ZAGRIJAVANJE PRED FINIŠ

GUŽVA ZA PANTOVČAK Ovo su ljudi koji žele biti na čelu države; hoće li ih biti još?

Autor

Andrea Latinović

Do  predsjedničkih su izbora ostala još nepuna tri mjeseca, a, moglo bi se reći očekivano, broj pretendenata na to mjesto gotovo svakodnevno sve je veći. Posljednji koji je najavio svoj ulazak u tu neizvjesnu utrku jest bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatske stranke prava, a od prije nekoliko godina čelnik stranke DESNO, Anto Đapić. No pogledajmo tko je sve za sada u borbi za Pantovčak. Naravno, po starim običajima, vjerojatno će se pojaviti još zainteresiranih za fotelju sadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović...

19.09.2019. u 22:16
Ispiši članak

Aktualna predsjednica i dalje nije istaknula svoju službenu kandidaturu, iako je, zapravo, pitanje dana kada će to učiniti. Njezini protivnici tvrde da je ona ionako već pet godina, dakle, gotovo cijeli svoj mandat, u neformalnoj izbornoj trci, tako da je u njezinom slučaju taj ''formalni'' dio zapravo doista samo formalnost.

Trojka favorita

''Ovdje sam danas kao predsjednica i sljedećih pet godina viđat ćemo se kao predsjednica'', rekla je na proslavi obljetnice vojno-redarstvene akcije ''Oluja'' u Kninu, 5. kolovoza Grabar-Kitarović, a tom je izjavom neslužbeno potvrdila kandidaturu za predsjedničke izbore. Podršku joj je već unaprijed dao HDZ.

Mnogi su joj to zamjerili, tvrdeći da je tako važan dan, kao što je Dan domovinske zahvalnosti, bezočno iskoristila za svoju promociju. Kako god bilo, aktualna je predsjednica još uvijek prema većini istraživanja javnog mijenja, prva na listi, s najvećim izgledima za dobivanje još jednoga mandata.

Sljedeći relevantni kandidat bivši je predsjednik SDP-a i premijer Zoran Milanović koji je svoju kandidaturu najavio i potvrdio sredinom lipnja, na konferenciji za medije. Uz slogan ''Predsjednik s karakterom'', prvih je mjesec dana Milanović s građanima komunicirao isključivo putem Facebooka, a njegov predsjednički plakat nije baš bio najsretnije vizualno rješenje. Nakon toga počeo je obilaziti Hrvatsku, posebice intenzivno u ljetnim mjesecima, kada je počeo i s otvorenim kritikama na račun predsjednice Grabar-Kitarović, iako se na početku činilo da će biti prilično blag po tom pitanju. Naravno, to su bile pogrešne pretpostavke, jer Milanović je oduvijek poznat po vrlo izravnim, često i grubim izjavama, a omakne mu se i koja riječ viška. Sukladno tome, porastao mu je i rejting pa je čvrsto na drugom mjestu, a u nekim anketama čak i na prvome, iako se na ta istraživanja ne treba pretjerano obazirati, a i situacija se može promijeniti preko noći, za svakoga od kandidata.

Svakako najveće iznenađenje izazvao je jedan od najpopularnijih hrvatskih glazbenika, Miroslav Škoro, koji je svoju kandidaturu objavio potkraj lipnja, nekoliko dana nakon Milanovića. Škoro se hrvatskoj javnosti najprije predstavio putem podulje video-poruke na Facebooku, izazvavši pritom gotovo masovni ushit, posebice na desnom, tzv. nacionalnom spektru. Društvenom se mrežom koristi i dalje, ali sada već gotovo svakodnevno komentirajući dnevne političke događaje, no, zapravo, prvi je puta među građane izišao u kolovozu, na Sinjskoj alci. Već nakon prvih kritika upućenih aktualnoj Vladi, premijer Andrej Plenković žestoko mu je uzvratio, što baš i nije uobičajeno, da se predsjednik Vlade miješa u predsjedničke kandidate; barem ne bi trebalo biti tako. ''Imate kandidata koji se igra predsjedničke kandidature s društvenih mreža. Gdje je tu hrabrost? Gdje je tu stav? Koji je to žanr politike? Kako će taj govoriti o fiskalnoj konsolidaciji, o gospodarskom rastu, o respektu koji imamo u međunarodnoj zajednici?'', odbrusio je Škori Plenković.

Prema istraživanjima rejtinga, Škoro je za sada treći kandidat po popularnosti, a ponegdje čak i drugi, ovisno o agencijama koje ih provode. U svakom slučaju, Škoru ne treba podcijeniti, a kako će se dalje pozicionirati, s obzirom da izbjegava svrstavanje na desnu stranu, a nije ni predstavnik ljevice, odredit će i njegovu političku sudbinu u ovoj utakmici.

