Grlića Radmana pitali što Hrvatska šalje Ukrajini: O tome je sigurno obaviješten i Milanović

"S obzirom na ovu krizu, odnosno agresiju Rusije na Ukrajinu, mi smo preko vikenda aktivno radili kako bismo donijeli odluke, kako bismo ukladili aktivnosti i kako bismo mogli dati određeni odgovor na određene reperkusije, koje bi se mogle dogoditi u Hrvatskoj i kako bismo bili otporni na sve što se može dogoditi.

Premijer se danas odlučio iz poštovanja sastati s predstavnicima oporbenih stranaka kako bi kazao da će Vlada danas usvojiti određene odluke o osnivanju skupine za prihvat izbjeglice. Važan element je energetika, opskrba plinom, tu je važno istaknuti da hrvatska kućanstva mogu biti sigurna zbog vrlo odgovornih odluka ove Vlade i otvaranja LBG terminala", rekao je.

Rekao je i kako se ovih dana održavaju razna vijeća pa je tako i on bio na jednom gdje su donese važne političke odluke.

"Prije svega blokiranja tansakcija ruske središnje banke, zabrana putovanja i zamrzavanje imovine dodatnih 26 osoba, prije svega oligarsima, zabrana letova svim ruskim aviokompanijama i naravno europski instrumenti mirovne pomoći, kojima mi prvi put dajemo pomoć žrtvi, koja se sastoji od dvije mjere, ubojite i neubojite, 450 milijuna je za naoružanje, to je vojna pomoć. To daje EU", rekao je.

A što šalje Hrvatska, glasilo je pitanje.

"Mi ćemo u skladu sa svojim mogućnostima pokazati solidarnost, danas ćemo usvojiti prijedlog Ministarstva obrane. To je ono sve što se uobičajeno šalje i što je rekao visoki predstavnik za vanjsku politiku.

Šaljemo ono što treba svakoj vojsci kada se brani. Ovdje je jasno, imamo agresora i imamo Ukrajinu koja se brani. I Hrvatska kada se branila trebala je vojnu pomoć", kaže.

Je li to odobrio vrhovni zapovjednik i predsjednik države Zoran Milanović, bilo je iduće pitanje.

"To je u okviru nadležnosti Ministarstva obrane, naravno da je o tome sigurno obaviješten i predsjednik države, a danas će se u Bruxellesu dogoditi susret ministara obrane, ali i ministara energetike", veli.

Dodao je i kako je 100 veleposlanstava u Kijevu ostalo njih tek sedam, a naše je jedno od tih.

"Gore je još uvijek određeni broj hrvatskih državljana i ne možemo mi sada napuštati Kijev. Naše veleposlantsvo je u Kijevu i smatramo da treba biti jer je to zemlja primateljica i mi smo priznali Ukrajinu. Bilo je 114 Hrvata, sada je između 35 i 50 Hrvata, mi pokušavamo doći do njih. Njihova obveza nije da se jave, ali želimo vidjeti gdje su i želimo apelirati da nam se jave ako imaju bilo kakvu potrebu i rado ćemo pomoći u evakuaciji", rekao je.