HDZ-ovac se prisjetio što je pokrenulo Zakon o jeziku: 'Nisu i neće! Dok nam živo srce bije'

Bila je to njegova reakcija na priopćenje kojeg su odaslali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Matica Hrvatska pod naslovom "Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost",  a u kojem su upozorili na deklaraciju pod nazivom "Granice srpske književnosti".

"U pozadini ove nove i svih prijašnjih sličnih srpskih deklaracija ne propituje se samo dokle sežu granice njihova jezika i njihove književnosti, nego se naslućuje imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države jednoga dana u budućnosti... sluti se širenje onoga što je novija srpska politika imenovala 'srpskim svetom', a što je očito inspirirano 'ruskim svijetom' čije širenje proteklih mjeseci nema lingvistički, nego ratni predznak", napisali su tad iz Matice hrvatske i HAZU-a i osudili sporne navode. 

Istaknuli su i kako su spornu deklaraciju potpisale sve katedre za srpski jezik i književnost u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, svi pedagoški fakulteti, Matica srpska, Odbor za standardizaciju srpskog jezika, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Institut za jezik i Institut za književnost te da se u njoj, kad se govori o granicama srpske književnosti, opet se poseže za dubrovačkom književnošću. 

'Dok nam živo srce bije'

Na srpsku deklaraciju i priopćenje iz Hrvatske tada je u Saboru reagirao i Krstulović Opara koji je i prije toga govorio o važnosti donošenja Zakona o hrvatskom jeziku kojim bi se, kako je rekao, stvorio pravni okvir i mjere za provedbu očuvanja hrvatskog jezika u 21. stoljeću čime će se osigurati i njegova budućnost.

"Stoga pridružujem ovaj govor kako bih i na taj način skrenuo pozornost na zajedništvo hrvatskih intelektualaca u obrani hrvatskog jezika, književnosti, kulture, identiteta. Morat ćemo braniti svoj jezik, identitet, kulturu, baštinu, narod i državu koju su nam toliko puta napadali s namjerom uništenja. Ali nisu uspjeli. I neće. Dok nam živo srce bije", poručio je tada Krstulović Opara u slobodnom saborskom govoru.

Krstulović Opara je podsjetio i na "hrabrost jezikoslovaca Matice hrvatske koji su u osvit Hrvatskoga proljeća baš na današnji dan, 17. ožujka 1967. donijeli i objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika usprkos unitarizmu jugoslavenskih komunističkih vlasti i njihovoj namjeri da temeljem Novosadskog dogovora zatru hrvatski jezik uvođenjem srpsko-hrvatskog."

Zakon izglasan u siječnju

Naglasio je da bi se Zakonom ustanovilo Vijeće za hrvatski jezik sastavljeno od jezikoslovaca i predstavnika mjerodavnih ustanova koji će promišljati, raspravljati i predlagati mjere za očuvanje i razvoj našega jezika. Također, podsjetio je na ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga jezika u dva navrata, 2000. i 2012. godine te istaknuo da su ugledni jezikoslovci u Matici hrvatskoj, koja već 181 godinu uči hrvatskom jeziku, izradili Nacrt zakona o hrvatskom jeziku, a koji je 7. studenoga 2022. podupro i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU. 

HDZ-ovcu prekipjelo: 'Živite u slobodi koju su vam osigurali hrvatski domoljubi i branitelji'

Zakon o hrvatskom jeziku 26. siječnja 2024. godine je izglasan u Hrvatskom saboru s 95 zastupnika za, 10 suzdržanih, a 17 ih je bilo protiv, a Matica hrvatska u srijedu je svom dvorištu otkrila spomen-ploču čijem su otkrivanju nazočili premijer Andrej Plenković, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivana Penava, saborski zastupnici te mnogi uglednici hrvatskoga društva.