HAVC DODIJELIO 30 TISUĆA KUNA HRIBARU Znakovito ime filma podsjeća na fenomen kojeg je HDZ okrivio za loš rezultat

Na stranicama HAVC-a vidljiv je javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u kategoriji “poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova.

Na 45. sjednici Hrvatskog audiovizualnog društva 15. srpnja donesena je odluka da Hribar za svoj film dobije 30 tisuća kuna.

No najzanimljivije od svega jest upravo naziv filma "Crni Labud" koji aludira na poznatu HDZ-ovu "aferu" koja datira iz 2019. godine.

Crni labud

Upravo taj fenomen HDZ-ov analitičar Robert Kopal optužio je za loš rezultat te stranke na europskim izborima 2019. godine. 

"Dogodilo se što se rijetko događa, a to je crni labud. To kad se dogodi, ljudi traže kojekakva rješenja zašto se to dogodilo, s obzirom na odstupanje od istraživanja. Oko 90 do 95 posto naših istraživanja se poklapalo s ovim rezultatima. Kad se pogleda Europu, događa se puno teško predvidljivih stvari. HDZ-u se to nažalost dogodilo, glasovi su se disperzirali na jako puno fronti. Bile su 33 liste, izlaznost koja je 20 posto nadmašila izlaznost 2013.", rekao je Kopal tada. 

Mediji i javnost brzo su se zalijepili za taj pojam, tako je odmah izvučeno da je teoriju crnog labuda osmislio Nassim Nicholas Taleb, libanonski ekonomist i poduzetnik nastojeći objasniti kako se uspio obogatiti na burzi, a nikada nije propao, za razliku od njegovih prijatelja koji su gubili milijarde. On, naime, računa da će se u nekom trenutku dogoditi nepredviđen događaj koji će burzu srušiti, a na tome će profitirati oni koji su se kladili na to da će dionice pasti umjesto da su igrali sigurnije pa uložili na nešto poput Applea ili sličnoga s malim, ali naizgled sigurnim prinosom.

Teorija crnog labuda je, zapravo, "iznenađujući događaj, koji će imati velike efekte". Najčešće se koristi u svijetu financija kod predviđanja trendova i procjena rizika.

Odlazak iz HAVC-a

Vratimo se Hribaru. Funkciju ravnatelja HAVC-a napustio je 2017. godine, a medijima je ponudio dva razloga. Prvi je što nema dobro mišljenje o nalazu Državne revizije, a drugi što je protiv njega i HAVC-a vođena kampanja koja ih je nastojala ocrniti i prikazati kao leglo korupcije i pljačke.

Naime, u mišljenju Državnog ureda za reviziju Hribaru se zamjeralo da je raspolagao sredstvima na temelju zaključenih ugovora, u iznosima iznad 50 tisuća kuna. Zamjerili su mu  i što financijski izvještaji HAVC-a nisu objektivno prikazivali rezultate poslovanja.

Nakon provedene istrage temeljem nalaza revizije o djelovanju Hrvatskog audiovizualnog centra Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovilo je da nema elemenata za kazneni progon Hribara.

"Nakon što su u predmetu formiranom povodom izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Hrvatskog audiovizualnog centra za 2015. godinu provedeni izvidi, tijekom kojih je pribavljena i analizirana relevantna dokumentacija te su uzete izjave osoba, zaključeno je kako iz utvrđenih činjenica ne proizlazi sumnja u kaznenu odgovornost odgovorne osobe Hrvatskog audiovizualnog centra", naveli su iz DORH-a.

Nakon toga, 2019. godine, na natječaj raspisan nakon što je na vlastiti zahtjev s mjesta ravnatelja HAVC-a razriješen Daniel Rafaelić, prijavilo se osmero kandidata, a jedan od njih bio je i sam Hribar.

Društvo hrvatskih filmskih redatelja tada je dalo Hribaru potporu u priopćenju za medije, ističući kako to "nije tek moralna gesta prema članu i kolegi koji je prije nekoliko godina na nepravedan i iskonstruiran način doveden u situaciju da podnese ostavku na mjesto ravnatelja HAVC-a".

Postao ravnatelj KIC-a

Da Hribar neće ostati nezaposlen, do znanja je dala zagrebačka Gradska skupština kada je na sjednici u  travnju ove godine za ravnatelja Kulturno-informativnog centra (KIC) na četverogodišnji mandat imenovala upravo Hribara, o čemu je prvi pisao portal Direktno.

Hribara je za ravnatelja jednoglasno predložilo Upravno vijeće KIC-a, ustvrdivši da je kroz program i intervju pokazao zavidnu razinu upućenosti u programe i izazove pred kojima se nalazi KIC kao i jasnu viziju razvoja institucije u naredne četiri godine. Hribar je 11. svibnjem na dužnosti ravnatelja KIC-a zamijenio Petra Bujasa kojemu je mandat istekao dan prije.

Nosi li Hribarov film neku poruku te upućuje li nekome indirektnu poruku, vidjet ćemo u vremenu koje je pred nama.