Hasanbegović u Saboru spomenuo jedno ime: 'Gospodo iz Možemo, čudi me da vam je on promaknuo'

"To činimo iz načelnih političko-nacionalnih razloga, neovisno o njegovim manjkavostima, nedorečenosti i provedivosti ili neprovedivosti, budući da podupiremo svaki zakonski prijedlog koji dodatno naglašuje i oživotvoruje hrvatsku državnu, narodnu, kulturnu, u ovom slučaju jezičnu samobitnost", kazao je.

Dodao je kako to čine usprkos "trajnim pansrpskim presizanjima" kao i utjecaju "neojugoslavenskih i neovukovskih zagovornika takozvanog jednog policentričnog zajedničkog jezika". Podsjetio je i kako je Sandra Benčić potpisala njihovu deklaraciju 2017. godine.

"Oni se preko medija, politike i akademskog utjecaja već gotovo dva desetljeća obaraju na svaki pokušaj oblikovanja hrvatske državne jezične politike utemeljene na konceptu hrvatske jezične samobitnosti", rekao je zastupnik. Tvrdi i kako su se jedini osvrnuli na "nepoznat zakulisni meritum".

'Akteri su uvijek isti' 

"Upozorili smo na mogući neželjeni učinak prepuštanja ključne buduće poluge hrvatske državne jezične politike u ruke koterije koja je proteklih 10 godina predstavljala najgorljivije protivnike donošenja tog istog Zakona", kazao je. Dodao je i kako prijedlog Zakona nije podudaran s nacrtom Matice hrvatske.

"Pozadinu ovog zakonskog prijedloga treba gledati tek kao jednu, ne nužno i posljednju etapu dugogodišnjih jalovih pokušaja oblikovanja suvisle hrvatske državne jezične politike. S obzirom na to da hrvatsko medijsko i političko pamćenje traje koliko i ono zlatne ribice podsjetio sam da su akteri uvijek isti", rekao je.

Podsjeća kako su s jedne strane zagovornici institucionalnog oblikovanja državne jezične politike, a s druge strane jezikoslovna siročad Vuka Karadžića i Đure Daničića. "Među njima su i oni koje uznemiruje postojanje slova 'U' u hrvatskom latiničnom slovopisu kojeg po Ljudevitu Gaju nazivaju 'gajica'. To su stara slovopisna rješenja", dodaje Hasanbegović.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Prozvao 'možemaše' 

Spomenuo je i kako je jezikoslovac Blaž Jurišić bio na čelu Državnog ureda za hrvatski jezik Nezavisne Države Hrvatske kojeg je kasnije 1995. godine htio ponovno osnovati Vice Vukojević. "Inače Jurišić ima aveniju u Zagrebu pa me gospodo iz Možemo! čudi da je vam je njegovo ime promaklo u likvidaciji imena ulica nazvanih po stanovitim istaknutim hrvatskim kulturnim i javnim prvacima", naglasio je.

Hasanbegović kaže kako je epilog pravopisnog rata nastupio 2012. godine kada je ministar obrazovanja Željko Jovanović "u duhu Károlya Khuena-Hédervárya" likvidirao Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika. "Otišao je i korak dalje i ulogu svoga osobnog komesara za hrvatski jezik dodijelio Željku Joziću", kaže Hasanbegović. 

"Ovo je sažetak konteksta bez čijeg poznavanja je svaka rasprava o sadržaju ovog zakonskog prijedloga bespredmetna. Što je njegov meritum? Ustav poznaje samo jedan službeni hrvatski jezik, svi ostali pojmovi su za jezikoslovne rasprave, a ne zakonske odredbe. Ono su bili dio mimikrijskog suprotstavljanja hrvatskosrpskom jeziku i ne vidim potrebu robovanju tom mentalitetu u hrvatskoj državi", rekao je zastupnik.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Glasat će za Zakon

Spomenuo je i ministricu Ninu Obuljen Koržinek za koju tvrdi da je ova problematika uopće ne zanima. "Ona ne želi talasanje u predizbornim mjesecima. U konačnom prijedlogu, kao da je mene poslušala, kao sjedište Vijeća za hrvatski jezik osvanulo Ministarstvo kulture i medija, a koje za Vijeće obavlja administrativne, tehničke i pravne poslove", podsjetio je. 

Naglašava kako je time uklonjena zapravo jedina točka prijepora koji su se u odvijali u pozadini i zakulisju donošenja ovog Zakona. "Sve to naravno slučajno koincidira i s tekućim postupkom izbora ravnatelja Hrvatskog instituta za jezik nakon kojeg će nam biti  jasniji i neki elementi zakulisja i smjera primjene zakona", kazao je. 

Hasanbegović upozorio na veliku diskriminaciju: 'Ovo je relikt jugoslavenskog komunizma'

Za kraj je dodao kako ostaju primjedbe na sastav i način imenovanja članova vijeća. "Beživotno izjednačavanje svih sveučilišta, posebice obezvrjeđivanje Sveučilišta u Zagrebu što je apsurdno. Ovaj zakonski prijedlog nije isto što i nacrt Matice hrvatske. To treba jasno istaknuti. Njegova primjena ovisit će kao i uvijek o političkim prilikama", zaključio je i naglasio kako će DP glasati za Zakon.