Najrazličitiji spektar kandidata

Zanimanje je svojom kandidaturom izazvao i u javnosti poznati bivši sudac Mislav Kolakušić. Požnjeo je dobar uspjeh i na izborima za Europski parlament u svibnju, postavši zastupnik, ali je puno toga ''uprskao'' svojim izjavama kako bi u isto vrijeme mogao biti i predsjednik i premijer i tužitelj, gotovo da je iskarikirao sam sebe i vlastitu kampanju. Odmah su ga mnogi optužili za autokraciju, a on se nije trudio to ni opovrgnuti, posebno se ''proslavivši'' drskim pristupom prema medijima. Već je odavno trebao naučiti da ga upravo mediji mogu i uzdići do zvijezda, ali i srušiti preko noći. Njemu bi se, unatoč prvotnim prilično pozitivnim reakcijama, to doista moglo i dogoditi- teško je očekivati da će ući u drugi krug.

O kandidaturi predsjednice prilično razmrvljene male stranke Start, bivše predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, Dalije Orešković govorilo se mjesecima, a ona sama svoju je kandidaturu službeno objavila početkom srpnja. Tom je prigodom istaknula kako će njezin program biti antikorupcijski. ''Odluka o kandidaturi donijeta je u jeku izbijanja aktualnih korupcijskih afera u izvršnoj vlasti, i činjenice da na društvenu nepravdu koju je korupcija stvorila, niti jedan od drugih do sada poznatih predsjedničkih kandidata ne nudi prihvatljivo rješenje i odgovor'', izjavila je tada Orešković.

I ona redovito komentira aktualne događaje na Facebooku, podržava je dosta građana, uglavnom mlađe dobi i lijevih preferencija, no Daliju je prilično onesposobio krah njezine stranke na izborima za Europski parlament. Stoga je gotovo nemoguća misija očekivati neki značajniji uspjeh, ali ovo bi za nju mogao biti dobar ulazak u politiku uopće, jer pred njome je još puno vremena, a ona od aktivnog bavljenja politikom neće odustati.

Nakon dramatičnog i zapravo bizarnog raskola u Živom zidu, svoju je kandidaturu najavio najpoznatiji akter, enfant terrible Ivan Pernar, o kojemu postoje najoprečnija mišljenja od svih kandidata. Potom je agilni Pernar početkom srpnja osnovao i ''Stranku Ivana Pernara''. On svoju aktivnost radi na način na koji je i do sada najčešće upotrebljavao, a to je putem društvenih mreža. U Saboru ga iznose iz dvorane, zbog njegovih čestih eskapada, a na Facebooku svakodnevno dijeli pregršt postova, ali često i pravih intelektualnih ''dragulja'', od kojih se ekspertima vrti u glavi.

Idemo dalje.

Uzdrmani Most iznjedrio'' je čak dvojicu predsjedničkih kandidata. Jedan je bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Tihomira Oreškovića, Vlaho Orepić, koji je iz stranke izašao krajem 2017., a u međuvremenu osnovao svoju stranku ''Nova politika'. Kandidaturu je najavio početkom srpnja. ''Nisam zabavljač, nisam ni pjevač ni stranački glumac, ni reality show političar. Građanin sam, sportaš, vojnik, a prije svega hrvatski branitelj od prvog do zadnjeg dana Domovinskog rata. Iza moje kandidature ne stoje nikakve stranačke ni poslovne interesne strukture. Stojim ispred vas s vlastitim imenom i prezimenom i onim što jesam s uvjerenjem da Hrvatska može i treba postati bolje društvo', izjavio je Orepić prilikom predstavljanja kandidature.

Nakon što je svoju kandidaturu objavio sredinom lipnja, bivši ministar gospodarstva, također u Oreškovićevoj Vladi, Tomislav Panenić odmah je izbačen iz Kluba zastupnika Mosta. On se samoinicijativno odlučio kandidirati i tražio je podršku Mosta, ali oni je nisu prihvatili, već su prekinuli suradnju s njime. Upravo su ovih dana čelni Mostovci obznanili kako će stranka podržati Miroslava Škoru za predsjednika. A Panenićevi izgledi? Bolje ih je i ne spominjati.

Među prvima kandidaturu je najavila mlada i uporna ekstra ljevičarka Katarina Peović iz Radničke fronte, još krajem 2018. godine. Ona je doktorica znanosti i docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, a kada se predstavila javnosti, uz ostalo, rekla je sljedeće: ''Moj cilj nije smjena jednih lica drugima. Moramo početi upozoravati na politiku za obespravljenu većinu, na devastaciju kapitalizma, na devastaciju socijalnih politika, deindustrijalizaciju. To nije previše popularno'', kazala je.

Nadalje, krajem prošle godine kandidaturu je najavio i Marko Vučetić, nezavisni zastupnik koji je izabran na listi Mosta, ali je i on s tom strankom prekinuo suradnju. Tom je prigodom, najavljujući svoj pohod na Pantovčak, izjavio sam za sebe kako je ''uvjetni kandidat'' dok Grabar-Kitarović službeno ne objavi svoju kandidaturu ili dok se ne pojavi ''jači' kandidat. Što to točno znači, vjerojatno zna samo Vučetić, no i za njega je, krene li službeno, ''rezervirano'' mjesto na dnu ljestvice svih kandidata. I to bez greške.

