Hebrang govorio o brisanju Tuđmana: 'Gdje je bila njegova slika na obilježavanju Dana HV-a?'

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka. Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ. "Bio je to doista velik događaj, vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici", zapisao je povjesničar Ivo Perić.

O važnosti i veličini tog dana 1990. godine Andrija Hebrang je rekako kako se nakon stoljeća žrtava za hrvatsku slobodu 30. svibnja 1990. simbilično pred Hrvatskim državnim saborom obilježio početak na izborima izvojevane pobjede i ostvarenje višegeneracijskog hrvatskog sna. "Simbolično je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman podigao povijesnu hrvatsku zastavu i pri tome pustio suzu, što su zabilježili svi mediji. Meni osobno bio je to najsretniji dan u životu", naglasio je Hebrang. Franjo Tuđman tada se obratio nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda.

Hrvatski državni sabor bio je čuvar suvereniteta hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice. Prvi hrvatski predsjednik tada je naglasio kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, "iz kojih je proizišao Sabor", te izrazio uvjerenje da će "on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini". Andrija Hebrang je u razgovoru istaknuo kako nažalost, zastava nije mogla prekriti tada još tajne planove onih koji je nisu mogli prihvatiti jer im "hrvatska sloboda nije mnogo značila". 

FOTO: Screenshot/YouTube 

'Prvu bitku protiv agresora smo dobili, ali drugu nikada'

Hebrang je u nastavku komentirao što je nakon toga uslijedilo. "Ne mislim pri tome na srpsko-crnogorsku agresiju koja je ubrzo uslijedila nego one koji su borbu protiv mlade države vodili političkim metodama. Prvu bitku protiv agresora smo dobili, ali ovu drugu nikada. Ubrzo su prisili Tuđmana na promjenu prvog polja iz bijelog u crveno, nakon njega su mijenjali datume Dana državnosti kako bi umanjili njegov značaj, čak su izmijenili i naziv Hrvatskog državnog sabora!", kazao je Hebrang. Naime, Dan državnosti Republike Hrvatske dugo se slavio 25. lipnja, a 2019. godine je odlučeno da će se 30. svibnja ponovno, kao i prije 2001. godine, obilježavati Dan državnosti RH.

Bivši ratni ministar zdravstva je u svom osvrtu na ovaj važan dan hrvatske povijesti nezadovoljno istaknuo kako su osim toga "napokon izbrisali i samog Tuđmana jer njegove slike nije bilo ni na nedavnom obilježavanju Dana Hrvatske vojske, a stvorili smo je temeljem njegove zapovijedi". "Zato ni danas ogromna većina hrvatskih kuća neće izvjesiti hrvatsku zastavu. Ipak, onima kojima to nešto znači, želim sretan Dan državnosti!", objasnio je za kraj Andrija Hebrang. Podsjetimo, na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

"Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja, slobodne, demokratske i suverene Hrvatske", kazao je tada Domljan. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. 

FOTO: Pixabay 

Misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu 

Podsjetimo, Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i "božićni Ustav". Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini. 

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije. Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu. 

Plenković čestitao Dan državnosti: 'Živimo u neovisnoj Hrvatskoj, generacije su je sanjale'

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu. Na Jarunu će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.