'UMJESTO REGULIRANJA, BRŽE SUDSKE PRESUDE'

Grubišić o prešutnim prekoračenjima: Olako kritiziramo, ako ne postoji zakonska regulativa, zašto krivimo banke?

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Prešutna prekoračenja se ne ukidaju već se dovode pod regulaciju, najavio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić komentirajući inicijativu za izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu dopuštenih i prešutnih prekoračenja.

03.09.2021. u 20:30
Ispiši članak

"Ovo nije ništa novo. Mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu ove godine. 2020. godine mi smo krenuli u analizu tržišta prekoračenja. Imate prešutna i dopuštena prekoračenja. Imali smo sedam prigovora potrošača na tu temu. Vidjeli smo da je veliki dio prekoračenja iz onih dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna prekoračenja budu iznimka, a ne pravilo. Odlučili smo da prešutna prekoračenja treba vratiti u isti režim regulacije, kao i kod dopuštenih prekoračenja", kazao je guverner u četvrtak.

Razlog je, kako je rekao, potez banaka koje su digle naknade, a ne kamatnu stopu. Prošle godine, tvrdi, naknade su porasle pa je porasla i prosječna efektivna kamatna stopa. "Prije se nije imalo razloga intervenirati, sad ga imamo”, ocijenio je Vujčić i izazvao mnogobrojne komentare svih koji se osjećaju stručnima da ih komentiraju, od onih koji smatraju da je HNB prekasno reagirao, do onih koji smatraju da banke neodgovorno zarađuju na račun građana koji jedva spajaju kraj s krajem.

Sada se postavlja pitanje koja kamatna stopa bi se trebala uvesti. U svakom slučaju, Zakon do sada nije eksplicitno propisivao obračun, vrstu ili visinu kamate na eventualno minus koji nije tzv. "redovni". Banke imaju određenu praksu obračunavanja kamata na taj tzv. "prešutni" koji je uglavnom veći u odnosu na onaj "redovni" i sada se postavlja pitanje kako zakonski uspostaviti mehanizam po kojem će se banka i klijenti dogovoriti oko toga koliko će ta kamatna stopa iznositi.

Grubišić: Imamo tendenciju olakog kritiziranja

Međutim financijski analitičar Andrej Grubišić smatra da se ovdje ne radi o nikakvom skandalu niti o nikakvoj ekskluzivi. Banke su ponudile uslugu, građani koji su u tome vidjeli svoj interes, istom su se okoristili.

"Imamo tendenciju olakog kritiziranja i uzimanja zdravo za gotovo stvari koje  nam ne odgovaraju jer mislimo da nam moraju uvijek odgovarati. Ne moraju, nitko ne mora imati minus u banci", kaže Grubišić u razgovoru za portal Direktno.

Hrvatski građani u bankama imaju 200 milijardi kuna depozita, a banke su dale gotovo 300 milijardi kuna kredita. 

"Tko misli da su banke štetne institucije, to nije točno. One kreiraju jako puno vrijednosti, ali ne bezuvjetno", ističe Grubišić i nastavlja:

"Banke ne raspolažu svojim nego tuđim novcem i nije nužno da ako se netko bavi  bankarstvom, da bezuvjetno zarađuje jako puno novca jer je većina banaka koje su u Hrvatskoj osnovane i radile ili propalo ili su preuzete od strane drugih banaka. Uvijek je ta trava zelenija u drugom dvorištu nego u vašem".

Poanta je u pravnoj sigurnosti

"Nisam sklon aktivističkim kritikama na račun banaka", komentirao je.

"Ako imate minus po tekućem računu to znači da trošite više nego privređujete. Ako imate uz to još prešutni minus, to znači da imate veći minus od onog koji vam je formalno odobren. To su najriskantniji proizvodi i tu su banke izložene jako velikom riziku", objašnjava Grubišić.

Stoga kaže da nije poanta u regulaciji, već pravnoj sigurnosti.

"Ako je banka napravila nešto što nije u skladu s ugovorom i dogovorom, usudio bih se reći i dobrim poslovnim običajem, iako je to previše rastezljiv termin, i tako oštetila potrošača, klijenta ili primatelja kredita, razumnim se nameće pitanje  je li se njemu nanijela šteta i ima li pravo na obeštećenje. Ako se od strane suda procijeni da štete ima ili se donese takav pravorijek, treba ga obeštetiti", rezimira sukus ove priče s prešutnim minusima naš sugovornik.

Ako ne postoji zakonska regulativa, zašto krivimo banku?

"Ali ako mi nemamo takvu situaciju, nego imamo situaciju da je banka obračunavala kamate na prešutni minus, a kamata je veća nego na obični minus, a ne postoji zakonska regulativa kolika bi ona trebala biti, zašto krivimo banku?", nastavlja Grubišić. 

"To što za to do sada nije bilo zakonske regulative ne znači da je rješenje u zakonskoj regulativi", ocijenio je Grubišić koji smatra da bi tržište trebalo biti to koje će regulirati ponudu i potražnju usluga banaka. 

"Nisam sklon tome da regulator govori bankama kome mogu, i kakve kredite i pod kojim uvjetima plasirati kredite ili  druge usluge. Ulogu države vidim tako da ako postoji neki dogovor ili ugovor između klijenta i banke i neka od strana  taj dogovor krši bilo da klijent ne vraća kredit, ne plaćate kamate ili glavnice ili da eventualno ispadne da banka obračunava nešto mimo dogovora u ugovoru, onda je uloga države, odnosno sudstva da donese razumno brzo pravorijek i vidi je li tu neka strana  prekršila ugovor i je li nekoj strani donesena šteta iz čega bi uslijedila odšteta".

Preregulacija tržišta nije dobra

"Ljudi misle da je uvijek rješenje u regulaciji, a ja mislim da je jako puno problema u prereguliranosti. Ključno pitanje je je li banka radila nešto što nije po ugovoru ili dogovoru".

Država kaže, ima još jedan način kako da u ovakvim slučajevima pomogne svoje građane.

"Država može pomoći poreznim rasterećenjima. Skrešite nepotrebnu državnu potrošnju, ostat će nam više novca i bit će manje potrebe za minusom u banci", predlaže financijski analitičar.

Svi imaju uvid u svoje tekuće račune i promete po tekućim računima i svi znaju koliko im je banka taj mjesec obračunala kamate. Ako vam isto ne odgovara, ne morate ići u minus, jasan je Grubišić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.