Grubišić o povlačenju Sberbanka: U biznisu stvari nisu uklesane u kamen, a jasno je što je pravi izazov za Kostića i ostale bankare

Sberbank Europe potpisao je ugovor s beogradskom AIK bankom, slovenskom Gorenjskom bankom ( koja je u vlasništvu prvonavedene AIK banke)  i Agri Europe Cyprus Limitedom o prodaji svojih podružnica u Hrvatskoj , Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji.

Ukupna imovina tih pet banaka-podružnica Sberbanke krajem 2020. godine iznosila je 7,33 milijarde eura, a upravljaju s ukupno 162 poslovnice te servisiraju oko 600.000 klijenata.

Kako navode iz Sberbank Europe, odluku o smanjenju svoje geografske prisutnosti u središnjoj i istočnoj Europi donijeli su kako bi se usredotočili na svoja ključna tržišta i ispitali nove poslovne modele. Nakon detaljne analize nekoliko opcija, transakcija s AIK Bankom, Gorenjskom bankom i Agri Europe Cyprus Limitedom, pokazala se, za Sberbank Europe, najatraktivnijom. Dodaju da su kupci u značajnoj mjeri prisutni u regiji i imaju jasnu viziju budućeg razvoja te podržavaju daljnji rast banaka, čime se osigurava da će klijenti i dalje moći računati na ​​usluge iste visoke razine kvalitete.

Valja spomenuti da je Sberbank u Hrvatskoj prisutan od 2012. godine, nakon što je Sberbank Europe kupio Volksbank International, u koji je spadala i Volksbank Hrvatska. Banka ima 31 poslovnicu i na domaćem tržištu je osma po udjelu u ukupnoj aktivi na hrvatskom bankarskom tržištu.

Također,  Sberbank je bio najveći kreditor bivšega Agrokora, a poslije postizanja nagodbe Agrokorovih vjerovnika u postupku izvanredne uprave preuzeo je kontrolu nad gotovo 40 posto Fortenova grupe TopCo, podružnice Fortenova grupe koja je preuzela poslovanje Agrokora.  Iz ruske banke prošlo su ljeto najavili da u skorijoj budućnosti namjeravaju prodati većinski udio u vlasništvu Fortenove.

S druge strane, beogradska AIK banka u vlasništvu je srpskog tajkuna Miodraga Kostića, a kupila je Gorenjsku banku u ljeto 2017., od tada prezaduženog holdinga Sava. Bilančna aktiva Gorenjske banke iznosi 2,2 milijarde kuna i lani je bila sedma najveća u Sloveniji. Po uspješnom zaključenju transakcije preuzimanja pet banaka od Sberbanka u regiji, bilančna aktiva AIK banke porast će na 11 milijardi eura.

O povlačenju Sberbanka iz središnje i istočne Europe, eventualnim posljedicama koje će prodaja ranije spomenutih podružnica imati na hrvatske potrošače, ali i sljedećim potencijalnim koracima ruskog bankarskog diva, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Andrejem Grubišićem.

Fluidnost i promjenjivost u svijetu biznisa

"Ne vidim u tome ništa posebno ni neuobičajeno. I ranije smo svjedočili tome da su različite bankarske grupacije ulazile, odnosno, izlazile iz određenih geografskih regija u Europi i svijetu", rekao je u uvodnom dijelu razgovora Grubišić pa nastavio:

"Nerijetko kažemo da je neka velika kompanija kupila ili prodala nešto. Formalno-pravno gledano, to je točno, ali te odluke donose ljudi s imenom i prezimenom. Možete imati situaciju da u velikoj bankarskoj grupaciji dođe do promjene pojedinih ljudi na određenim menadžerskim pozicijama koji smatraju da se nešto treba prodati zbog neuklapanja u poslovnu strategiju koju oni drže ispravnom. S druge strane, mogu 'sponzorirati transakciju' u smislu da su njihove ideje i savjeti dovoljno uvjerljivi da ih nadzorni odbor posluša i onda posljedično dolazi do ovakvih transakcija".

