'PIŠE MU SE ISTA PRIČA KAO KUJUNDŽIĆU'

Hebrang o Berošu: SDP mu je osigurao time-out, ali da meni pozicija ovisi o SDSS-u, ja bih odmah dao ostavku

Autor

Babrara Kraš Kedmenec

Sve su glasniji u javnosti oni koji tvrde da je sustav cijepljenja protiv Covida-19 u Hrvatskoj propao jer je propala nacionalna platforma CijepiSe, koja je, kako smo nedavno tek saznali, a kako tvrdi ministar, ionako trebala poslužiti tek u trećoj fazi, kada se završi cijepljenje starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika. Da je komunikacija s javnosti možda bila transparentnija, možda bi i sam ministar bio u boljoj poziciji, ovako je pitanje vremena kada će situacija "eksplodirati".

27.04.2021. u 22:42
Ispiši članak

Tu se spominje i afera s IT tvrtkama koje su radile platformu, a cijela ionako dovoljno osjetljiva situacija samo je nastavak problema u zdravstvu koje karakteriziraju nedostatak lijekova uslijed na vrijeme nesaniranog duga veledrogerijama, epidemije korona virusa uslijed koje je smanjena dostupnost zdravstvenih usluga širem broju građana, a u posljednje vrijeme i povećanje broja zdravstvenih ustanova koje smanjuju hladne pogone uslijed sve većeg priljeva Covid bolesnika u zdravstvene institucije. 

Osim toga, od početka cijepljenja protiv Covida-19 čini se da je po krivu pošlo sve što je moglo; od poteškoća u nabavci cjepiva do organizacije cijepljenja, prvo u ordinacijama obiteljskih medicina, čiji predstavnici cijelo vrijeme javljaju o prenapregnutosti liječnika i medicinskih sestara u domovima zdravlja, pa sve do kasnog otvaranja velikih punktova za cijepljenje većeg broja stanovništva, i u konačnici činjenice da sustav CijepiSe nije ispunio očekivanja koja je trebao. Barem ne za sad. 

Beroševa sporedna uloga

Iako na čelu resora koji je ključan u zdravstvenoj krizi kakvu proživljavamo proteklih godinu dana, ministar Vili Beroš imao je sporednu ulogu u obrani od korone.

"Čudan i tužan podatak je da ministar zdravstva nije ni član državnog kriznog stožera. On u njemu sudjeluje kao nečlan kada ga se pozove, a to je čovjek koji bi trebao voditi takav jedan stožer. Pa ne mogu ni zamisliti da je meni netko u vrijeme rata postavio da mi sustav vodi ministar nekog drugog resora , a da sam ja tu neka sporedna figura. Ako odgovaram, onda hoću tu odgovornost imati i u formalnom i u sadržajnom smislu", iznio je svoje razmišljanje za portal Direktno bivši ministar zdravstva i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Andrija Hebrang pa nastavio: 

"On jadan  nije baš ništa imao; nije sudjelovao ni u pregovaranju oko cjepiva, nije sudjelovao u ključnim odlukama Stožera. Koliko vidim, odluke se sada donose i bez njega. Ja njega uopće ne krivim za lošu organizaciju korone jer tu nije imao ni polugu da nešto popravi i baš zato je trebao iskoristiti da to krizno vrijeme upotrijebi za izradu novih zakona. Bez novih zakona hrvatskom zdravstvu se piše katastrofa".

Korona virus nije glavni problem hrvatskoga zdravstva

Beroš je po njemu došao u krivom trenutku kada je korona virus istaknut kao glavni problem hrvatskoga zdravstva. 

"Korona nikada nije bila glavni problem hrvatskoga zdravstva. Korona dolazi i odlazi. Problem hrvatskoga zdravstva je u totalnoj dezorganizaciji sustava, a posebno sustava zdravstvenoga osiguranja. I nema zemlje u Europi koja na tako starinski, rekao bih lažno socijalni način pruža zdravstvene usluge koje su jako skupe, a ne naplaćuje ih. I to je bio njegov glavni problem od prvoga dana, a to je bio problem i njegovog prethodnika. Oni nisu ni pokušali napraviti reforme i zato je  njegov prethodnik morao otići, a Berošu se sada, eto, piše ista priča", kazao je Hebrang. 

