stati. Dakle, kada stvorimo kritičnu masu imuniteta, a dobro da je stvaramo polako, a ne naglo kao neke druge zemlje, onda će epidemija stati. Gledajući dosadašnju dinamiku epidemije u Hrvatskoj, ona neće moći stati do ovog lipnja", uvjeren je Hebrang.  

To se može iznimno dogoditi, dodaje, ako se virus promijeni zbog topline, vremena, ili mutacije.

"Ako nastavimo s mjerama izolacije i ograničenja kretanja trebat će nam puno više vremena da virus ne može doći do nove žrtve. Znači treba se dogoditi ili da je broj imunih u populaciji velik, ili komunikacija među ljudima iznimno niska i ograničena da bi epidemija stala, a to će trajati, plašim se, još puno mjeseci", prognozira. 

Kritična faza

Osobno smatra, napominje, da ćemo doći u jednu kritičnu fazu, kada ćemo morati oslabiti zabranu socijalnih kontakata, jer bi nas mogla pogoditi još jedna opasnija epidemija, a to je, upozorava, pad gospodarstva.

"Sada već treba oformiti stožer gospodarstvenika koji bi u suradnji s Nacionalnim stožerom za civilnu zaštitu procijenio kada je trenutak za oslobađanje komunikacija, kako se ne bi previše naštetilo gospodarstvu", poručuje Hebrang. 

Upozorava da društvo ne može opstati pod mjerama ograničenja kretanja i komunikacije, jer za neko vrijeme neće biti izvora novca za osnovne životne potrebe.

"Nacionalni stožer radi vrhunski posao. Sada bi trebalo oformiti gospodarstveni stožer kako bi se koordinirale aktivnosti i dobro promislio daljnji opstanak; je li potrebno poboljšati komunikaciju, a time i oživjeti gospodarstvo i riskirati širenje virusa; to možemo onda kada je prag širenja virusa vrlo nizak, a to već sada imamo te procijeniti što je veća šteta", pojašnjava naš sugovornik.  

Široke ovlasti

Smatra da bi stožer gospodarstvenika trebao imati široke ovlasti i da mora biti utemeljen na zakonu. U njemu, dodaje, moraju biti poduzetnici koji će znati usmjeravati zakonske odluke, teoretičari ekonomskih znanosti, sindikati te predstavnici malih i srednjih tvrtki. 

"Sve zemlje već polako razmišljaju kada popustiti mjere zabrane komuniciranja i izolacije da se ne bi do kraja uništilo gospodarstvo. Zato zagovaram ravnotežu između gospodarstvenog i epidemiološkog tima. Tek onda možemo govoriti o kraju epidemije, ili barem njezinu ublažavanju", poručuje liječnik i ministar u više HDZ-ovih vlada. 

"Što vam vrijedi obuzdati epidemiju ako će do tada gospodarstvo imati pad BDP od 20 posto? To znači da se nećemo oporaviti sljedećih deset do petnaest godina. Negativne posljedice gospodarske krize mogu nadmašiti posljedice same virusne epidemije", uvjeren je. 

Smatra kako nismo dobro postupili sa zagovaranjem smanjenja plaća, jer smo tu pogrešku napravili i 2009. godine i time smanjili kupovnu moć, a posljedično i trgovinu i proizvodnju. Ističe da su zemlje koje nisu smanjivale primanja puno brže izašle iz krize od Hrvatske. 

'Odrezati parazitski dio potrošnje'

"I ono što je isto važno, mi još nismo u  državnom proračunu odrezali 'parazitski' dio potrošnje i usmjerili novac prema poduzetnicima. Riječ je o onim stavkama koje u ovom trenutku nisu nužne. To je milijardu i pol kuna na razne udruge, rezanje troškova različitih administrativnih službi koje ne služe ničemu, rezanje birokracije, a njihove službenike preškolovati u produktivna zanimanja i to stimulirati državnim subvencijama", predlaže naš sugovornik i napominje da je sada pravi trenutak za to.

Da bi se sve to ostvarilo potrebno je, ističe, '''odrezati' barem 20 milijardi kuna rashoda koji u ovom trenutku nisu potrebni" i zaključuje:

"To što mi očekujemo pomoć od Europske unije potrajat će i nemamo vremena za to. U ovom trenutku 700.000 ljudi ne radi. Mi smo u ratu imali 200.000 ljudi koji su bili mobilizirani pa znamo što je to, to je jednako opasno kao i korona".