'MOBILIZIRATI UMIROVLJENE LIJEČNIKE, ALI PAZITI NA RIZIČNE SUPINE'

Hebrang: Bolujem od limfoma, osobno se ne mogu aktivirati; liječnici u politici na tim funkcijama mogu biti korisniji

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Bivši ministar zdravstva i umirovljeni liječnik prof. dr. Andrija Hebrang komentirao je za Direktno poziv Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) svim liječnicima u politici da svoje mandate i funkcije stave u mirovanje i vrate se  liječiti ljude, ali i poziv ministra zdravstva Vilija Beroša i Hrvatske liječničke komore upućen umirovljenim liječnicima s molbom da se aktiviraju i pomognu u ovim teškim vremenima. Za vrijeme razgovora otkrio nam je da boluje od limfoma. 

26.10.2020. u 14:02
Ispiši članak

Hebrang, poučen dugogodišnjim osobnim iskustvom, smatra kako u trenutnoj situaciji liječnici koji su aktivni u politici više mogu  pomoći u aktualnoj krizi nego da se vrate svojoj zdravstvenoj ustanovi. 

"Većina liječnika koji su izabrani na pojedine funkcije i dalje obnašaju svoju liječničku dužnost, kao što sam i ja to radio. Mislim da više mogu pomoći na pozicijama na kojima se sada nalaze, ako ga ozbiljno i savjesno rade nego u svojoj zdravstvenoj ustanovi, jer njihov broj u ukupnom broju nedostatka liječnika je zanemariv", pojašnjava.    

"Stoga njihova pomoć ne bi bila značajna. No ako rade savjesno svoj posao na političkim funkcijama u prevenciji i stvaranju strategije borbe protiv korona virusa i u financijskom smislu rješavanju problema zdravstva, onda tu mogu biti itekako korisniji", uvjeren je naš sugovornik. 

Paziti na rizične skupine 

Komentirajući poziv umirovljenim liječnicima, prof. Hebrang smatra kako treba mobilizirati sve, ali da treba paziti na rizične skupine jer to su ljudi starije dobi, posebice ako imaju neku bolest koja je inkompatibilna izlaganju rizika obolijevanja od korona virusa.

"Navest ću svoj osobni primjer. Bolujem od limfoma, a to je maligna bolest krvnih stanica i izrazito mi je smanjen imunitet i kad bih se sada aktivirao to bi bila izrazito neracionalna odluka", otkrio nam je za vrijeme razgovora dr. Hebrang. 

No bez obzira na svoje zdravstveno stanje, Hebrang se, dodaje, javio svom Zavodu i šefu kojem se stavio na raspolaganje ako mu može pomoći radom od kuće. Smatra kako bi umirovljeni liječnici mogli pomoći u aktualnoj situaciji upravo radom od kuće i to tako da pomognu ionako preopterećenim epidemiolozima u praćenju kontakata, jer sam odlazak u zdravstvenu ustanovu za mnoge je veliki rizik. 

Slaže se da se u ovoj izvanrednoj situaciji mogu angažirati specijalizanti i studenti viših godina medicine, kao što su to radili i u ratu. No, upozorava, oni mogu obavljati samo uski spektar pretraga i ne mogu samostalno raditi, nego moraju biti pod nadzorom. 

Samo nas reforma može spasiti

"Nama kronično nedostaju spec. reanimatologije, pulmolozi, anesteziolozi, spec. hitne medicine itd.; stoga kronični nedostatak liječničkog kadra može riješiti dugoročno samo reforma zdravstvenog sustava. Naime, osnovna bolest hrvatskog zdravstva je njegovo financiranje koje se kod nas financira iz doprinosa i manjim dijelom i z proračuna. Kada to podijelite s brojem stanovnika onda je to godišnje između 700 do 800 eura po glavi stanovnika, a mi trošimo dva i pol puta više", podsjeća Hebrang na kroničnu boljku našeg zdravstva. 

Dakle, ništa osim ozbiljne reforme financiranja ne može popraviti zdravstveni sustav, a kad će u njemu biti dosta novca, onda će se moći lakše riješiti i problem nedostatka liječnika, poručuje na kraju Hebrang i zaključuje da je to neizbježno ako u budućnosti želimo izbjeći aktualni scenarij jer i inače imamo kroničan nedostatak liječnika i medicinskih sestara bez obzira na korona krizu.      

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.