Hebrang: Ministarstvo zdravstva mora preuzeti zapovjednu odgovornost za Crveni križ, ne znam kako bi rat završio da su ministri sjedili u Zagrebu

Potres koji je zahvatio Banovinu, uzrokovao je niz problema. Brojni su pohrlili u pomoć potresom razrušenim područjima, a tamo ih je dočekao kaos. Po medijima su se mogli vidjeti brojni napisi kako neke ljude u selima nitko nije ni obišao, a Josip Granić, pročelnik HGSS-a ispričao je kako su saznali za jednu obitelj koja je tri dana bila gladna.

"Radilo se o obitelji koja nije imala hranu i vodu, a s druge strane njihove kuće Crveni križ kuha tisuće toplih obroka. Trebali su samo izaći i vidjeti", rekao je prije nekoliko dana. To samo govori koliko su zapravo ljudi preplašeni u cielokupnoj situaciji. Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuje nezadovoljstvo, kritiziranje itd. Treba li mobilizirati još ljudi i što možemo poboljšati u djelovanju u kriznim situacijama poput ove za portal Direktno komentirao je ratni ministar zdravstva i koordinator Saniteta oružanih snaga RH-a u vrijeme agresije na Hrvatsku, Andrija Hebrang.

"Imamo, nažalost,  daleko najviše iskustva u organizaciji obrane od kriznih stanja. Dakle, mi smo jedina država u Europskoj uniji koja je prošla krvavu agresiju, koja je, naravno, daleko veća ugroza od potresa, koja je trajala godinama. I tu smo, doista, ustanovili brigu za ljude u kriznim situacijama na vrhunski način. Samo ću vas podsjetiti da smo zbrinuli milijun izbjeglica i prognanika bez primjedbi, da smo izliječili i osposobili preko 70.000 ranjenika, da smo dobili obrambeni rat... Dakle, veliko iskustvo imamo, ali sada u ovoj katastrofalnoj situaciji nismo koristili to znanje, iskustvo niti te ljude i to je osnovni razlog zašto je došlo do jedne ovakve anarhije u reakcijama. Nažalost, nismo iskoristili veliko znanje i veliko iskustvo, nego smo se prepustili stihiji", rekao je Hebrang i odmah dodao:

"Što će reći – veliko hrvatsko srce je opet prokucalo i brojni ljudi su, ali neorganizirano, dolazili pomoći. Dakle, ono što je uloga Vlade u takvim situacijama je da organizira sve te ljude i sve te službe. Tko je jedini zadovoljio? Zadovoljile su one institucije koje imaju organiziranu vertikalu zapovijedi, zapovjedne odgovornosti i hijerarhije. Tu vam je prije svega vojska, Crveni križ, zatim jedna vrhunska služba kao što je HGSS i to je uglavnom sve. Oni su funkcionirali po svojim vertikalama i učinili ono što je u njihovoj moći, ali ni oni ništa ne mogu učiniti ako država, a zato imamo državu, ne preuzme zaštitu svojih građana. Narodi imaju države upravo zato da ih štiti u najtežim situacijama".

'Potrebna je hitna reakcija Kriznog stožera'

"Abeceda reakcije u kriznim stanjima je hitno organiziranje Kriznog stožera. Sad je donesena odluka, nakon sedam dana, znači dok se to ustroji proći će još sedam dana. To je dobra odluka, samo ona kasni sedam dana", napomenuo je.

Također je rekao kako je dobra odluka i da na čelu Kriznog stožera dolazi čovjek koji je bio sudionik krizne situacije 90-ih.

"Izrazito je važno  da u Krizni stožer uđu ljudi od struke. Taj Stožer mora imati nekoliko smjerova razvoja. Prije svega, to su ljudi koji se brinu o napuštenim selima, koji omogućavaju normalan smještaj tim ljudima i koji će im dati sve što im treba. To znači da moraju ući u svako selo i pomoći tim ljudima. Druga grana mora brinuti o donacijama", rekao je Hebrang.

Usporedio je ovu situaciju s onom ratnom.

"Mi smo u ratu imali velikih problema s donacijama, posebice s lijekovima i da nismo odmah organizirali razvrstavanje, slaganje i raspodjelu po terenu prema potrebama nastao bi kaos kakav smo vidjeli ovdje. Vidjeli ste te hrpe vrećica koje, nažalost, više sliče na smetlište nego na organizirano prikupljanje i to je ono što mora preuzeti i o čemu se mora pobrinuti Stožer. Ono što je najvažnije, mora preuzeti procjenu šteta, ići od kuće do kuće, procijeniti štetu. Tu procjenu su dosad, kao i uporabljivost stambenih objekata, radili volonteri, vrhunski naši stručnjaci koji, nažalost, imaju iskustvo iz potresa u Zagrebu i koji su otišli dragovoljno i procjenjivali je li kuća opasna ili ne za stanovnike. To je nedopustivo, takvo nešto mora organizirati država i ljudi moraju biti plaćeni za taj posao", rekao je naš sugovornik.

