PREDNOST DAJE PREDSJEDNICI

Hebrang: Grabar-Kitarović nema utega kao kad sam se ja kandidirao za predsjednika, a ljevica je bila mudra zbog jedne stvari

Autor

Lucija Brailo

U utorak je 12 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo potpise Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), koje ima rok za prebrojavanje od 48 sati. S obzirom da je jedan kandidat predao samo jedan potpis, ostaje nam za vidjeti hoće li 11 njih i ostati nakon prebrojavanja potpisa. Za komentar pretkampanje upitali smo bivšeg ministra obrane i zdravstva, ali i bivšeg predsjedničkog kandidata HDZ-a Andriju Hebranga.

04.12.2019. u 14:22
Ispiši članak

DIP mora predane potpise potencijalnih predsjedničkih kandidata prebrojati najkasnije do četvrtka u ponoć, no to se može dogoditi i ranije. Kada DIP objavi listu i službeno će početi izborna promidžba koja će biti relativno kratka, a završit će u ponoć, 20. prosinca.

Kandidature su podnijeli aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlamentarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš, a sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.

Isto su učinili redatelj Dario Juričan koji se bori da postane Milan Bandić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, saborski zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica START-a Dalija Orešković, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić te nezavisni kandidat Slobodan Midžić koji je kandidaturu podnio i prije pet godina, ali nije postao kandidat za predsjednika. Ovoga puta donio ju je samo uz svoj potpis.

Od kandidature je odustao nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, od potrebnih 10.000 potpisa prikupio ih je nešto iznad osam tisuća. 

Iako su najavljivali da će i oni ući u utrku za Pantovčak, u konačnici to nisu učinili bivši potpredsjednik Račanove Vlade Ante Simonić, saborski zastupnik, bivši 'mostovac' Tomislav Panenić i bivši model Ava Karabatić.

No hoće li sve biti u redu s potpisima te hoće li ostati isti broj kandidata koliki je predao potpise, prokomentirao je za Direktno Andrija Hebrang, predsjednički kandidat na izborima 2009.

'Broj potpisa za kandidaturu nije odraz stvarnoga stanja'

"Ne možemo znati hoće li sve biti u redu s potpisima potencijalnih predsjedničkih kandidata, to će utvrditi povjerenstvo. Vjerujem da hoće jer nekakve veće malverzacije nisu moguće s obzirom na to da se provjeravaju OIB, ime i prezime. Ne vjerujem u malverzacije, ali uvijek su moguće. Ono što je posebno važno istaknuti je da broj potpisa ne znači apsolutno ništa. Kad postoji stranačka stega, onda se svatko potpiše kandidatu jer je potpis punim imenom i prezimenom, a kad se glasuje onda nema imena i prezimena, onda zaokružuju drugog kandidata. To su moja iskustva i iskustva mnogih HDZ-ovih kandidata prije mene, tako da se i sada bojim da taj broj koji je Kolinda Grabar-Kitarović prikupila nije nikakav odraz stanja, nego i dalje treba na terenu raditi kao da je početak", govori Hebrang.

Tvrdi kako prikupljanje većeg broja potpisa od propisanih 10.000 nema nikakve važnosti jer se ionako, kada dođe do glasovanja, glasuje anonimno, no dodaje:

"Ali ima jedan psihološki učinak, zato se svi trude postići što veći broj, a oni koji znaju da ne mogu konkurirati, oni predaju liste odmah nakon tri dana, pa kažu: ‘Mi bi isto skupili više, ali smo kratko skupljali'. To je sve sastavni dio političke borbe", kaže Hebrang.

O utezima u stranačkim redovima

Hebrang je prokomentirao i činjenicu da se nerijetko dogodi da HDZ iznjedri na izbore više od jednog kandidata, pa je istaknuo kako članovi stranke daju potpise za kandidaturu, ali i kako se takvo nešto nekad ne ponovi na samim izborima.

"Sve opet ovisi o disciplini članova HDZ-a. Moje iskustvo je vrlo poučno. Uz mene je HDZ pustio još dva bivša ministra da se kandidiraju i na taj se način glasovi rasprše. Ove godine to se nije dogodilo. Prošli put to se također dogodilo predsjednici jer joj je protukandidat bio dotadašnji član HDZ-a Milan Kujundžić koji je izašao iz stranke kako bi se mogao protiv nje kandidirati. Bojao sam se kako će on to i ove godine napraviti, međutim vidim da nije. Dakle, ti utezi, kako ih ja zovem, svjesni su da ne mogu dobiti izbore. U mom slučaju to su bili Nadan Vidošević i Dragan Primorac, ali znaju da će im se to indirektno dobro isplatiti na neki način, od onih koji su ih na to nagovorili. Ove godine nema takvih vidljivih utega i zato vjerujem da će situacija biti lakša", ističe Hebrang.

Na pitanje koji su to vidljivi, a koji nevidljivi utezi, dodaje:

"Vidljivi su oni utezi koji direktno iz HDZ-a prelaze u opoziciju HDZ-ovom kandidatu, a nevidljivi su svi drugi. To je velika razlika, u prvom slučaju biračko tijelo HDZ-a se razjedinjuje, a u ovom drugom ipak ostaje homogeno".

Razjedinjenost desnice i mudrija ljevica

Hebrang je dao i svoju prognozu nadolazećih izbora, pa je rekao:

"Najveću šansu svakako ima predsjednica, ne samo zato što ima iza sebe mandat od pet godina u kojem je napravila puno stvari koje neki kritiziraju, a neki hvale, iako je u svim anketama prevaga na pohvalama. Favorit je zato jer ima iza sebe najjaču infrastrukturu, HDZ".

Ističe kako je teško reći tko joj je najveći konkurent, ali i da je ljevica ovog puta bila mudrija.

"Tko joj je najveći konkurent, teško mi je reći jer se i ove godine, na ovim izborima također ponovila razjedinjenost desnice, ovog puta ne unutar HDZ-a, već izvan. Dakle, ima desnih političara koji imaju svoje izglede, za razliku od ljevice, koja je bila mudrija, pa je izbacila lošeg kandidata, ali samo jednoga. On će, htio, ne htio, dobiti glasove cijele ljevice. Zato mislim da će Milanović biti najveći konkurent", zaključio je Hebrang.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.