Grlić Radman za Direktno: Izgleda kako Džaferović i Komšić smatraju da je normalno usred Europe 2021. politički diskriminirati svoje sugrađane Hrvate

Ulje na vatru svakako su dolile izjave člana predsjedništva BiH Željka Komšića koji je izabran upravo bošnjačkim glasovima. Komšić je, između ostalog,  istaknuo kako se zalaže za ukidanje konstitutivnosti, koja je Hrvatima od primarnog značaja, a hrvatska diplomacija pravovremeno je reagirala i zauzela čvrst stav u zaštiti ionako malobrojnog, ali ravnopravnog naroda u BiH. Na koncu, BiH je država triju konstitutivnih naroda, sviđalo se to nekome ili ne.

U zaštiti interesa Hrvata u BiH stalo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom na čelu koji je Komšiću poručio da da ostavku ako je protiv konstitutivnosti te izrekao ono što očito Komšića boli - on se ne može računati hrvatskim članom predsjedništva jer nije izabran glasovima Hrvata. Kratko i jasno. 

Ovakav Izborni zakon je i stvorio problem konstitutivnosti Hrvata u BiH

Posebne uvrede stigle su na račun ministra Radmana, a "hrvatski" član predsjedništva Komšić poručio je da je Radman "hrvatski Vulin". Ministar je u jednoj rečenici ogolio situaciju i tu se zaista nema što puno dodati. "Mene Komšić uspoređuje s osobom koja ne može ući u članicu EU, to više govori o njemu nego o meni", kazao je Grlić Radman i ponovio da Komšića nije izabrao hrvatski narod.

Ministar Grlić Radman je za portal Direktno otkrio i koliko bi za Hrvate značila promjena Izbornog zakona i koliko je realno to očekivati?

"Promjena Izbornog zakona je pitanje svih pitanja za stvarni status Hrvata u BiH, a samim time usudio bih se reći i za funkcioniranje BiH kao funkcionalne i stabilne države. Ovakav Izborni zakon je i stvorio problem konstitutivnosti Hrvata u BiH, a tu bih još jednom podsjetio i da je status konstitutivnog naroda Hrvatima zajamčen samim Ustavom BiH. 

Ja sam optimist što se tiče promjene Izbornog zakona, a vidimo da naši partneri i saveznici na međunarodnoj sceni shvaćaju kako je to jedini način da BiH napokon postane funkcionalna i stabilna država, a uz to i vjerodostojan kandidat za pristupanje u EU. Dakle, još jednom bih istaknuo, BiH je već stoljećima višenacionalna i multireligijska zemlja koja ima bremenito povijesno nasljeđe, te jedino može funkcionirati  kao uređena konsocijacijska demokracija. Naravno, osim pitanja dugogodišnje političke diskriminacije Hrvata, koje je jasno utvrđeno u presudi Ustavnog suda u slučaju Ljubić, promjene Izbornog zakona moraju riješiti i druge diskriminacije koje su utvrđene presudama Europskog suda za ljudska prava", rekao je ministar.

"Analize u brojnim slučajevima koje su provedene na raznim izbornim razinama (od Predsjedništva BiH, Doma Naroda BiH, lokalnih razina) vrlo jasno pokazuju preglasavanje Hrvata od strane brojnijih Bošnjaka. Ovakve izjave Džaferovića, ali i nekih drugih političkih aktera u BiH imaju vrlo jasan cilj – zamagliti jasnu činjenicu da se preglasavanje Hrvata kontinuirano događa", odgovorio je Grlić Radman.

"Naravno, svakom dobronamjernom je jasno zašto je politička struktura BiH ovako konstruirana - a to je da se omogući biranje legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda BiH", dodao je.

'O političkom moralu Komšića govorio sam  više puta'

Kao što smo već naveli, a i u više navrata pisali, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ukazao je na tu problematiku, a izložen je napadima od strane Šefika Džaferovića i Željka Komšića?

"Pozdravljamo izbor Schmidta, ali smo uoči njegovog dolaska također ukazali na neke demokratske deficite koji proizlaze iz položaja predstavnika OHR-a. Uz to, prvi dani rada Schmidta pokazuju kako razumije stvarni problem BiH koji je nastao zbog organizirane političke diskriminacije Hrvata. Međutim, izgleda kako Džaferović i Komšić smatraju kako je normalno usred Europe 2021. godine politički diskriminirati svoje sugrađane hrvatske nacionalnosti. A o političkom moralu Komšića sam već više puta govorio. Pa nađite samo jedan njegov službeni posjet i susret s Hrvatima u BiH, iako je politički ciljano uzurpirao mjesto njihovog političkog predstavnika".

Šefik Džaferović otišao je korak dalje i izjavio da "Hrvati imaju čak i više od onoga što im pripada". Zanimalo nas je kako ministar vanjskih poslova gleda na tu izjavu.

"Još jednom ću ponoviti, izgleda da Džaferović smatra kako je moguće u 2021. godini usred Europe arbitrarno udjeljivati prava jednom konstitutivnom i autohtonom narodu kao što su Hrvati iz BiH. Međutim, za svoja legitimna prava su se Hrvati iz BiH izborili braneći svoju domovinu BiH 1991. (op. a Ravno), dok su još neki govorili kako to nije njihov rat te svojom ratnom pobjedom iz 1995. koja je ostvarena u najvećoj mjeri zajedno s Oružanim snagama RH.

Dakle, Hrvatima iz BiH nije nitko poklonio njihova prava, nego su ih dobili Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom kojim je napokon završen rat u BiH. Mislim da je te 1995. tijekom ratnih oslobodilačkih operacija u BiH, koje su u najvećoj mjeri provodile snage HV-a i HVO-a, i tijekom mirovnih pregovora u Daytonu, bilo jedino pravo vrijeme za iznošenje razmišljanja da Hrvati u BiH imaju previše prava, ali, naravno, Džaferović je tada šutio".

Hrvati u Republici Srpskoj

Osvrnuli smo se i na situaciju u Republici Srpskoj. Naime, s jedne strane pozitivno je da je Milorad Dodik istaknuo da nije u redu da Bošnjaci biraju člana predsjedništva Hrvatima, a s druge, zanimalo nas je kolika su prava Hrvata u RS-u i radi li Hrvatska dovoljno po tom pitanju.

"Nema nikakve sumnje kako su Hrvati prognani s područja RS-a među najvećim stradalnicima prošloga rata. Veliki dio Bosanske Posavine, područje Banje Luke i područje Prijedora su etnički očišćeni od Hrvata. Naravno da očekujemo od vlasti RS da poštuju sva ustavom zajamčena prava Hrvata. I stoga to komuniciramo u svim kontaktima i sa svim predstavnicima vlasti RS-a.

Uz to, s naše strane kontinuirano održavamo kontakte s političkim predstavnicima Hrvata u RS i pokušavamo im pomoći da ostanu na područjima na kojima su vjekovima živjeli", zaključio je ministar Grlić Radman za portal Direktno.