Haag nije ocjenjivao je li Hrvatska izvršila agresiju: Ključan je i sastanak na Pantovčaku '93.

"Nije lijepo slušati svaki drugi dan o nekom udruženom zločinačkom pothvatu ili o tome da je hrvatska vojska bila okupatorska", poručio je Milanović. Bosanskohercegovački mediji reagirali su na ovaj govor te su podsjetili na svoju interpretaciju presude Haaškoga suda "Prlić i drugi" u kojoj se naglašavaju da je Hrvatska okupirala dijelove Bosne i Hercegovine putem snaga HVO-a.

Međutim, podsjećamo na riječi Luke Mišetića, poznatog hrvatskog odvjetnika s američkom adresom, najpoznatijem kao branitelju Ante Gotovine. On je prije nekoliko tjedana u svojoj objavi naglasio kako bošnjački političari krivo tumače presudu haaškoga suda u slučaju Prlić i ostali kojom se Hrvate u BiH, instituciju Herceg-Bosne i predstavnike njihove politike karakterizira kao dijelom udruženog zločinačkog pothvata, a Hrvatsku agresorom na tu zemlju.

"Haaški sud nije ocjenjivao je li Hrvatska izvršila agresiju. Da bi to učinio, morao bi procijeniti je li Hrvatska imala pravo ratovati u BiH u samoobrani kako bi zaustavila napade VRS-a i JNA na Hrvate iz BiH, slično kao što su SAD i njeni saveznici napali Afganistan kako bi zaustavili Al Qaidu", napisao je Mišetić.

Haaški sud nije ocjenjivao je li 🇭🇷 izvršila agresiju. Da bi to učinio, morao bi procijeniti je li 🇭🇷 imala pravo ratovati u BiH u samoobrani kako bi zaustavila napade VRS-a i JNA na 🇭🇷iz BiH, slično kao što su SAD i njeni saveznici napali Afganistan kako bi zaustavili Al Qaidu. https://t.co/p0eKIFi5rC

— Luka Misetic (@MiseticLaw) June 16, 2024

Mišetić objašnjava na koji način se krivo tumači presuda

Ovo nije prvi put da Mišetić na ovaj način istupa jer bošnjački političari često Herceg-Bosnu i hrvatsku politiku u BiH poistovjećuju s udruženim zločinačkim pothvatom kako bi opravdali nametanje političkih predstavnika. Mišetić je 2020. odbacio tvrdnje da je presudom Haaškoga suda u slučaju hercegbosanske šestorke izrečena presuda Hrvatima u toj zemlji.

Tada je ponovno istaknuo kako se ta presuda krivo tumači. "Sud nije zaključio da je stvaranje Herceg-Bosne zločinački pothvat jer je Herceg-Bosna osnovana prije nego što je UZP navodno nastao 1993. MKSJ nije kriminalizirao uspostavu trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH niti je mogao. On nije bio nadležan donositi takve odluke", istaknuo je.

Tada je istaknuo kako ne postoji kolektivna krivnja. "Hrvatski korpus u BiH odgovoran je, između ostalog, za glasanje za neovisnost BiH u ožujku 1992. i za oslobađanje zapadne Bosne ujesen 1995. preko HVO-a, zajedno s Hrvatskom vojskom i Armijom BiH", dodao je te pojasnio kako je Sud u Den Haagu utvrđivao osobnu odgovornost.

'Hrvatska je unatoč neprilikama pružila utočište izbjeglicama iz BiH

Komentirao je kako bošnjačka politika dugoročno radi u interesu srpske strane. "Napori da se Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvori u etničku manjinu ne samo da krše Daytonski sporazum već će dugoročno naštetiti i bošnjačkim interesima. Pretvaranje Hrvata u etničku manjinu opravdava argument bosanskih Srba da je dugoročni cilj Bošnjaka pretvoriti ne samo Hrvate već i Srbe u etničku manjinu i stoga pruža Srbima izgovor da na kraju proglase neovisnost od BiH", ocijenio je Mišetić.

Podsjećamo i na susret bivše veleposlanice i donedavne ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana koji ju je primio 1993. Naime, Turković je posljednjih godina promijenila retoriku te u javnom prostoru često napada Hrvatsku i naziva ju agresorom, a prema navodima ima državljanstvo kao i nekretninu u Hrvatskoj, objavio je svojedobno Mišetić.

Tada je o Hrvatskoj govorila kao o prijateljskoj zemlji te zahvaljivala na pomoći. "Kao veleposlanik zemlje koja je u ratu, osobita mi je čast što ću svoju dužnost obnašati u Hrvatskoj koja je, unatoč ratnim neprilikama, pružila utočište tisućama izbjeglica iz BiH", rekla je Turković prilikom predaje vjerodajnica prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

FOTO: Screenshot/HRT

Hrvatska primila 425.000 Muslimana između 1992. i 1994.

U videu iz arhive HRT-a, a čiji su fragmenti prikazani za potrebe priloga RTV HB, Turković također naglašava da BiH nema važnijeg susjeda i boljeg prijatelja od Republike Hrvatske. "Obje zemlje imaju isti cilj da, iako izložene brutalnoj agresiji neviđenih razmjera, što prije uspostave dobrosusjedske odnose", kazala je tada Turković.

VIDEO Turković Tuđmanu '93: 'Unatoč ratnim neprilikama, pružili ste utočište tisućama izbjeglica, BiH nema boljeg prijatelja od Hrvatske'

Podsjećamo i na činjenicu da je u Hrvatskoj, prema podacima iz Prijedloga nacionalnog programa povratka prognanika i izbjeglica Vlade RH od 14. srpnja 1994., sredinom siječnja 1992., bilo oko 700.000 prognanika i osoba izbjeglih s područja zahvaćenih ratom, a nakon početka rata u Bosni i Hercegovini više od 600.000 izbjeglica iz BiH, od kojih su 425.000 bili Muslimani, 170.000 Hrvata i 5000 osoba drugih narodnosti.