Grubišić: Skloniji sam otkazima, ali mislim da je politici lakše progurati rezove plaća u javnom sektoru

"Prije svega, moram se referirati na to da je dio državne nabave potreban za funkcioniranje države, ali isto tako ima jako puno nepotrebne potrošnje. Onaj dio koji nije potreban svakako treba biti reduciran. Ako uzmemo vrlo skromnu i konzervativnu procjenu, možemo reći da je deset posto troškova potpuno nepotrebno. Kombinacijom smanjenja preplaćivanja i prestanka plaćanja nepotrebnoga, to jedeset posto od 50 milijardi kuna javne nabave, što je iznos od pet milijardi kuna. Ako na to dodamo uštedu na smanjenu plaća u javnom sektoru od 15 posto, to je još pet milijardi kuna", rekao je Grubišić.

Na pitanje koliko ima prostora za uštede, Grubišić ističe da bi se moglo smanjiti proračun za deset posto, što je oko 18 milijardi kuna.

"Moram priznati, ja sam puno skloniji otkazima, a ne smanjenju plaće. Samo otkazom vlast može poslati jasnu poruku drugima da je u javnoj službi uopće moguće dobiti otkaz. Također, smanjenjem plaće nećemo utjecati na kvalitetu odrađenog posla. Želimo da oni koji ostanu budu produktivni. U Hrvatskoj malo ljudi radi, a uz to imamo relativno velik udio neproduktivnih radnika. Međutim, vraćam se na to da postoji prostora za uštedu od bar pet posto, što je ušteda od oko deset milijardi kuna, samo iz centralnog proračuna. Ukupna državna potrošnja na razini centralnog proračuna, lokalnih proračuna i državnih tvrtki čini 180 milijardi kuna. Uz deset posto uštede, to je već oko 18 milijardi kuna", dodao je.

'Netko iz javnog sektora ne želi u privatni jer zna da su drugačija pravila'

Kako ističe Grubišić, otkazi u javnom sektoru potrebni su, ali nisu realni, jer je političarima ''lakše progurati'' rezanje plaća.

"Mislim da je davanje otkaza manje izgledno. Vjerojatno će se ići na varijantu privremenog reduciranja naknada u nekim segmentima. Politici je to jednostavno lakše progurati. Međutim, postoji vjerojatno da će se neki potrebni projekti i investicije odgoditi, ali to nije trajna ušteda, a možda nam upravo to ne treba. Možda s investicijama treba nastaviti, a smanjivati operativne troškove. Od suprotnoga ćemo dugoročno imati više štete nego koristi", naglasio je stručnjak.

Dodaje i da sindikati ponavljaju floskule koje su točne u kratkom roku, ali krajnji rezultati su drugačiji.

"Treba smanjiti broj zaposlenih, ali i rezati operativne troškove, bar za pet posto. To je već gotovo deset milijardi kuna. S druge strane, sindikati tvrde da bi davanje otkaza utjecalo negativno na BDP. To je točno na vrlo kratko razdoblje. Slažem se, netko tko je dobio otkaz neće trošiti taj novac, ali taj novac ostat će kod privatnika koji će, kada bude potrebe za radnom snagom, zaposliti onoga koji je dobio otkaz u javnom sektoru. Međutim, nitko iz javnog sektora ne želi ići u privatni sektor, jer su tu pravila puno drugačija", istaknuo je.

Grubišić se nada da bi rezovi u plaćama u javnom sektoru mogli postati trajni, ali svjestan je da to nije izgledno.

"Pitanje o rezanju plaća pitanje je o trajnoj uštedi. Ako je cilj samo srezati troškove u ovoj godini, nismo ništa napravili. To će pomoći sada, ali nije rješenje za kasnije. To nije olakšica za privatni sektor, samo odgoda. Pogledajte, učenika je sve manje, a sve je veći broj nastavnika. Stanovnika je u Hrvatskoj sve manje, a broj medicinskog i nemedicinskog osoblja raste… A kada pitate nekoga ima li prostora za uštede, iz javnog sektora poruka je uvijek- ne", zaključio je Grubišić.