Hebrang nije zadovoljan Beroševom reformom: 'Takav sustav smo imali prije devedesete godine'

"Svako vrijeme ima svoje specifičnosti, tako smo u prvom desetljeću postojanja naše države ostvarili dvije uspješne reforme. Ne uspješne po našim, nego po međunarodnim kriterijima. Zahvaljujući kvalitenim reformama, vratili smo strašan dug naslijeđen iz prošle države i omogućili opstanak sustava u ratnim uvjetima u kojima je priljev novca samo u 1991. godini pao za otprilike 60 posto", istaknuo je za portal Direktno Hebrang.

Spomenuo je i činjenicu da je za predsjedavajućeg velikog susreta 50 ministara zdravstva iz Europe i nekih azijskih zemalja 1993. u Sloveniji za predsjedavajućeg izabran upravo on te su jednoglasno usvojeni svi njihovi prijedlozi.

"Slučajno sam taj ministar bio ja, ali nije zasluga moja, već stručnog vodstva naših reformi koje je radilo koristeći iskustva drugih zemalja. Pojedine naše rezultate reformi objavljivali smo u priznatim međunarodnim stručnim časopisima kao što je Public Helath, o čemu danas niti ne sanjamo", naglasio je."Danas nitko iz tog tima nije savjetodavno uključen u reforme zdravstva i jedini su nam izvori inoformacija internet", poručio je.

Istaknuo je da posljednjih godina nije napravljena nikakva zdravstvena reforma. "Reforma mora biti cjelovita i obuhvatiti kako zdravstvene ustanove tako i zdravstveno osiguranje. Stručna skupina mora izraditi cjelovit program reforme, dati ga u javnu raspravu, a zatim zakone i pravilnike uputiti u zakonodavnu proceduru", rekao nam je.

FOTO: Unsplash

'Liste čekanja smanjuju se samo temeljitom reformom sustava'

"Ovo što kod nas sada doživljavamo su pojedini sitni koraci, međusobno nepovezani, a osnovno im je da su prilagođeni trenutnim političkim, a ne dugoročno prihvatljivim ciljevima. Zato ne iznenađuju podaci o manjkavoj primarnoj zaštiti, duge liste čekanja, više stotina milijuna bolničkih dugova svaki mjesec, nekontrolirani rast inače kvalitetnog privatnog zdravstva, izostanak bilo kakvih sustavnih kontrola itd.", kazao je Hrebrang.

Poručio je da je najbolja slika stanja u zdravstvu Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitost zdravstvenog sustava Državne revizije, koja je obuhvatila Ministartsvo zdravstva i HZZO (objavljena u svibnju 2023.g., dostupno na internetu). Iz tog je Izvješća, istaknuo je, razvidno da ni jedan od dvanaest donesnih planova u zdravstvu nije obavljen.

Upitali smo ga kako stati na kraj dugim listama čekanja. "Liste čekanja smanjuju se samo temeljitom reformom sustava. Sadašnje skraćenje lista je posljedica odlaska sve većeg broja pacijenata u privatne ordinacije i ustanove. Problem neodrživo dugih lista čekanja mora se riješiti temeljnim zakonima koji će izjednačiti privatno i državno zdravstvo", istaknuo je.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Osvrnuo se na prebacivanje vlasničkih prava

Naglasio je da je osnovni problem, koji je potpuno izostao u ovim reformama, prvi i najvažniji korak, utvrđivanje realne cijene svake usluge. Tek se nakon toga, kazao je, izračunavaju potrebna sredstva, a zatim se reformiraju izvori financiranja, javni i privatni. Reforma ministra Beroša podrazumijevala bi prebacivanje vlasničke strukture pa bi gradske i županijske bolnice postale državne. Ratni se ministar zdravstva s time ne slaže.

Milinović opleo po Beroševoj reformi: 'Ne mijenjajte probušenu gumu drugom probušenom'

"To je sustav kojeg smo imali prije devedesete godine. Umjesto decentralizacije taj sustav ponovno vraća centralizaciju koja nikada ne završava dobro iz stotinu razloga. Nasuprot tome, potrebno je izvesti i decentralizaciju vlasništva i plaćanja, ali to je već jedna druga složena priča za koju ovdje nemamo mjesta", rekao je.

Budući da su izbori blizu, a ministar Beroš nema vremena nešto napraviti jer, kako nam je Hebrang rekao, za reformu je potrebno dvije do tri godine, poslao je poruku za budućeg ministra. "Potrebno je manje planirati osobne javne nastupe, a više dugoročne reforme zdravstvenog sustava jer o njima ovise životi naših ljudi", istaknuo je.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.