Potom je uslijedila kandidatura mladoga ekonomista s prestižnog američkog sveučilišta Princeton, Dejana Kovača, kojega podupire HSLS. ''Vrijeme je da hrvatski političari koji su stvorili probleme prestanu prodavati bolju prošlost, vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Oni koji su probleme stvorili sigurno ih neće riješiti, njih zanima samo održavanje 'statusa quo' i njihovih pozicija'', izjavio je Kovač. Iako je teško očekivati neki značajniji uspjeh, Kovač se javnosti predstavio kao mlad, elokventan i dobro upućen čovjek, bez velikih i teških riječi, ali s velikim znanjem. No praksa je nešto sasvim drugačije, ali zna to i Kovač, koji u svojim istupima djeluje vrlo simpatično i dostupno ''običnim'' građanima.

U predsjedničku trku ulazi i veteran političke pozornice, Anto Đapić, najdugovječniji predsjednik HSP-a, koji je vodio stranku u najtežim ratnim vremenima, od 1993., sve do 2009. godine, kao kandidat stranke DESNO.  U svojoj 30-godišnjoj političkoj karijeri, Đapić je u pet mandata bio saborski zastupnik HSP-a, zatim gradonačelnik Osijeka u dva navrata, a nakon napuštanja HSP-a, osnovao je stranku DESNO (Demokratski savez nacionalne obnove). U vrijeme Domovinskog rata bio je jedan od utemeljitelja i organizatora HOS-a te obnašao dužnost ratnog zapovjednika Stožera HOS-a, nakon smrti prvog načelnika HOS-a, Ante Paradžika. On sam očekuje glasove birača Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore i već se sada suočava s optužbama kako je namjerno instaliran ne bi li razbio desnicu. Apsurda li; nema razbijenijeg i razjedinjenijeg političkoga korpusa negoli je to sama desnica, već više od deset godina. On bi mogao uzeti dva do tri posto glasova, no, za njega je ovo zapravo rutinska trka, budući da ima gomilu političkih utakmica u nogama.

Totalni autsajderi

Početkom rujna Hrvatska je dobila još jednog potencijalnog predsjedničkog kandidata, Josipa Juretića, koji je svoju kandidaturu objavio u Petrovoj 3, u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu gdje je darovao krv.  Široj je javnosti poznat od veljače, kada je kroz Zagreb nosio lijes pokriven hrvatskom zastavom želeći pokazati da ova država više ne postoji. Iako je lijes namjeravao postaviti na Markov trg, nije uspio, jer ga je privela policija. Deklarira se kao čovjek iz naroda koji pripada centru, a kao najveći problem u Hrvatskoj ističe pravosuđe; on sam protiv Republike Hrvatske vodi 105 parnica! 

Eventualna kandidatura sveprisutnog zagrebačkog gradonačelnika i čovjeka koji pobija sve zakone fizike, jer se u isto vrijeme može naći na deset različitih mjesta, Milana Bandića, vječna je enigma do posljednjega trenutka. Bandić jednostavno uživa pod svjetlima reflektora i u izazivanju pažnje i tu pomoći nema- kandidirao se on, ili ne, uvijek će biti prisutan.

Bez obzira na njegovu kandidaturu ovih dana predsjedničke ambicije u marketinškom smislu istaknuo je i redatelj filma Gazda o usponu Ivice Todorića, Dario Juričan, koji upravo dovršava film o dugovječnom zagrebačkom gradonačelniku. Juričan je promijenio svoje ime i kao alternativni Milan Bandić, zagovornik korupcije, kreće u predsjedničku kampanju.

Mediji su spekulirali i s imenom odvjetnika Ante Nobila, no on je još krajem svibnja poručio da u utrku, za sada, ne ide.

Također, iako se u pojedinim medijima spominjalo i ime bivšega savjetnika bivšega predsjednika Ive Josipovića, Dejana Jovića, on sam izjavio je da od toga, barem za sada- nema ništa.

Kandidaturu je istaknuo i sveučilišni profesor, nekadašnji HSS-ovac i potpredsjednik Vlade Ante Simonić.

Na Pantovčaku sebe vide i Goran Jurišić, nekadašnji bliski suradnik čelnika Hrvatske stranke prava 1861 Dobroslava Parage, te publicist i diplomat Antun Babić.

Predsjedničke ambicije medijima je najavio i poznati šibenski odvjetnik i stečajni upravitelj Ivan Rude.

Vremena još ima, liste se predaju u prosincu, izbori bi mogli biti između Božića i Nove godine, a kako to već kod Hrvata biva, očekujmo još mogućih kandidata. Kako sada stvari stoje, uglavnom će to biti ''neozbiljni'' kandidati, željni publiciteta i svakojaki ekscentrici od kojih mnogi neće uspjeti prikupiti potreban broj od 10.000 potpisa.

Kako god, bit će zanimljivo. Pantovčak je, uostalom, sasvim ugodno radno mjesto.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.