Grubišić: Ako je doista uvjerenje da je HGK koristan i nedodirljiv, onda ne bi trebalo imati straha prepustiti ga konkurenciji

Podsjetimo, Mostov Zvonimir Troskot bio je predlagatelj izmjena vezanih uz HGK. Naime, tim se izmjenama predlaže da se članarina HGK, koja je sada obavezna, bude dobrovoljna. Unatoč tome što je glasanje o ukidanju plaćanja HGK bilo najavljeno za prošli petak, ono je na inicijativu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića maknuto s plana glasanja. Taj postupak izazvao je pravu buru, ne samo u Saboru, već i među poduzetnicima. Saborska oporba tada je skrušila kvorum, a samo glasanje je odgođeno za ovaj tjedan.

Potez Nacionalnog stožera civilne zaštite kojim se i dalje onemogućuje rad teretana i ugostiteljskih objekata naišao je na brojne osude. Brojni poduzetnici zbog restrikcija na rubu su ponora, a kako je za portal Direktno kazao Dražen Oreščanin, izvršni direktor UGP-a, ako se te mjere nastave još mjesec ili dva, svaki treći ili četvrti ugostitelj stavit će ključ u bravu.

Uz to, UGP najavio je prosvjed u srijedu koji će se održati na Trgu bana Jelačića zbog neadekvatnih ekonomskih mjera i diskriminatornih odluka prema dijelu poduzetnika.

'Apolutno HGK na dobrovoljnoj bazi'

Andrej Grubišić, ekonomski stručnjak, u razgovoru za portal Direktno najprije se osvrnuo na HGK za koju smatra kako se "apsolutno treba staviti na dobrovoljnu bazu, odnosno ukinuti obavezno članstvo".

"Tada oni koji smatraju da im je to članstvo korisno imat će vjerojatno više mogućnosti utjecati na njezin rad, a što ne isključuje mogućnost da će neki htjeti odvajati više za tu vrstu organizacije. Oni koji sebe ne vide u tome, jednostavno će prestati plaćati", rekao je Grubišić pa nastavio:

"Drugi aspekt - kada vam netko govori da je nešto bezuvjetno dobro i korisno, a ne da vam slobodu izbora da sami o tome odlučujete, to je suspektno. Treća stvari - ako je doista uvjerenje ljudi da je HGK koristan i nedodirljiv, onda nikada ne bi trebalo imati straha prepustiti ga konkurenciji. Dakle, to su tipični simptomi onih koji vam tvrde da su dobri i korisni, ali samo ih nemojte testirati na način da ljudima date slobodu njihovog odabira. Iskustvo je pokazalo da su možda u krivu kada to tvrde".

No, prema njegovim riječima, nije to vezano samo u HGK. Kako je rekao, na puno većim razinama vrijedi to i za školstvo, zdravstvo, mirovinski sustav gdje nam se govori da je ono dobro i da je bitno da dobri ljudi s time upravljaju, a rezultati pokazuju kako možda fali više konkurencije i slobode izbora. 

Naš sugovornik istaknuo je kako je veliki protivnik prisilnih mehanizama kao što je, primjerice, HGK.

Na pitanje zašto vladajući ne žele ukinuti tu prisilnu članarinu, odgovorio je: "Zato što su interesna skupina, eto zašto".

Prosvjed poduzetnika

Govoreći o najavljenoj prosvjednoj akciji u Zagrebu rekao je kako "od početka ove krize upućivao na to da su mjere diskriminatorne". "Sada sam samo još uvjereniji da ta promišljanja nisu bila kriva i da se diskriminacija nastavlja", istaknuo je.

Svoju tvrdnju je dodatno pojasnio. "Druga stvar - pandemija, lockdown, polu-lockdown ili neki drugi oblik opstruiranja nečije poslovne aktivnosti - dokazano - ne rješava problem pandemije. Da je tako, u Austriji, Sloveniji, UK-u, ne znam gdje sve nije proban 'recept tvrdog lockdowna', vidjeli smo da im problem nije riješen. Rješenje problema je - na žalost ili na sreću - isključivo i samo rast prokuženosti stanovništva u kombinaciji s procijepljenošću", govorio je Grubišić.

Po njegovim riječima, ovo sve drugo ulazi u čistu zonu politikantstva, a "dokazano ne daje rezultate".

Hoće li zaživjeti refrome?

Ekonomskog stručnjaka upitali smo i može li ova kriza biti okidač da napokon zažive reforme, da se poduzetnicima dopusti da prodišu i da se smanji mentalitet uhljebljivanja. Njegov odgovor bio je: "Ne. Zato što je prošlo dovoljno vremena i jasno je da neće doći do ozbiljnijih strukturalnih reformi".

Potom se osvrnuo i na izborne programe dvije vodeće političke stranke u Hrvatskoj - HDZ-a i SDP-a. "U njima se vidi kako i jedna i druga stranka - posebno HDZ koji je ekonomski uvijek bio lijevo iako to deklarativno nije bio, ali svojim postupcima jest - piše kako će država riješiti svima sve probleme. Naravno, sarkastičan sam, ali to su poruke iz toga", rekao je i dodao kako očekuje "eksploziju državne potrošnje". 

"Zadnjih 30 godina dokazano je kako se ne daju rezultati i svi se polako odljepljuju od nas. Nije to nužno pokazatelj nečije zločestoće ili nedostatka dobre volje. Mislim da je to kombinacija neupućenosti i dogmatskog uvjerenja da samo treba promijeniti ljude u politici i da će onda ti ljudi koji upravljaju državom svima riješiti sve probleme. Mislim da je problem obrnut", govorio je Grubišić pa nastavio:

"Nisu bitni ljudi - bitno je da država prestane biti involvirana u stotine stvari u koje je danas involvirana. Onda imate sindrom koji se ponavlja cijelo vrijeme - kada se nešto nekome dogodi, svi zazivaju državu. Treba im jednostavno reći: 'Došli ste na krivu adresu. Naš zadatak je osigurati infrastrukturu, dobro funkcioniranje sudstva, vojsku, policiju, vatrogastvo'. Država može biti transmisijski mehanizam da kada se dogodi tragedija, kao što se dogodila u Petrinji ili kada mi koji smo objektivno odgovorni, a ima nas 90 i nešto posto koji se možemo smatrati objektivno odgovornima, da izdvajamo solidarno za one koje ne možemo smatrati objektivno odgovornima, a priroda se pobrinula da su ti u debeloj, debeloj manjini. Ako imamo malo, izdvajat ćemo toliko koliko imamo. Ako imamo više, bit će bolje i njima. No u Hrvatskoj to tako ne funkcionira. U Hrvatskoj su ljudi koji su zdravi i radno sposobni svoje pozicije i potrebe proglasili su svojim pravima i čekaju da im drugi riješe probleme".