Grubišić je istaknuo fluidnost i promjenjivost kao čimbenike koji su permanentni u svijetu biznisa. "Možda će se za pet ili 10 godina stvari obrnuti pa će Sberbank htjeti ponovno kupiti nešto u regiji. U biznisu stvari nikad nisu uklesane u kamen. Potrebno je konstantno 'titrati, biti spreman na povlačenje, kao i sve ostale strateške poteze".

U kontekstu predmetne transakcije, Grubišić se osvrnuo na akvizicije vlasnika beogradske AIK banke Miodraga Kostića. "Smatram da je akvizicija gospodina Kostića i njegove postojeće bankarske imovine, po mom razumijevanju, u skladu s njegovom deklariranom strategijom i željom da se bavi bankarstvom. On je već nekoliko godina aktivan na tom planu i proaktivno traži, odnosno sudjeluje, u takvim i sličnim procesima".

Tradicionalno bankarstvo i izazov prilagodbe modernim trendovima

Na pitanje o tome hoće li prodaja Sberbankove hrvatske podružnice u imati ikakvog utjecaja na klijente u Hrvatskoj i hoće li oni osjetiti ikakve posljedice, Grubišić je odgovorio: "Vjerujem da nitko razuman nije išao u tu transakciju da bi uslugu učinio nekvalitetnijom jer je to u izravnoj suprotnosti s njegovim ekonomskim interesom. Za pretpostaviti je da bi razina kvalitete usluge trebala ostati ista ili porasti". 

Potom je Grubišić ukazao na jedan aspekt bankarskog poslovanja koji će, po njemu, predstavljati najveći izazov svim konvencionalnim bankarima u kontekstu akutalnog vremenskog razdoblja. "Konvencionalno bankarstvo bit će izloženo sve većim pritiscima digitalizacije i 'fintech' pružatelja usluga. Tradicionalno bankarstvo za kojeg su karakteristični uredi i gužve na šalterima s vremenom će se mijenjati. Preko mobilnih aplikacija rješavat ćete dobar dio svojih potreba koje danas spadaju u krug klasičnih bankarskih proizvoda. Pitanje je koliko će se brzo tradicionalni bankari prilagođavati modernim trendovima. Povijest nas uči da je najveći dio tradicionalnih biznisa, čak i onih snažno brendiranih, posrtao zbog nesposobnosti da se dovoljno brzo prilagode novim trendovima i promjenama. To su pravi izazovi za sve bankarske grupacije, pa i Sberbank, odnosno Kostića", rekao je Grubišić pa dodao:

"S pozicije potrošača, nama takav razvoj događaja, uvjetno rečeno, ide u korist. Dolaze nove tehnologije i usluge od strane potpuno novih konurenata, pri čemu prvenstveno mislim na 'fintech' biznise kojih je sve više i dobar dio ljudi već sad koristi njihove usluge.

Odvojeni poslovni procesi

U završnom dijelu razgovora, ekonomski analitičar je komentirao mogućnost da Sberbank, nastavno tendencijama povlačenja iz srednje i istočne Europe, proda svoj većinski udio u vlasništu Fortenova grupe. 

"To su, u suštini, odvojeni procesi. Bankarstvo je 'core' biznis Sberbanka i ovo je bila odluka o prodaji dijela osnovne djelatnosti. S druge strane, prodaja udjela u Fortenova grupi je pitanje vremena budući da udio Sberbanka predstavlja, zapravo, splet nespretnih okolnosti gdje oni, umjesto imovine i potraživanja za kredit, imaju vlasnički udio.

Potraživanja za kredit su im temeljna djelatnost, a vlasnički udjeli to nisu. Govorimo o vlasničkim udjelima u kompanijama koje nisu banke. Oni se nalaze u poziciji koja je za njih, po definiciji, neprirodna, ali kada procijene da će za Fortenovu moći dobiti prihvatljive uvjete u odnosu na ono što su investirali, tada će ići i izlaz iz te grupe. U svakom slučaju, ponavljam, vidim to kao dva potpuno odvojena procesa", zaključio je Grubišić.