ULTIMATE FIGHT NA TRGU ŽRTAVA FAŠIZMA

GUŽVA U ŠESNAESTERCU Krenula prava navala za dužnosti u HDZ-u; traže zajedništvo, a svi protiv svih

Autor

Andrea Latinović

U četvrtak, 6. veljače, konačno je, nakon višemjesečnih nagađanja, odlučeno da HDZ i formalno kreće u unutarstranačke izbore. Tako će izbori za predsjednika stranke biti održani 15. ožujka, a drugi krug, ako će ga biti, planiran je za 22. ožujka. Kandidati potpise mogu skupljati od 10. do 28. veljače, a bit će potrebno skupiti 10.500 potpisa. Izbori će biti po principu jedan član - jedan glas i to prvi puta na taj način u HDZ-u.

10.02.2020. u 20:35
Ispiši članak

Kandidati za potpredsjednika moraju skupiti nešto više od 6000 potpisa; nakon toga ide provjera, a kampanja traje od 2. ožujka do 15. ožujka, obznanio je pravila stranačkog procesa glavni tajnik stranke i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Upozorio je i kako su dogovorena pravila koja obuhvaćaju i članke Statuta koji pozivaju na fer i poštenu borbu kandidata te na čuvanje dostojanstva drugih kandidata.

''Ovo su izbori koji će donijeti puno strasti i emocija, ali svima u prvom planu trebaju biti interesi HDZ-a. Naravno da bi teške riječi loše utjecale na poziciju HDZ-a i rejting u javnosti pa vjerujem da će kandidati voditi računa o interesima stranke'', izjavio je odmah nakon objavljivanja odluke o izborima Jandroković.

Izjavio je i da će u Gradu Zagrebu biti 17 biračkih mjesta, dva u Splitu, dok će u svim ostalim gradovima i općinama biti po jedno biračko mjesto.

I tek što je to Jandroković izjavio, krenula je prava navala kandidatura za čelna mjesta u najvećoj hrvatskoj stranci, da bi početkom ovoga tjedna pale i žestoke riječi. No, krenimo redom.

Svi su samo čekali ''pucanj'' za početak trke

Već prije dva tjedna, prvi su probili led bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, koji je s također bivšim kratkotrajnim ministrom vanjskih poslova i dugogodišnjim bliskim suradnikom Andreja Plenkovića, Davorom Stierom te gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom javno objavio svoje namjere.

Ta je trojka, uz detaljnu kritiku rada predsjednika Plenkovića i njegovih najužih suradnika, istaknula da je HDZ ''skrenuo ulijevo'', obrazlažući konkretnim primjerima svoje tvrdnje. Kovač je najavio ulazak u trku za predsjednika HDZ-a, a Stier i Penava za potpredsjednike, poduprijevši jedni druge, odlučni u tome da s predsjedničkog trona maknu Plenkovića, za kojega smatraju da je od HDZ-a napravio praktički liberalnu stranku, a ne demokršćansku, po vokaciji kojoj ona doista i pripada.

Plenković je prilično mirno i staloženo dočekao ove kandidature, ne odajući pretjerano zabrinutost, koju je, doduše i inače teško iščitati na njegovom uglavnom mirnom i pomalo ciničnom licu.

Gotovo pobjednički predstavio je svoj tim:

Kandidat za zamjenika predsjednika bit će Tomo Medved, ministar branitelja, za potpredsjednike Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Ivan Anušić, saborski zastupnik i bivši voditelj izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović te Branko Bačić, saborski zastupnik i šef Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Voditelj stožera bit će ministar obrane Damir Krstičević.

Veliko je iznenađenje bilo i najava jednog poznatog, ali samozatajnog ženskog imena za potpredsjedničko mjesto; Zdravka Bušić, naime, potvrdila je da i ona ulazi u tu ''bitku'' kao dio Plenkovićeve ekipe i tzv. ''ženske kvote''. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, iako nazočna u stranačkim aktivnostima, u javnosti je godinama bila - ispod radara.

