POTREBA ZA RAVNOPRAVNIM PREDSTAVNIKOM
Grlić Radman funkciju Visokog predstavnika u BiH nazvao ostatkom prošlosti, osvrnuo se i na reformu izbornog zakona
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od utorka funkciju Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokracije u ovoj zemlji.
"Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija Visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokracije u političkom životu ove zemlje", rekao je Gordan Grlić Radman.
U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj koja je ne samo jedini EU susjed BiH nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pozornošću prati dolazak novog Visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.
"Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego netko tko ie u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe", rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže Visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.
Nedavnu odluku Visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.
"Dokaz demokratskog deficita"
"Funkcija Visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine", rekao je Grlić Radman.
On smatra kako su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o "političko- pravnom atavizmu".
Hrvatski ministar vanjskih poslova je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima.
"Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje", rekao je Grlić Radman.
Pitanje ravnopravnog predstavnika Hrvata
On isto tako smatra da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje.
"Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda", rekao je Grlić Radman.
On je ustvrdio kako "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet".
Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama promatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.
"To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese", navodi FAZ Grlić Radmana.
"Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda", kaže Grlić Radman.
Potrebna reforma izbornog zakona
On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta.
Pritom se ne radio o tome, kako kaže Grlić Radman, da se pored Republike Srpske i Federacije formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.
On je naglasio kako unutar EU-a "raste podrška" ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta.
"Mi se radujemo suradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU-om i SAD-om legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa", zaključio je Grlić Radman u razgovoru za FAZ.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.