ZA PENALIZACIJU NENOŠENJA MASKI

Hebrang o zdravstvenoj situaciji: Da bi se narod zaštitio, nekada mu se moraju nametnuti nepopularne mjere

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Hrvatska u utorak ima 890 novooboljelih od korona virusa i osam smrti koje se povezuju s Covidom-19. "Do sada se pokazalo kao konstanta da su naše mjere uvijek rezultirale uspješnim ishodima", kazao je ministar zdravstva Vili Beroš koji smatra da treba pričekati dva do tri tjedna da bi se vidjeli rezultati mjera.

20.10.2020. u 22:04
Ispiši članak

"U ovakvim akcijama, a ja to uvijek uspoređujem s ratnom medicinom, naravno da treba biti razuman i ne žuriti i čekati da se vidi rezultat svake mjere, ali istodobno treba pripremati korak naprijed", kazao je bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang na upit da komentira trenutnu zdravstvenu situaciju u zemlji.

Sportske arene su treća razina proširivanja prostornih kapaciteta za potrebe zaprimanja Covid pacijenata, kazao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut. "Prvo je stacionarno povećanje kapaciteta, zatim ide povećanje u bolnicama koje služe u rehabilitacijske svrhe, poput one u Biogradu na moru i Topuskom, a treća razina su sportski objekti". Dodao je da su spremni podići krevete u 48 sati ako to zatraže zdravstveni djelatnici. 

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak rekao je da se pripremamo i za scenarij da će se educirati i drugi kolege koji su bliski toj struci i mogu naučiti osnovne stvari o intenzivnoj njezi. "To se događalo i za vrijeme Domovinskog rata. Svi mi koji smo tada išli na front prolazili smo tečajeve".

Naime, zbog povećanog broja oboljelih zdravstvenih radnika i proboja korona virusa u bolnice, pitanje je tko će nas liječiti.

Sam Beroš je kazao da se u nekim zemljama u Europi razmišlja i o korištenju liječnika koji su zaraženi korona virusom, ali su asimptomatski bolesnici, a koji bi u tom slučaju radili s Covid pozitivnim pacijentima. No, to zasad nije opcija.

Trebamo se koristiti iskustvom iz Domovinskog rata 

"Ne samo liječnički nego nam je i sestrinski kadar vrlo deficijentan u broju, ne i u kvaliteti, jer upravo kvalitetom sada nadoknađujemo nedostatak broja zdravstvenih radnika. Tu također imamo iskustva iz našeg ratnog saniteta kada smo zakonom mobilizirali sve liječnike i svaki liječnik je mogao biti premješten na mjesto gdje je to bilo potrebno", kazao je Hebrang. 

Danas je takva mogućnost za reorganizaciju i premještanje zdravstvenih djelatnika predviđena Zakonom o sprečavanju zaraznih bolesti. Po Hebrangovom mišljenju, kao i za vrijeme Domovinskog rata, i sada "treba zahvatiti široko u liječničku populaciju i premještanjem na odgovarajuća deficitarna mjesta popunjavati te rupe uz odgovarajuću reedukaciju".

"To je naravno ogroman i odgovoran posao koji također treba početi prije nego što zatreba takav liječnički kadar. Katastrofalne posljedice mogli smo vidjeti u Italiji. Šteta je da se tu ne koriste iskustva iz saniteta u Domovinskom ratu gdje smo mobilizacijom 13 tisuća liječnika uspjeli zadovoljiti sve proširene potrebe, dok je svega nekolicina njih to izbjegla i otišla u inozemstvo. Ipak ogroman broj je to poštivao i zahvaljujući tome imali smo najmanji postotak ranjenih kada govorimo u svim ratovima posljednjih desetljeća. Organiziranje saniteta sada u zdravstvu, odgovorno je za broj ljudskih žrtava u budućnosti", upozorava naš sugovornik.

Treba već sada razmišljati o izvanbolničkim ležajevima

Kada je na proljeće počeo rasti broj oboljelih od Covida-19, diljem Hrvatske sportske arene upogonile su se za smještaj oboljelih s blažim simptomima, upravo kako bi bolnički kreveti ostali namijenjeni onima s težom kliničkom slikom. Hebrang je mišljenja da se kod nas dobro radi i planira, ali da već sada treba razmišljati o izvanbolničkim ležajevima te primjećuje da se "tu isto oklijeva iz različitih političkih razloga".