FOTO: Davor Višnjić/PIXSELL

Nekoliko je dana trajao muk, a onda je nastala prava ''navala'' na vodeća stranačka mjesta, nakon što je formalno, po dužnosti najbliži Plenkovićev suradnik, zamjenik predsjednika Milijan Brkić na televiziji objavio ono o čemu se nagađalo već dugo- da kreće u borbu za potpredsjedničko mjesto. Iako je, dakle, praktički prvi do predsjednika, javna je tajna da oni od početka nisu funkcionirali na istoj valnoj duljini i da je na tu dužnost Brkić zapravo stavljen zbog ''mira u kući'', kako bi kao predstavnik stranačkih ''jastrebova'' zauzimao visoku poziciju.

U svim je kritičnim trenucima na kojima se stranka slamala (Istanbulska konvencija, Marakeška konvencija, koalicija s HNS-om...), Brkić javno govorio neutralno, pažljivo birajući riječi, kako se ne bi zamjerio šefu Plenkoviću, ali u praksi bio je na potpuno suprotnoj strani, dodatno opterećen i istragama koje su bile vođene protiv njega.

Počinje bacanje prljavoga rublja

Nakon što je u nedjelju navečer izjavio konačno koje su njegove daljnje političke ambicije, već u ponedjeljak je krenula prava lavina međusobnih optužbi i ping-pong serija na relaciji Plenković-Brkić, tko je kome što zamjerao i kako, tko je bio za savez s HNS-om, a tko nije, nego za HSS i tako unedogled, to je samo početak. Odmah je intervenirao Gordan Jandroković, dežurni čuvar mira u kući, kojega već odavno nema, znakovito izjavivši da se više neće tolerirati takvo javno ''pljuvanje'' po stranci od strane samih dužnosnika te da će oni (čitaj: Plenkovićeva ekipa) uzvratiti istom mjerom, iako to, zapravo, kazao je Jandroković, ne bi željeli.

Time je jasno dao do znanja da se u ring ušlo otvoreno, bez rukavica i da se neće birati sredstva za postizanje ciljeva te će prljavo rublje početi curiti naveliko i na sve strane, a i kroz sve komunikacijske kanale.

Nadalje, svoje su kandidature iznijeli i predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić, bivši zastupnik HDZ-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Ivan Kujundžić te kirurg Hrvoje Tomasović, kandidirajući se u ponedjeljak za potpredsjednike stranke na predstojećim unutarstranačkim izborima.

Škorić je novinarima rekao kako želi potaknuti jačanje unutarstranačkog dijaloga u te pridonijeti promjenama u politici HDZ-a. ''Želim da se kroz te promjene približimo onom dijelu biračkog tijela koje smo izgubili na proteklim dvama izborima. Bez tog dijela biračkog tijela, koje je godinama bilo vjerno HDZ-u, idemo prema gubitku parlamentarnih izbora'', izjavio je.

Nije želio konkretno reći podržava li za predsjednika Andreja Plenkovića, ili Miru Kovača, već je samo ustvrdio da je ''raspoloženje biračkog tijela u Splitu i Dalmaciji da trebaju promjene''. Dodao je kako se na unutarstranačkim izborima ne želi svrstavati uz timove, jer, drži, demokratski institut jedan član-jedan glas, gubi se svrstavanjem uz timove.

''Moj cilj je artikulirati želje onih ljudi koji su nezadovoljni ovim političkim smjerom i gdje je to nezadovoljstvo se počelo pojavljivati od vremena Istanbulske konvencije do suprotstavljanja referendumskim inicijativama'', poručio je.