Najveći zadatak je opstanak ljudi na Banovini

"U tom Stožeru odmah se mora napraviti program obnove jer najveći zadatak pred ovom Vladom nije više korona virus, nije više saniranje štete u Zagrebu, najveći zadatak je opstanak ljudi na Banovini. To je meki trbuh Hrvatske, područje s kojeg su se i dosad iseljavali, osobito nakon rata. To je područje ionako napušteno, nerazvijeno i sada će, nakon potresa, najveći broj mladih ljudi, također, napustiti to mjesto. Govorim ne samo o Petrinji, nego o cijeloj Banovini ako pod hitno ne dobiju državno jamstvo da će njihove kuće biti obnovljene u roku od godine dana", rekao je.

Dakle, sve zakonske procedure koje treba poštivati se trebaju tako skratiti i ubrzati, a to se može jedino uz proglašenje elementarne nepogode ili izvanrednog stanja te ako se promjene Zakona donose uredbama, a ne zakonskim procedurama. Birokracija će to, definitivno, usporiti.

Naveo je primjer obnove Zagreba od potresa iz ožujka prošle godine.

"U Zagrebu je prošlo osam, devet mjeseci od potresa, a još nije zabijen nijedan kramp za gradnju i obnovu kuća. Dakle, još će proći najmanje šest mjeseci dok izađe operativa na mjesto", rekao je Hebrang i upozorio na to da će, nažalost, vjerojatno u Petrinji to biti još i sporije jer je to područje "daleko od centrale".

Spomenuo je i kako je predsjednik Zoran Milanović u pravu.

"Treba proglasiti izvanredno stanje i donositi uredbe koje će se kasnije na Saboru pretvoriti u zakone, to su uredbe sa zakonskom snagom. Zamislite da smo mi u ratu donosili zakone u redovnoj ili ubrzanoj proceduri i da su sve odluke morale ići pred Sabor. Kad vam odjedanput bane 100.000 izbjeglica i prognanika na granicu, vi morate naći 100.000 kreveta po hotelima, osigurati njihovu prehranu, zdravstvenu skrb, djeci školu itd. i tako iz dana u dan".

'Nekoliko ministara mora živjeti, raditi, biti u Petrinji'

Istaknuo je da to nije vrijeme za donošenje zakona u normalnoj proceduri.

"Odgovornost Vlade je ogromna, do sada je potpuno zakazala. Ipak, vidljivo je da je od kritika naučila nešto pa je organizirala Krizni stožer, vidjet ćemo kakav će biti. Najvažnije od svega, kakvu god organizaciju odabrala Vlada, ministri, najodgovorniji za rješavanje ovih problema moraju biti, živjeti i raditi u Petrinji.

Dakle, nekoliko ministara treba izmjestiti svoja ministarstva u šatore u Petrinji jer ako nisu nazočni tamo na terenu, s Markovog trga će teško organizirati i uopće sagledati situaciju", rekao je naš sugovornik te ponovno usporedio situaciju s onom iz '90-ih.

"Da smo mi, ratni ministri sjedili u svojim uredima u Zagrebu, ne znam kako bi rat završio. Ja, recimo, četiri godine nisam bio u Zagrebu, dolazio bih preko vikenda povremeno", istaknuo je

'Crveni križ mora imati malu upravu i volontere kojih Hrvatskoj nikada nije nedostajalo'

"Nažalost, ovdje imam iskustva jer sam s Crvenim križem cijeli rat radio, bio sam ratni ministar zdravstva, a Crveni križ spada pod Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo zdravstva mora preuzeti zapovjednu odgovornost za Crveni križ jer on u ovakvim ekstremnim situacijama nema dovoljno ni kapaciteta ni organizacije", rekao je ratni ministar zdravstva.

"Njih je previše i puno novaca troše na plaće i egzistencije velikog broja zaposlenih. Crveni križ treba imati malu, učinkovitu upravu i rukovodstvo, a ostalo sve moraju biti volonteri, kojih Hrvatskoj nikad nije nedostajalo", rekao je Hebrang i naglasio kako i tu resorno ministarstvo treba preuzeti kormilo. "Ne možete kriviti ljude koji su tamo na terenu, rekao bih, bez ikakvog iskustva.

Poslao je poruku o tome što se moglo napraviti.

"Država je trebala koristiti iskustva ljudi, naravno ne u operativnom smislu jer za to postoji Vlada i druge institucije, ali kao savjetodavno tijelo, volontersko koje bi prenijelo sva iskustva i reklo što treba napraviti i kako se to u krizama radi. To je minimum koji se mogao iskoristiti. Nažalost, kod nas se Domovinski rat mete pod tepih sa svim njegovim sudionicima pa zbog toga nisu ni ti ljudi angažirani i sad ćemo za to platiti određenu cijenu", zaključio je Hebrang za Direktno.