GUŽVA NA LJEVICI Europarlamentarni izbori odlučuju o novom lideru oporbe, ali i o kraju nekih političkih karijera

"Gužva" na ljevici dodatno je povećana u zadnje vrijeme osnivanjem inicijative "Moderno", službenim pokretanjem stranke Dalije Orešković, ali i jačanjem Amsterdamske koalicije ulaskom HSU-a.

Vodeća stranka Amsterdamske koalicije, iako je sama u teškoj situaciji zbog sve više stranačkih pobunjenika, ima jake ambicije. Najavljuju i pobjedu, a već su predstavili listu za Europski parlament na kojima se nalaze i neka nova zanimljiva imena poput liječnika Zorana Bahtijarevića.

SDP se još nije predao, a pretjerana samouvjerenost krasi i lidera Davora Bernardića. Najavljeni povratak Ive Josipovića u stranku nije izazvao veći efekt, a jedina "slamka spasa" za stranku bila bi kandidatura Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima. No predsjednički izbori su na rasporedu tek iduće godine, tako da će ti izbori biti referentni tek nakon što se održe europarlamentarni izbori.

Izbori za Europski parlament su ključni 

Najvažniji test snage SDP-a u o odnosu na ostatak ljevice bit će izbori za Europski parlament ove godine. Izbore za Europski parlament obilježe uglavnom niske izlaznosti, što odgovara strankama s jakom stranačkom infrastrukturom po cijeloj Hrvatskoj, što SDP svakako jest u odnosu na svoje konkurente. Izbori će svakako biti izbori "biti ili ne biti" za lidera SDP-a Davora Bernardića, koji će vjerojatno morati napustiti poziciju predsjednika u slučaju rezultatskog podbačaja, a eventualno loš rezultat manjih političkih opcija bi mogao presuditi novopokrenutoj stranci Dalije Orešković, ali i razbiti Amsterdamsku koaliciju.

Najnovija istraživanja pokazuju kako se SDP ne uspijeva oporaviti od pada, dok je Živi zid trenutno u silaznoj putanji. Rastu nova stranka Dalije Orešković i Glas, što bi moglo povećati šanse Amsterdamske koalicije. Rast Dalije Orešković se može tumačiti novim licem u politici, što ne mora nužno značiti da će se rast nastaviti. Ne treba zaboraviti ni Pametno, koje je pridobilo simpatije javnosti izlaskom iz Amsterdamske koalicije zbog Uljanika, no čini se kako nisu uspjeli dovoljno politički kapitalizirati svoj potez. U zadnje vrijeme Pametno se poprilično medijski pritajilo, pogotovo imajući u vidu da im je medijsku pozornost u potpunosti preuzela Dalija Orešković.

Orešković se definitivno prometnula u prvu medijsku zvijezdu ljevice, no upravo bi takva pozicija mogla biti najveća "kočnica" njenom daljnjem napredovanju. Pretjerano izlaganje u medijima koje graniči s "iskakanjem iz paštete" što joj sve više zamjeraju, a i nastupi u kojem napada sve političke konkurente nisu definitivno dobra podloga za eventualne koalicije poslije izbora, ali ni za stjecanje dodatnih simpatija kod birača. Svakako vrijedi podsjetiti i na to da je već dugo vremena prisutan fenomen na ljevici stvaranja medijskih zvijezda, koje se ubrzo zamjenjuju novim licima, a treba podsjetiti i na sudbine Hrvatskih laburista i Oraha.

Pokušaj okupljanja ljevice oko Milanovića

Veliku razjedinjenost ljevice neki političari pokušavaju riješiti tako da podrže jednog kandidata za predsjedničke izbore. Iako će predsjednički izbori biti aktualni tek krajem ove godine, već se sve glasnije spekulira o imenu Zorana Milanovića. Orešković je već najavila kako će teško stati iza Milanovića kao kandidata, a ništa sretniji idejom nije ni Ivan Jakovčić, koji pamti Milanovićev pokušaj slamanja IDS-ove dominacije u Istri. Već to pokazuje kako će teško doći do jedinstva, a upitno je koliko sam Milanović može okupiti ljevicu oko sebe.

Bivši čelnik SDP-a trenutno svakako figurira kao najsnažnije "ime" na ljevici, a i trenutno mu raste podrška jer dobar dio biračkog tijela smatra kako samo on može parirati vlasti HDZ-a i aktualnoj predsjednici, a ni sam Milanović se ne trudi previše demantirati glasine o svojoj kandidaturi. No, ne treba zaboraviti kako je Milanović stekao velik broj neprijatelja na samoj ljevici, a često se zaboravlja i njegova konfliktna priroda i to da je izgubio velik broj izbora u svojoj političkoj karijeri. Nekadašnjem premijeru buduća politička karijera također ovisi o rezultatima europarlamentarnih izbora, jer mu se u slučaju rezultatskog podbačaja SDP-a otvaraju vrata za ponovno preuzimanje stranke, a ne samo za kandidaturu na predsjedničkim izborima.

Najgori izbor bi vjerojatno bila kandidatura Ive Josipovića, dok je teško za očekivati kako bi SDP pristao na nestranačkog kandidata ili kandidata poput Orešković. Jedino rješenje koje bi eventualno bilo prihvatljivo svima je kandidatura Tonina Picule, no također je upitno kakve bi imao šanse u srazu s Kolindom Grabar - Kitarović.

Ljevici, a pogotovo SDP-u  "ne ide na ruke" ni činjenica da su ulogu predvodnika oporbe preuzeli Most i Nikola Grmoja. Najbolji dokaz tome su aktualna prijepodneva u Saboru, gdje je po odgovorima Andreja Plenkovića prema SDP-ovim zastupnicima i prema odgovorima zastupnicima Mosta, ali i nekim drugim zastupnicima s desnice poput Brune Esih, jasno da premijer veću opasnost za svoju vlast vidi u Mostu i među nekim drugim opcijama na desnici nego na ljevici. Takva situacija će se teško preokrenuti bez promjena u samom vodstvu SDP-a i to ne samo promjene čelnika stranke, već i znatno snažnije i "dublje" promjene u cijelom vodstvu i politici stranke, koja trenutno izgleda znatno "istrošena" i bez odgovora na HDZ-ovu vlast i nove pretendente na lijevom dijelu političkog spektra.