Ivan Kujundžić je pak ustvrdio da se HDZ-ov "brod nagnuo posve na lijevo te ga trebaju ispraviti u onom smjeru u kojem je HDZ svjetonazorski i ideološki", naglasio kako on nije ni u jednom taboru te upozorio da je loše za stranku da bude podijeljena na tabore. Objasnio je i da na čelu stranke želi one koje će HDZ svjetonazorski i ideološki približiti tamo gdje pripada. Pa će zato obojici predsjedničkih kandidata postaviti određena pitanja i tko mu "dobro odgovori", tome će dati i povjerenje, objasnio je. Uz ostalo, pitat će ih i u kojem smjeru svjetonazorski i ideološki žele voditi stranku, postaviti im pitanja vezana uz demografiju te žele li sudjelovati u promjeni ''hrvatske svetice – kune''.

Svakako najveće iznenađenje priredio je zagrebački kirurg s dugogodišnjim splitskim stažem i tek pet mjeseci član HDZ-a, dr. Hrvoje Tomasović. Nekadašnji grlati i aktivni član HSP-a, potom član Glavaševog Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, podružnica Hrvatska demokratska stranka Dalmacije, Tomasović je u politici zasjao kratko, ali onda i strelovito nestao, uglavnom se posvetivši svojem liječničkom zvanju.

Povratkom u Zagreb, na Kliniku za tumore, prije tri godine, nakon 13 godina rada u splitskoj bolnici, Tomasović je počeo javno iskazivati svoje političke ambicije i to ponajprije putem društvenih mreža. Upravo na njima je, na iznenađenje mnogih, a posebice članova HDZ-a, naglo objavio svoju kandidaturu za potpredsjednika, iako je ''najfriškiji'' HDZ-ovac od svih kandidata, s tek nekoliko mjeseci staža u stranci. ''Ja sam desno i ako bude malo lijevih i desnih - naći ćemo neku vagu i to uravnotežiti”, poručio je. Istaknuo je kako se nije ''naslonio'' niti na jednu stranu- Plenkovića, ili Kovača - te poručio da ne želi voditi negativnu kampanju, a potpise prikuplja i putem društvenih mreža.

Za potpredsjednika HDZ-a kandidirat će se i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Da će se kandidirati za funkciju potpredsjednika HDZ-a novinarima je potvrdio i aktualni potpredsjednik Tomislav Tolušić, bivši ministar poljoprivrede, koji je otišao iz Plenkovićeve Vlade pod teretom već pomalo zaboravljene afere 'prostitutka i kokain' no, kako stvari stoje, ne treba očekivati preveliki uspjeh.

Čeka se i Karamarko

Mjesecima se kalkulira i kako će u ovu trku ući bivši predsjednik HDZ-a i bivši potpredsjednik Vlade (u vrijeme koalicije s Mostom), Tomislav Karamarko, a čak je najavljen i skup u Sesvetama na kojemu je on trebao istaknuti svoju kandidaturu za predsjednika. No, skup je otkazan, Karamarko se još predomišlja, s obzirom da je prije nepuna dva tjedna imao smrtni slučaj u obitelji, a u kombinaciji s još nekim problemima osobne prirode, Karamarko i dalje važe svoju kandidaturu.

No, po svemu sudeći, nije isključeno da će u borbu za čelno mjesto ipak ući i on. Iako su ga puno puta otpisivali, smatrajući da više nema šanse, s obzirom da je jednu u HDZ-u već bio propustio, nedavno istraživanje javnog mijenja mnoge je iznenadilo, pokazujući kako bi se većina članstva HDZ-a, ako bi sada birala, opredijelila upravo za- njega.

Ranije je putem medija svoju kandidaturu za predsjednika stranke najavio i umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs.

U idućih nepunih šest tjedana, bit će tu svega, a kako je riječ o važnim i unosnim dužnostima koje sa sobom nose i ogromnu moć, ne samo na razini stranke, već i države, očekujmo pravi stranački ultimate-fight. A već su prvi verbalni dueli pokazali da će tih stranačkih ružnih riječi, ali i djela te zakulisnih igara, biti- napretek.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.