Hebrang o napadima na Beroša: Izgovor da se radi o koroni ne prihvaćam, mi smo nove zakone donijeli '93. godine u jeku rata

Beroš je preuzeo ministarsku funkciju u jednom od najtežih i najizazovnijih trenutaka, ali jednako tako je u relativno kratkom razdoblju stigao od heroja, kako je bio slavljen prošle godine, do trenutno "omraženog ministra". Osim problema s veledrogerijama koje su u fazi rješavanja, a koji su nastali dugogodišnjim ''zanemarivanjem'' problema, jedna od posljednjih aktualnosti zbog koje je Beroš na udaru je svakako platforma Cijepise.

Naime, USKOK je još u siječnju zatražio ugovore tvrtke Vinka Kojundžića s Ministarstvom zdravstva, pišu mediji, navodeći da su ugovor od 5,2 milijuna kuna potpisali ministar zdravstva Vili Beroš i tvrtke Cuspis, IN2 i In-Con. Ta platforma izazvala je interes medija o tome tko je autor spomenute platforme, nakon čega je osnivač i direktor tvrtke Cuspis, Kojundžić, priznao da je autor spomenute platforme.

Zbog svega navedenog, oporba se sprema pokrenuti u Saboru postupak izglasavanja nepovjerenja ministru zdravstva.

 Beroš je ''zaratio'' i s obiteljskim liječnicima. Odbacio je optužbe Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) da propuste u sustavu pokušava svaliti na leđa obiteljskih doktora, istaknuvši da pacijenti na hitni prijam najčešće dolaze sami jer im njihovi liječnici nisu dostupni.

Cjelokupnu situaciju u hrvatskom zdravstvu te trenutni "udar" na ministra Beroša za portal Direktno komentirao je Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva, načelnik Ratnoga saniteta, kasnije i ministar obrane, nekadašnji potpredsjednik HDZ-a. Za naš portal otkrio je kako gleda na optužbe KoHoma, koji su razlozi za ovakve napade te misli li da je Beroš nekome postao "nepoželjan". 

"Primarna zdravstvena zaštita temelj je hrvatskog zdravstvenog sustava", rekao je bivši ministar zdravstva te dodao da je i sam deset godina vodio taj sustav i da nije imao "ozbiljnih primjedbi na primarnu zdravstvenu zaštitu s obzirom na uvjete u kojima rade".

"Dakle, primarna zdravstvena zaštita je, po mom mišljenju, i sada preuzela veliki teret, govorim o cijepljenju protiv korone, ali i o tome da nisu prihvaćeni njihovi prijedlozi, a to je da se osnuju centri za cijepljenje na kojima bi bile i stručne ekipe, komforniji prostor za pacijente itd. Provoditi cijepljenje u svojoj ordinaciji, to je praktično nemoguće uz svakodnevni posao koji okupira 100 posto liječnika", rekao je Hebrang. 

Objasnio je i kako bi on postupio.

"Dali su dobar prijedlog, stoga bih ih okupio i preuzeo njihov prijedlog te vidio što mogu učiniti da to organiziram te da ostanemo u dobroj komunikaciji jer primarna zdravstvena zaštita je temelj svega. Naime, što god se dogodi u vašem zdravlju, svi se prvo jave svom liječniku, osim naravno nekih hitnih situacija.

Što se tiče ukupnog sustava zdravstva, to je trenutno sigurno najveći problem u Hrvatskoj . Deficit u zdravstvu srozava kompletan napor ministra Zdravka Marića i premijera Andreja Plenkovića da održe financije u zadanim okvirima. Zdravstvo im 'probija taj plafon' toliko da će ukupni deficit biti neusporedivo veći od onoga što se očekivalo. Ne događa se to samo zbog korone, nego zato što to zdravstveni sustav već godinama radi, probija plafon koji mu je financijski određen", objasnio je Hebrang.

'Potrebno je resetirati zdravstvo'

Objasnio je i zašto dolazi do toga i kakva je reforma potrebna.

"Kažem da je potrebno resetirati zdravstvo. Dakle, potrebno je donijeti potpuno novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i potpuno novi Zakon o zdravstvenom osiguranju. Naime, ja sam dva puta radio reformu zdravstva. U najtežim ratnim uvjetima 1993. godine donijeli smo Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji nažalost, vrijedi još i danas uz male ispravke", rekao je naš sugovornik.

