'STATISTIKA JE NA NJEGOVOJ STRANI'

Hebrang za Direktno: Trumpova odluka o obustavi financiranja WHO-a je ishitrena; takvi mu izgovori nisu potrebni

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj obustavi financiranja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zbog njezinog 'lošeg upravljanja' epidemijom korona virusa i 'pogodovanja' Kini, za portal Direktno komentirao je ratni ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang koji ujedno i dobro poznaje rad te UN-ove organizacije jer je svojedobno bio njihov specijalni savjetnik za Šri Lanku.

15.04.2020. u 20:25
Ispiši članak

Podsjetimo, Trump je rekao kako obustavlja financiranje Svjetske zdravstvene organizacije "dok se provodi studija koja će ispitati ulogu WHO-a u pogrešnom upravljanju i prikrivanju širenja korona virusa". 

"Da je WHO obavio svoj posao i poslao medicinske stručnjake u Kinu kako bi objektivno proučili situaciju na terenu, epidemija je mogla biti zadržana u njezinom izvoru s vrlo malo preminulih", dodao je. 

Trumpova administracija već neko vrijeme oštro kritizira stav ženevske agencije UN-a, posebno stajališta koja Washington smatra previše povoljnima za Peking. Američki predsjednik izrazio je nadu kako će ova njegova odluka potaknuti "radikalne promjene koje su potrebne u toj organizaciji". 

Najveći financijeri 

Hebrang je na početku istaknuo kako su Amerikanci najveći financijeri Svjetske zdravstvene organizacije. Napominje kako je problem zapravo u tome što je američki predsjednik malo zakasnio u obrani od epidemije te stoga traži izgovore.

"Mislim da nije u pravu što to radi, jer rezultati SAD-a u borbi protiv pandemije zapravo uopće nisu loši. Naravno da ga svi ljevičari i lijevi mediji napadaju i kritiziraju, ali statistika govori drugačije. Naime, u Americi je na milijun stanovnika umrlo njih 79, a u Švicarskoj 137, u Belgiji 383, a u Španjolskoj i Italiji da ni ne govorim. Dakle, njegovi rezultati su daleko bolji od mnogih europskih zemalja i stoga ne treba tražiti opravdanja", smatra naš sugovornik.

Napominje da se radi o unutardržavnom predizbornom, ili bolje rečeno, političkom prepucavanju s demokratima, koji ga, očekivano, napadaju. "Umjesto da im uzvrati jasnim argumentima, Trump je posegnuo za najlošijim oružjem, a to je uskraćivanje financiranja Svjetske zdravstvene organizacije", upozorava. 

Usporeni i birokratizirani

"S njima sam dugo radio i mogu reći da je to jedna glomazna, usporena i birokratizirana organizacija, ali ako ćemo sažeti njezine nedostatke i prednosti, onda prednosti daleko prevladavaju", uvjeren je Hebrang koji se slaže s ocjenom da se WHO u ovoj pandemiji nije snašao te su davali preblaga izvješća i prognoze oko pandemije u Kini.

Međutim, to nije posljedica nikakvih političkih motiva kako ih optužuje Trump, dodaje, nego jednostavno zato što su "spori i inertni i njima je trebalo vremena da kroz tu glomaznu administraciju nešto iznjedre na površinu".

Hebrang podsjeća da WHO uvijek "pomalo kasni", ali to ne umanjuje njihovu korist jer na globalnoj razini promiču razne projekte za unaprjeđenje zdravlja. Stoga smatra da je Trumpova odluka bila ishitrena i da za nju nije bilo opravdana razloga. 

Na upit hoće li američko uskraćivanje financiranja WHO-a ugroziti njezino djelovanje u jeku pandemije, Hebrang je odgovorio negativno.  

"Mislim da mogu funkcionirati tim više što sada nema putovanja i međunarodnih konferencija koja su velika stavka u njihovu proračunu". 

Presudni za siromašne zemlje

Upozorava kako je WHO presudna za siromašne zemlje Afrike i Azije gdje organiziraju cijepljenja i zdravstvenu službu koja bi bez njih u tim zemljama potpuno propala. "I za to treba imati novac i stručnjake", napominje. 

Vjeruje da je Trumpova odluka uistinu privremena i da će se promijeniti kada shvati da su njegovi rezultati u borbi protiv pandemije zapravo dobri.

U pogledu kritika na sporost WHO-a, Hebrang napominje kako ta UN-ova organizacije nije ni stvorena za brze reakcije.

"Uvijek sam isticao da brza reakcija ovisi o svakoj državi. Nikakve asocijacije; od EU-a do WHO-a ne mogu pomoći kad je stanje hitno i kad je situacija 'stani pani'. To smo vidjeli u ratu, a vidimo i sada. Stoga treba jačati nacionalne sustave, a ne se prepustiti vodama internacionalizacije", smatra. 

Izvanredna iskustva

"Nije Svjetska zdravstvena organizacija mogla pomoći ni Italiji, ni Španjolskoj, a ni Belgiji koje su kasno reagirale, a nitko osim vas ne može donijeti odluku. Dok u WHO-u shvate što se događa, dok sve to ispregovaraju, analiziraju, konzultiraju stručnjake i daju savjete, vama već umiru ljudi. Oni su organizirali konferenciju za hitna stanja u zdravstvu za Hrvatsku i BiH tek 1993. godine, dakle pune dvije godine od početka agresije na Hrvatsku! Dakle, njima je trebalo dvije godine da tu konferenciju osmisle i iznesu svoje stavove i savjete", otkriva Hebrang. 

Ipak, ističe i kako je Hrvatska imala izvanredna iskustva sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, posebice u vrijeme Domovinskog rata kada su otvorili prvu međunarodnu agenciju u okviru UN-a u Ministarstvu zdravstva. "Mi smo u jeku srpske agresije postali suradna ustanova Svjetske zdravstvene organizacije, što je onda bio veliki prodor u svijetu u smislu kruženja informacija i svega ostalog", otkriva. 

"U ovoj smo pandemiji vidjeli da vrijedi više nego ikada ona narodna 'uzdaj se u se i u svoje kljuse'. Na kraju krajeva mi smo odlično reagirali u ovoj krizi i to prije WHO-a", podsjeća. 

'Korist' od korone

Na kraju zaključuje kako će 'korist' od pandemije korona virusa biti ta što će ljudi shvatiti da se granice ne mogu brisati i da je svaka država osigurač za svoj narod.

"Vidite i kod pomoći od Europske unije, neće bogatiji pomagati siromašnijima. Oni su odlučili jedino da kredite možete dobiti povoljnije. EU se ne može dogovoriti o ničemu. Nisu se još dogovorili ni o zimskom ili ljetnom računanju vremena, a kamoli oko epidemije. Tako da su globalisti dobili dobru lekciju sada", poručuje Hebrang. 
 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.