SUĐENJE 'SRCU TAME' MILOŠEVIĆEVOG REŽIMA

HAAŠKA (NE)PRAVDA Nakon presude Mladiću, očekuju se i presude ključnim Miloševićevim obavještajcima

Autor

ig

Nakon što je u Haagu donesena osuđujuća presuda srpskom ratnom zločincu Ratku Mladiću, te je potvrđeno kako će ostatak života provesti u zatvoru, ostalo je otvoreno pitanje kakve presude se mogu očekivati u slučajevima Jovice Stanišića Ledenog i Franka Simatovića Frenkija, dvojice visokih dužnosnika Državne sigurnosti Srbije u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji.

12.06.2021. u 13:15
Ispiši članak

Jovica Stanišić je bivši šef SDB-a  MUP-a Srbije, a Franko Simatović je bivši zapovjednik specijalnih snaga Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije i osnivač Jedinica za specijalne operacije (JSO). Tužiteljstvo ih tereti da su između 1991. i 1995. sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu sа tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio uklanjanje Bošnjaka i Hrvata sа dijelova teritorija Hrvatske i BiH radi uspostavljanja etnički čiste srpske države.

Podsjetimo, nekadašnji čelnici srbijanske Državne sigurnosti (DB) optuženi su za slanje "odreda smrti" u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u ratovima devedesetih godina. Optuženi su za progon, ubojstva, prisilno preseljenje i deportaciju Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH '90-ih godina.

Prethodno im je izrečena oslobađajuća presuda, ali je na žalbu tužiteljstva 2015. suđenje vraćeno na početak zbog pogrešne interpretacije nekoliko aspekata zakona.  Ponovni žalbeni postupak je dovršen sredinom travnja 2021., a tužiteljstvo traži za obojicu doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude.

Organizirali su, naoružavali i slali koljače u BiH i Hrvatsku

Tužilac Douglas Stringer je rekao da je i u ponovljenom postupku dokazano da su dvojica optuženih sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom", nasilnim i trajnim uklanjanjem nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i BiH. Taj plan su ostvarivali jedinicama Crvene beretke, Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana i Škorpioni, koje su osnivali, naoružavali i financijski opskrbljivali, a koje su počinile teške i neizbrisive zločine nad nesrbima u ratovima u Hrvatskoj i BiH.

"Osuđeni počinitelji nisu vojnici koji su se borili za domovinu, svoja sela ili obitelji nego zapovjednici koji su ubijali ratne zarobljenike zaštićene Ženevskom konvencijom. Nema ništa herojskoga u spaljivanju sela, iseljavanju ljudi iz njihovih domova ili poticanju vojnika na masovno spolno nasilje", kazao je glavni haški tužitelj Serge Brammertz u razgovoru vođenom prilikom njegova boravka u Sloveniji na nedavno održanom seminaru za mlade pravnike, neposredno nakon izricanja presude Ratku Mladiću.

Brammertz je rekao da je zadovoljan presudama Radovanu Karadžiću i Mladiću i da se osjeća "privilegiranim" zbog utjecaja koje će imati te presude.

"Te dvije presude imat će utjecaj i od izuzetnog su značaja. Nadajmo se da je to bio zadnji rat u Europi. I Mladić i Karadžić bili su arhitekti etničkog čišćenja usred Europe, zato je važno da im je presuđeno, kazao je Brammertz, dodavši da su mu susreti sa žrtvama ratnih zločinima koji su svjedočili i koji su pravi heroji dali mnogo više energije nego što ju je izgubio pri susretu s ratnim zločincima.

Mnogi ratni zločinci su inače normalni ljudi koji u ratnim okolnostima izmaknu kontroli i rade stvari koje bi inače u normalnim prilikama bile nezamislive", kazao je Brammertz, govoreći o svojim iskustvima tužitelja na specijalnim tribunalima protiv zločina u Ruandi i na području bivše SFRJ.

Zbog zločina u Škabrnji vođena su četiri kaznena postupka pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pa je tako u odnosu na dvojicu optuženika donijeta osuđujuća presuda i to protiv Milana Babića te Milana Martića, a ponovljeni postupak u predmetu Stanišića i Simatovića je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove. Ured tužiteljstva MKSJ-a teretio je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića.

Tužitelj Haškog tribunala u procesu protiv Stanišića i Simatovića, Klaus Hoffman kaže kako su "obojica bili među onima koji su najviše podržavali srpske zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini'. 'Bez njihove pomoći takva dimenzija ubijanja i protjerivanja, kao i okupacija hrvatskih područja ne bi bila moguća'," piše njemački Spiegel Online.

Žarko Korać, lider srpske Socijaldemokratske unije i profesor psihologije, ocijenio je svojedobno da su ti ljudi bili, izrazom književnika Josepha Conrada, 'Srce tame' Miloševićeva režima.

Suradnja s CIA-om mogla bi im ponovno donijeti oslobađajuću presudu

"Stanišić (64), koji je od 1991. do 1998. vodio tajnu službu (Službu državne sigurnosti - prim. red.) važio je za jednog od najbližih Miloševićevih ljudi i kao drugi najmoćniji čovjek Srbije. Ali, Milošević mu nije vjerovao. Stanišić, poznat po svojoj hladnoći, njegovao je veze s vrhom ruske tajne službe KGB, a prema pisanju lista 'Los Angeles Times' i s CIA-om. Prema izjavama jednog svjedoka sa suđenja u Hagu, kako su pisali srpski mediji, on je bio 'najvažniji američki čovjek u Beogradu'. On je odavao Miloševićeve planove i pomagao CIA-i da uspostavi tajne baze u BiH.  Omogućio je spašavanje zarobljenih  388 vojnika NATO-a u BiH, otkrio CIA-i lokacije brojnih masovnih grobnica u BiH, ali i predao Amerikancima karte iračkih bunkera i skloništa nekadašnjeg iračkog diktatora Saddam Husseina koje su gradile jugoslavenske tvrtke. A njegov sin je navodno u SAD-u obučavan za pilota.

Stanišić je još u vrijeme dok je Josip Broz Tito bio predsjednik SFRJ pristupio tajnoj službi. Kao specijalist za KGB koncentrirao se na poslove obrane od špijunaže i lov na poznatog teroristu Carlosa. On odbacuje optužbe Haškog tribunala i kaže da je pokušavao da zaustavi Miloševića. Haški doktori su u atestu napisali da ima 'psihičke probleme i tešku bolest na crijevima", piše njemački list.

Optuženi Stanišić i Simatović nisu prisustvovali završnim riječima ovog neobičnog suđenja, pošto im je odobrena privremena sloboda u Srbiji. Pravomoćne presude očekuju se najranije u srpnju 2021., a moguće je da Žalbeno vijeće odluku donese tek 2022.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.