"Danas su druga vremena. Reformu zdravstva treba početi od temeljnog pitanja, a to je realna cijena zdravstvene usluge. Danas iz socijalno političkih razloga imamo cijenu zdravstvenih usluga koja je otprilike 50 posto niža od realne cijene. I zato imamo svake godine tri milijarde kuna duga i on će svake godine biti sve veći jer realne cijene rastu, a naša cijena koja se određuje bolnicama ne pokriva niti 50 posto troškova. 

U ovom trenutnu većina ravnatelja sav novac koji dobije od HZZO-a za svoje usluge koje fakturira, troši za plaće osoblja i ne ostaje im ništa ni za lijekove, niti za medicinski materijal, a da ne govorim za nadogradnju, popravak, adaptacije itd.", rekao je bivši ministar zdravstva.

Usporedio je današnju situaciju s onom u vremenu kada je bio ministar te slikovito povukao paralelu s automobilskom industrijom.

Ako bismo usporedili auto koji smo imali u 1993. godine i danas, vidimo ogromnu razliku.

"Primjerice, auto mi tada nije imao automatski mjenjač, klima uređaj, bezbroj elektroničkih dodataka koje danas ima. To je bila obična kutijica s motorom i četiri kotača. Usporedimo to s današnjim automobilima. Zar oni mogu jednako koštati? Naravno da ne mogu. Tako je i sa zdravstvom. Najskuplji uređaj 1993. godine bio je rendgen koji košta 100.000 DEM, a danas nema uređaja ispod milijun eura. Sve što je nova tehnologija donijela u automobilskoj industriji i u medicini, automobilska prati s porastom cijena, a medicina ne. Cijene su iste kao što su bile i ranije i tu leži problem", rekao je.

Objasnio je i što se, po njemu, treba poduzeti.

"Dakle, moramo prvo izračunati realnu cijenu usluge, realni broj usluga i onda vidjeti koliko nam  godišnje treba. E tek tada se ide dogovarati 'odakle ćemo taj novac, što ćemo iz proračuna, to ćemo iz participacija itd.'. To je nešto što čeka Hrvatsku kad-tad. Što prije, to bolje. Rez će svakako biti bolan jer će se  shvatiti da je cijena usluge koja se plaća bolnicama 50 posto realne cijene, govorim općenito i u prosjeku, te da se na taj način sustav urušava. Zbog toga nema novca za lijekove, za potrošni materijal, komfor pacijenata, bolnice su u stravičnom stanju. Zatim, nema novca za platiti liječnika i sestre pa nam odlaze u Irsku... Sve se to može riješiti ako se uvede realna cijena", rekao je Hebrang i ponovio: "To je bolni rez jer će za realnu cijenu svi morati više platiti. Bez toga hrvatsko zdravstvo neće stati na zdrave noge".

S obzirom na lošu situaciju u zdravstvu, činjenica je da ne možemo kriviti isključivo ministra Beroša, jer problemi u zdravstvu nisu tu u samo posljednju godinu dana. Zanimalo nas je zašto je Beroš ''na tapeti''.

"Mislim da trenutno optužbe imaju dvije dimenzije. Jednim dijelom su optužbe zbog toga što se u godinu dana nije pripremio Prijedlog izmjene oba zakona, o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, a drugi dio je očito političke naravi.

Uvijek morate za  lošu situaciju u nekom sektoru naći krivca. Ja sam deset godina bio 'krivac'za zdravstvo iako nikada nismo ušli ni u približno ovakav dug, iako smo isfinancirali ratni sanitet bez rebalansa proračuna, ali čim se pojavi nezadovoljstvo, ministar je 'na meti'", rekao je Hebrang i dodao da je Beroš ipak imao godinu dana vremena pripremiti novi Zakon, što je kako kaže Hebrang, sasvim dovoljno vremena.

"Izgovor da se radi o koroni ne prihvaćam, jer mi smo nove zakone donijeli '93. godine u jeku rata. Krize su vrijeme kad se mijenja sustav jer u krizi negativnosti najviše dolaze do izražaja", rekao je.

"Također se ne slažem da nije bilo pokušaja reformi", dodao je. 

"Moja posljednja reforma bila je 2004. godine. Riječ je o Zakonu o zdravstvenom osiguranju koji je prošao filter Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije, predsjedništvo HDZ-a kao većinske stranke i pao je na predsjedništvu HSS-a koji su nam bili i kolacijski partneri. 'Pao' je jer je Stavljenić Rukavina rekla da ne prihvaća nikakve promjene jer citiram: 'mi smo obećali pred izbore svima sve besplatno'. Zbog takvog načina razmišljanja zdravstvo je u ovakvoj situaciji i dok tako razmišljamo bit će tako", zaključio je Hebrang za Direktno.