Grubišić za Direktno: Oni koji će platiti manje poreza na dohodak morat će platiti više nekog drugog poreza

Novim smanjenjem poreza oni koji sad imaju neto plaću od 6876 kuna, od Nove godine će primati 7056 kuna. Oni s plaćom od 9734 kune imat će 10.112 kuna, odnosno porast od 377 kuna. Međutim, radnici s minimalcem i plaćom manjom od četiri tisuće kuna neće dobiti ni kune više od onoga što su dobivali.

"Bezuvjetno pozdravljam svako smanjenje poreza. Međutim, potrebno je objektivizirati magnitudu ovog smanjenja. Ovdje se radi o relativno malim iznosima, budući da većina građana već plaća relativno mali porez na dohodak. Ukupno rasterećenje bit će manje u odnosu na medijsku pozornost koja će mu biti posvećena. To nipošto ne umanjuje činjenicu da se radi o pozitivnom pomaku, ali kada bi se cijela situacija kvantificirala, brzo bi se shvatilo da je riječ o manjem iznosu nego što se doima na prvi pogled", rekao je Grubišić.

Na prosječnu plaću koja iznosi nešto iznad 6000 kuna neto godišnje se izdvaja više od 20.000 kuna za prvi i drugi mirovinski stup te godišnji odmor, kao i oko 17.000 kuna za zdravstveno osiguranje. 

"Mirovinski sustav načinom na koji je trenutno uspostavljen generira siromahe, dok država drži monopol nad zdravstvenim sustavom. Jedan od bitnijih načina na koji bi se ti problemi mogli riješiti bio bi da se liberaliziraju oba sektora. Ljudi bi trebali imati slobodu izbora oko toga koliko novca uplaćuju u zdravstveno i mirovinsko osiguranje, umjesto da nekakav državni birokrat odlučuje o tome.

Uvođenjem konkurencije poboljšala bi se efikasnost i kvaliteta usluge. Proračun Zavoda za zdravstveno osiguranje danas je veći nego prije 12 godina, no nisam siguran imamo li i bolju uslugu. Dakle, u ovom trenutku potrebnije nam je rasterećenje rada", rekao je Grubišić.

Ne postoji besplatan novac

Velik broj građana ne plaća porez na dohodak, koji je većinom prihod lokalnih uprava i samouprava, a ne centralne države.

"Ne vidim način na koji netko iz centralne države može smanjiti ili ukinuti određeni porez koji je priljev lokalne uprave, a da to na neki način ne kompenzira. Što god da se transferira iz centralne države lokalnoj upravi, netko mora platiti. Isti porezni obveznici koji će platiti manje poreza na dohodak morat će platiti više nekog drugog poreza", rekao je Grubišić.

Tvrdi da se ovakva odluka u javnom sektoru ne može donijeti bez da se to, na neki način, odrazi na privatni sektor.

"Ako lokalne uprave ostanu bez prihoda, morat će reducirati troškove, za što se u praksi pokazalo da nisu kadra učiniti, ili će ostati na istoj razini troškova koju će morati pokriti novcem istih onih obveznika koji su plaćali porez na dohodak. Svi pričaju o smanjenju potrošnje, i lijevi i desni, no brojke pokazuju upravo suprotno.

Svi oni koji su uvjereni da je ovakav sustav idealan nemaju se čega bojati. Ako je to uistinu tako, ne treba se bojati konkurencije. Međutim, interesne skupine znaju da to nije tako i da neće imati određene privilegije koje su imale do sada. Te skupine imaju pristup medijima pa kreiraju priču kojima se ljude uvjeri da ne postoji alternativno rješenje", zaključio je Grubišić u razgovoru za Direktno.