Mayer: Mi smo se javili ministru, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer....

Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave INA-e Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera.

"Ovo je jedini način koji Hrvatski sabor ima da raspravimo stvari koje su nam važne", rekao je predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, i otvorio sjednicu.

Hrvoje Zekanović zatražio je da se na saslušanje na Vijeću pozovu Tomislav Panenić i Božo Petrov iz Mosta.

"U ovom cirkusu tražim da se traži saslušanje Bože Petrova i ministri iz Mostove kvote koji su radili na gašenju sisačke rafinerije, Panenić i Dobrović", rekao je Zekanović, dodavši da je saslušanje premijera Andreja Plenkovića nezakonito.

Grmoja je rekao da to može predložiti na točki "Razno".

"Sabor kao najviše tijelo u RH ne može biti mjesto nelegalnih i nezakonitih radnji. Budući da smatram da radimo apsolutno zakonito, tražim ispriku premijera. Ovo je sumrak razuma predsjednika jedne Vlade koji zastupnike optužuje za nezakonit posao. Doživjeli smo i to da predsjednik stranke i predsjednik Vlade, koji odgovara Saboru, optužuje jedno saborsko tijelo za nezakonit rad", rekao je Željko Jovanović.

"Dok sam ja predsjednik ovog Vijeća neće biti zaštićenih, neće biti onih koji se ne smiju propitivati", rekao je Grmoja.

"Ovo tijelo je legalno, međutim, ono što radi trenutno krši zakon i to je ono što je jako bitno. Da ne budemo u rukavicama, neka hrvatski građani, glasači znaju, da je ovo jedan igrokaz, cirkus u režiji gospodina Jovanovića, gospođe Orešković i kolega iz Mosta. Ja želim da vi zauvijek budete na čelu tog Vijeća, jer tim tijelom predsjedaju oni koji su u oporbi", rekao je Zekanović Grmoji.

Iskaz Davora Mayera

Na sjednicu Antikorupcijskog vijeća došao je Davor Mayer, bivši član Uprave INA-e.

"Sve što je Ivan Krešić rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države", rekao je Mayer na početku, osvrnuvši se na Krešićevo pismo vijeću u kojem je objasnio svoje razloge ne dolaska na saslušavanje

O sebi je rekao da je inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci i da je tijekom godina radio u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu INA-e imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU i kad su trajali pretpristupni pregovori.

Na početku svog govora rekao da je vezan poslovnom tajnom i da ne može govoriti o poslovanju INA-e, te da će pokušati objasniti što se događalo koristeći javno dostupne podatke.

"Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljikovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine", rekao je Mayer, dodavši da članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom.

"Energetika je geopolitičko pitanje, INA je geopolitičko pitanje", rekao je Mayer.

Kazao je da su oni 2014. godine dobili "od danas do sutra" prijedlog za zatvaranje rafinerije Sisak.

"Mi smo se javili ministru. Imali smo ponoćni sastanak. Informiran je bio i tadašnji premijer. Jedini način je bio da srušimo kvorum. To nije popularna odluka. Imamo 2016. godine kad je premijer Plenković najavio da ide u povratak INA-e. Naše razmišljanje je bilo da moramo kupiti vrijeme da ne oštetimo kompaniju u slučaju da Hrvatska je vrati", rekao je i dodao:

"Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije".

Naglasio je i da je četvrti predsjednik Uprave INA-e od 2009. godine mađarski državljanin. "Nemam ništa protiv nacionalne pripadnosti, ali to bih istaknuo", rekao je Mayer.

"Strateška korporacija mora biti vođena vrlo mudro i pažljivo, rekao je Mayer. Ovdje imamo problem strateške korporacije s jedne strane i države s druge strane", dodao je.

Mayer: Mađarima je zatvaranje rafinerije bilo logično, Hrvatskoj to nije u interesu

"Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije", rekao je Grmoja.

Grmoja je rekao je da Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. "Kada se taj instrument prestao koristiti?", rekao je.

"Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije", rekao je Mayer. Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka, rekao je.

"Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar", rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, tek sa su nekoliko puta prijetili tim instrumentom.

Pitanje Hrvoja Zekanovića

"E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?", upitao je Zekanović Mayera.

Grmoja ga je upozorio da ne vrijeđa čovjeka.

"Zašto vi 11 godina nikada niste našli hrabrosti da kažete kako nešto ne valja? Je li vaš razlog dolaska ovdje to što vas je Plenković nabio iz INA-e? Jeste li vi kao član Uprave INA-e imali suradnju s ministrima Mosta?", nastavio je Zekanović.

To nisu pitanja, to je vaš performans, rekao je Grmoja. "Kolika je vaša plaća?", nastavio je Zekanović s pitanjima.

"Molio bih vas da me pustite da odgovorim do kraja pa onda komentirajte", rekao je Mayer. "Prvo, ja više nisam član uprave INA-e pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave INA-e", rekao je Mayer.

Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je "HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća".

Pitanje Mirele Ahmetović

"Tražim da mi se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom INA, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?", upitala je Ahmetović.

"Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže", rekao je Mayer.

Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a.

"Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati", rekao je Mayer.

"Ovo pitanje sam postavila iz razloga što javnosti želim dati do znanja da su hrvatski članovi uprave imenovani uz obvezu prema Zakonu o trgovačkim društvima, ali i moralnu i političku, da štite interese Republike Hrvatske i u punoj ste mogućnosti tražiti sve podatke o poslovanju INA-e", rekla je Ahmetović.

"Potpuno se slažem s vama da članovi uprave imaju apsolutnu odgovornost za upravljanje društvom, bez obzira na to imali podatke ili ne", rekao je Mayer i dodao da članovi uprave isključivo odgovaraju svim dioničarima, a ne jednom dioničaru Vlade RH.

Pitanje Dalije Orešković

"Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u INA-i i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali", pitala je Orešković.

"Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobitko kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija", rekao je Mayer.

Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. "Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije", rekao je Mayer.

"Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio INA-u za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave INA-e, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi INA-e iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je INA oštećena za dvadesetak milijuna eura?", upitala je Orešković.

"U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava  ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli", rekao je Mayer.

"Treća tema, 2018. godine potpisan je Memorandum između INA-e i JANAF-a, čiji je supotpisnik, ne kao ugovorna strana nego netko tko daje svoju političku podršku, bio resorni ministar. Zanima me imate li informacija o tome koliko se dugo pregovaralo o sadržaju toga memoranduma, tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju i tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo sa suprotne strane, od strane JANAF-a, i je li presudnu riječ o tome da se taj ugovor sklopi imao tadašnji ministar Ćorić?", upitala je Orešković.

"Memorandum o JANAF-u potpisan je u kolovozu 2018. godine, koliko se sjećam. Dugo se pregovaralo, mi smo na neki način vršili poslovni pritisak da se što prije ugovori modernizacija rafinerije Rijeka. Bez toga INA prestaje imati smisla osim samo kao distributivno skladište. Ne puno prije od potpisivanja memoranduma ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. Došao je iznenada. Ne mogu reći da je bio u neskladu s onime o čemu smo razgovarali, ali tada je prvi put donesena odluka da se daje smjernica članovima uprave JANAF-a, da bi bilo dobro da naprave prespoj između rezervoara u Sisku na JANAF, jer samog trenutka kad to napravite, nama prestaje razlog zašto rafinerija Sisak treba raditi. Dok taj prespoj nije napravljen, nafta je morala biti prerađivana u Sisku", rekao je Mayer.

"Mi smo rekli da bi bilo bolje da je završena evaluacija pa da se onda napravi prespoj. Imate jedan vrlo toksičan odnos između države i MOL-a. Kad je bio taj Memorandum, ja sam ga vidio možda dan dva prije nego što je potpisan. S mađarske strane bio je potpuno nebitan. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da ne možemo Sisak dirati dok se ne riješi pitanje domaće nafte. Ovim pitanjem smo riješili, samo je pitanje jesmo li od strane MOL-a dobili adekvatni uzvrat", rekao je Mayer.

Taj cijeli kontekst memoranduma je u kontekstu problema da strateški partner upravlja strateškom kompanijom, rekao je Mayer.

"Za vas kao člana Uprave taj je memorandum bio iznenađenje i niste imali utjecaj na njegov sadržaj? Kažete da ste zagovarali da se modernizira Rijeka, a JANAF-u je dan nalog da napravi premosnicu?", upitala je Orešković.

"Da je završilo otkupom INA-e cijela ova priča, ili da završi, ovo ne bi bio nikakav problem. Ako ne završi otkupom INA-e, ili nekim drugim aranžmanom u kojem strateški partner neće upravljati strateškom kompanijom, onda se postavlja pitanje što je hrvatska strana dobila. To je bilo kompleksno pregovaranje, dva dana prije sam vidio taj memorandum, ja na njega nisam mogao utjecati, ali nama kao upravi on nije bio bitan", rekao je Mayer.

"Kad smo odlučili da ćemo otkupiti INA-u, bila je logika kao i ministra Ćorića, pustimo sad to, znate kakav je smjer kompanije. Znamo kakav je smjer kompanije, s naše strane bilo je da se ide u smjeru povratka u hrvatske ruke, bilo otkupa ili pronalaska novog strateškog partnera", rekao je Mayer.

Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, susjedni interes s našom strateškom kompanijom, rekao je Mayer.

"Vi ste jasno potvrdili da je ovo bio čisti dogovor Tomislava Ćorića i mađarske strane. I vi ste dovedeni u zabludu. Cijela je ova priča s povratkom INA-e u hrvatske ruke bila jedna maska", rekla je Orešković.

Petrov traži stanku

"Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade", rekao je Božo Petrov.

"Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu INA-e, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u INA-u, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije", rekao je Petrov.

"Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije", rekao je Petrov.

Mayer o imenovanju članova uprave Ina-e

"Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu", rekao je Mayer o sastanku.

"Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine", rekao je Mayer.