"Pogledajte što se u Češkoj događa. Oni su pred izbore olabavili mjere, sada se pojačavaju i naravno izazvali su žestoku pobunu naroda. Mi bi trebali u ovom trenutku uvesti rigoroznije mjere za poštivanje epidemioloških pravila oko održavanja distance, nošenja maski i pranja ruku i odmah otvoriti rezervne opcije. Sličnu situaciju, ali naravno puno težu,smo imali u Domovinskom ratu kada smo imali premali kapacitet vojnih ležajeva i premali broj liječnika koji su u stanju riješiti ratnu ranu", prisjeća se naš sugovornik. 

"Mi smo tada mobilizirali sve bolničke kapacitete i napravili 40 ratnih bolnica u nebolničkim uvjetima. Isto tako smo educirali stotine i stotine liječnika za pristup ratnoj rani, a da ne govorimo o epidemiološkoj situaciji u ratu kada je naša epidemiološka služba napravila svjetski poznati posao što znači da cijeli rat nije bilo tetanusa, poznate ratne infekcije, da nije bilo gotovo uopće mišjih groznica, da je ukupan broj zaraznih bolesti smanjen tijekom rata i, što je posebno važno, nije bilo niti jedne alimentarne  intoksikacije naših borbenih jedinica", govori bivši ministar te konstatira: "Jedna bakterija ubačena u hranu baca izvan stroja znatno ranije nego stotinu granata". 

Gubitak povjerenja u rad Stožera

Nacionalni stožer civilne zaštite je na početku epidemije uživao široko povjerenje građana koji su se povinovali "lockdownu" u kojem je cijela Hrvatska na mjesec i pol dana bila praktički zatvorena; nije se moglo putovati izvan županija, na ulazak u prodavaonice čekalo se u dugačkim redovima, a osim osnovnih, sve ostale gospodarske djelatnosti nisu radile. 

Međutim, popuštanjem mjera zbog spašavanja turističke sezone, a samim time i državnog proračuna, ali i u svjetlu parlamentarnih izbora održanih u srpnju, široko smo otvorili vrata virusu. I nismo bili jedini u tome; većina država svijeta je krenula tim putem.

"Epidemiološka služba je odradila jako dobar posao, ali je bila u službi struke. Danas je ona po mišljenju naroda politizirana i rezultat je gubitak povjerenja u naš Stožer. To bi trebalo izbrisati i isključivo se povoditi pravilima struke", rekao je Hebrang te dodao da se s ovakvom situacijom suočavaju i druge zemlje.

Nenošenje maski treba kažnjavati

Po njegovom mišljenju korona virus je vrlo opasan, a upravo zbog preventivnih mjera kojima smo se vodili na jesen, ispada, u percepciji građana, da nije. "Lockdown" je, smatra Hebrang, dokaz da se nisu iskoristile sve one epidemiološke i druge mjere da se do toga ne dođe i tvrdi da bi trebalo još više pooštriti mjere: "Nedostaju nam taj osjećaj solidarnosti i empatije prema okolini. To smo izgubili i zbog toga bi trebalo ići s takvim odgojnim metodama. Sve mjere koje prethode 'lockdownu' treba pojačati, u što ulazi i nošenje maske na otvorenim prostorima pa i penalizacija nenošenja maski, koja se isto zbog političkih razloga izbjegava". 

"Što se tiče naše odgovornosti prema našem zdravlju, ona je poslovično na niskoj razini, to vidimo i po malom broju preventivnih pregleda na koje dragovoljno odlazimo ili čak i onih koje država organizira, a mi se ne odazivamo. To se vidi i u odnosu na Covid-19. Neodgovorni smo i takve se situacije mogu suzbijati jedino prisilama. Ne znam zašto se svi boje prisilnih naplata i zašto se toliko ispričava onima koji ne nose maske, to mi nije jasno, koji je motiv toga? Da bi se narod zaštitio, nekada mu se moraju nametnuti nepopularne mjere. Kasnije će za to biti zahvalni svi oni koji su u rizičnim skupinama, a preživjeli su tu pandemiju", zaključio je Hebrang.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.