"Kada ministar zdravstva dođe na tu poziciju, mora u roku od tri mjeseca predložiti rješavanje ključnih problema", ocijenio je Hebrang koji je na tu poziciju dolazio tri puta te dodaje da je Beroš morao u ovih godinu dana svog mandata izraditi dva ključna zakona; Zakon o zdravstvenom osiguranju i  Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

"On to nije učinio i zato mu se to sad vraća kao bumerang i mislim da neće izdržati te pritiske", kaže Hebrang i nastavlja:

"Iz ovoga nitko ne može izići ako nije energičan, ako nema pregled zdravstvenog osiguranja u drugim europskim državama i ako ne okupi stručnu skupinu koja će iz toga iznjedriti reformu. To do sada nije napravio ministar Beroš i, nažalost, sada dolazi po njega vrlo neugodna situacija. Meni je to žao jer je uvučen u borbu protiv korone bez da je imao poluge upravljanja u rukama i na tome je izgubio godinu dana vremena".  

Ne bih pristao na ucjene iz SDSS-a

Ističe da je na Beroševom mjestu i da mu pozicija ovisi o koalicijskom partneru SDSS-a, da bi odmah dao ostavku bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi zdravstvo.

"Ja bih otišao jer ne bih mogao biti hrvatski ministar koji ovisi o podršci jednog glasa SDSS-a iz jednostavno razloga što taj SDSS nije demokratski izabran većinom glasova da odlučuje i da vodi državu".

Na pitanje hoće li ministar Beroš sam otići nakon lokalnih izbora, kako su neki mediji već najavili, kaže da je ministra neočekivano spasio zapravo SDP. 

"Naravno da kada SDP hoće rušiti da Plenković to neće dozvoliti. Normalno je da svatko svoju stranku čuva. On je tako zahvaljujući SDP-u dobio jedno razdoblje amnestije, i u tom razdoblju bi on mogao okupiti niz stručnjaka i iznjedriti prijedlog. Naravno da je onda do realizacije prijedloga još puno, ali važno je da je prvi papir na stolu. Upravo zahvaljujući SDP-u, Beroš je dobio fantastičan 'time-out' u kojem bi to mogao napraviti i to je sada njegova jedina šansa, ako će je iskoristiti", smatra Hebrang.

Bez reforme, budućnost zdravstva je tragična

Ako se reforma ne napravi, kaže, prognoza zdravstvenog sustava je "tragična".

"Mi ćemo svake godine imati novih četiri i pol do pet milijardi kuna novoga duga što će naravno smanjivati dostupnost lijekova, dijagnostičkih pretraga itd. To će se iz političkih  razloga malo pred izbora pokrivati iz proračuna, sustav će tonuti sve dublje i dublje dok jednoga dana neće posve puknuti, a bojim se da smo već blizu tome. Što nacija mora prihvatiti? Mora prihvatiti da sustav plaćamo po zakonima starim 30 godina, a u tih 30 godina je zdravstveni sustav svake godine poskupio 10-12 posto, a mi to poskupljenje lijekova i ovih sustava dijagnostičkih metoda nismo pratili financijski.

Svaka reforma zdravstva, mora krenuti od prve najsnažnije stepenice, a to je utvrditi realnu cijenu zdravstvene usluge, a to ne bi trebalo biti teško", kaže Hebrang koji je preko WHO-a sudjelovao u reformama zdravstvenih osiguranja u zemljama jugoistočne Azije pa i u nekim europskima. 

"Utvrditi realne cijene usluga, izračunati koliko nam takvih usluga treba i dobiti godišnju bruto sumu, a onda kroz  zakon i reformu uplata pronaći odakle će taj novac doći i tko će sve morati više plaćati. To je abeceda zdravstvene reforme".  

"To je osnovni princip. Tko će ga se držati ima šanse za uspjeti. Tko ga se neće držati, taj ima šanse samo za propast", zaključuje naš sugovornik.  
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.