'PLAĆATI REALNU CIJENU USLUGE'

Hebrang o dugu bolnica: Rebalansom treba pokriti rupe u zdravstvu i odmah ići u reformu zdravstvenog osiguranja

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Situacija s korona virusom je veliki problem. To bi se trebalo riješiti kroz godinu do dvije, ali problem hrvatskog zdravstva se nikada neće riješiti ako se ovako nastavimo odnositi prema njemu, mišljenja je bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang.

20.10.2020. u 14:46
Ispiši članak

Već su u više navrata ove godine veledrogerije upozoravale na enorman rast dugovanja bolnica prema dobavljačima. Usred sastanka održanog u ponedjeljak, na kojem su sudjelovali resorni ministri Vili Beroš i Zdravko Marić, prema pisanju medija, na ponudu od 200 milijuna kuna predstavnici dobavljača lijekova naprasno su se digli od stola. 

Dugovanja trenutno iznose pet milijardi kuna, a mjesečno dug raste za više od 300 milijuna kuna, izvijestili su iz Hrvatske udruge poslodavaca. "Četiri najveće veledrogerije, koje lijekovima i medicinskim proizvodima opskrbljuju 70 posto tržišta, trenutno mogu podnijeti dvije milijarde kuna duga. Kao odgovorni partneri zdravstvenog sustava RH, veledrogerije bi pristale za taj iznos kreditirati državu, ali sve preko toga je neodrživo. Ponuđeni iznos od 200 milijuna kuna trenutne uplate ispod je svakog minimuma i nije rješenje za situaciju koja je izmakla kontroli", stoji u izjavi glavnog direktora HUP-a Damira Zorića.

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić potvrdio je u ponedjeljak za Novu TV da su tri od četiri veledrogerije stopirale isporuku lijekova bolnici, a sve što bolnica uplati na račun veledrogerija ide za smanjivanje duga. Ravnatelj Bekić kaže da će bolnica tako moći raditi oko mjesec dana. A u tome nisu jedini.

Zatvaranje bolnica realan scenarij?

To nije dobar znak, mišljenja je Hebrang koji kaže da sada postoji realna opasnost od zatvaranja bolnica zbog nedostatka lijekova. "Ona je donekle ublažena, što je paradoksalno jer uz situaciju s Covidom manje se ljudi liječi i manje ih ide na preglede zbog restrikcija na ulazu u bolnice. S druge strane Covid će enormno povećati troškove intenzivne skrbi tih najtežih bolesnika tako da mislim da je zadnji čas da se s ovim rebalansom proračuna donese i temeljita reforma zdravstvenog osiguranja", kazao je za portal Direktno bivši ministar i profesor Andrija Hebrang.  

Najveći problem po njemu je upravo hrvatsko zdravstveno osiguranje. Koliko god se to ljudima neće svidjeti, kaže, mi kroz zdravstveno osiguranje trenutno plaćamo samo mali djelić usluga koje dobivamo. 

"Sažeto, cijena zdravstvene usluge u hrvatskom zdravstvenom sustavu je otprilike jedna četvrtina realne cijene te usluge. To znači da HZZO plaća jednu četvrtinu svake usluge u hrvatskom zdravstvu, a to plaća zato što toliko novca prikupi. Davanje za zdravstvo u Hrvatskoj je najmanje u Europskoj uniji; mi sa 700 eura po glavi stanovnika godišnje mislimo imati zdravstveni sustav. To je nemoguće. Prva velika reforma koja čeka Hrvatsku iz ekonomskih razloga je reforma zdravstvenog osiguranja. Moramo početi plaćati realnu cijenu usluge, inače će se dogoditi ovo što je sada počelo. To znači da će se gomilati dugovi u zdravstvu do te mjere da će sustav puknuti", upozorava naš sugovornik.

Politika ispred realnosti ili reforma zdravstvenog osiguranja

To nije problem koji Hrvatska ima od jučer, to je problem koji smo naslijedili još iz bivše države, govori nam Hebrang te dodaje da se niti jedna hrvatska Vlada do sada nije usudila donijeti takvu reformu zbog straha od pobune i rušenja Vlade "pa onda stavljamo politiku i svoj opstanak u politici ispred realnosti". 

"Morali bismo temeljitom reformom zdravstvenog osiguranja dovesti do toga da to osiguranje plaća samo osnovnu cijenu za neku uslugu, a ostatak do realne cijene da plaća svatko iz svoga džepa. To je savjet koji smo dobili od Svjetske zdravstvene organizacije još prije 20-ak godina. Sada je došlo do ruba, zašto? Dosadašnje vlade su puno više iz proračuna prelijevale u zdravstveni fond nego što sada radi ova Vlada i sada je taj dug veći nego što je to bilo prethodnih godina", konstatirao je Hebrang.

Kao ministar zdravstva u dva mandata, poznat mu je problem gomilanja dugova u tom resoru.

"Sam sam tražio svake godine na sjednici Vlade da se iz proračuna prebaci onoliko novca u zdravstveni fond koliko treba. To su bile krvave bitke, to su bile takve bitke da sam gotovo svake godine prijetio ostavkom. S time, da kada dajete ostavku, zapravo uzdrmate cijelu Vladu, sustav, koji tek onda shvaća do koje razine je problem narastao. Mi bismo svake godine prebacivali dvije do tri milijarde kuna u zdravstveni fond i time bi nekako održavali zdravstveni sustav na životu. Sada se to nije dogodilo. Kroz proteklih, recimo, pet godina je trebalo prebaciti 10-15 milijardi, točno toliko koliko sada iznosi dug", kazao je. 

Cjelovit pristup rješavanju nagomilanih problema u zdravstvu

Ali sada konačno imamo pravu sliku stanja u hrvatskome zdravstvu; pet milijardi iznosi dug veledrogerijama, a još pet milijardi ostalim dobavljačima. Sada se, prema najavama samih ministara, čeka rebalans proračuna kojim će se napraviti ponovo ono što se radilo do prije nekoliko godina; pokrpat će se zdravstveni sustav. Ipak, Hebrang upozorava da s rebalansom proračuna kojim se treba osigurati ono što je minimum za funkcioniranje zdravstva, a to je 50 posto duga ili pet milijardi kuna, treba istodobno krenuti s reformom zdravstvenog osiguranja.

"Sad je odlično vrijeme za uvesti reformu. Uvijek kada ste na dnu morate svim silama tražiti da isplovite. Izvrsno je vrijeme za zakon koji će osigurati novac za zdravstvo i koji će zaštititi one najsiromašnije, za njih, naravno, država mora plaćati tu razliku, to rade sve zemlje u svijetu koje su sačuvale svoje zdravstvene sustave", stava je bivši ministar.  

"Pod takvim velikim dugovima i toj neimaštini, koja sada vlada u našim bolnicama, normalan rad je zapravo teško moguć. Pogledajte samo komfor u našim bolnicama; pogledajte higijenske uvjete, pogledajte bolničke infekcije, pogledajte prekovremene sate koje moraju raditi zdravstveni djelatnici jer ih nema dovoljno i koji im se ne plaćaju. Više od milijardu kuna duga čine samo odrađeni prekovremeni sati", nabraja Hebrang.

Upozorava da ako sada izostane cjelovit pristup rješavanju nagomilanih problema u zdravstvu, za godinu do dvije ponovo ćemo gledati isti scenarij, a nezavidna ekonomska situacija u zemlji nam pri tom ne ide na ruku.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.