Granić se prisjetio što se zbilo na Badnjak '91: 'Kardinalu su na prvoj liniji išle suze'

"Nakon plebiscitarnog uspjeha referenduma o suverenosti, a to je bila odluka predsjednika Franje Tuđmana iz ožujka 1991. godine, Hrvatski sabor je odlučio donijeti, na prijedlog predsjednika, ustavnu deklaraciju o suverenosti. U tom trenutku nas nitko nije podržavao osim svetog oca Ivana Pavla II. i Svete Stolice, kao i austrijskog vicekancelara i ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka. Nakon što je formirana Vlada demokratskog jedinstva, otprilike početkom kolovoza 31. srpnja, Njemačka je počela u drugoj polovici kolovoza podržavati proces međunarodnog priznanja Hrvatske", kazao nam je.

"I onda dolazi najvažnije, da se nismo obranili od velikosrpske agresije, mi nikad ne bismo imali državu, a za to su najzaslužniji hrvatski branitelji. Uvjeti za međunarodno priznanje je prvo bila  odluka Badinterove komisije 7. prosinca 1991. koja je zaključila da se raspala bivša država i da sve republike mogu postati države ako ispune uvjete", nastavio je. Istaknuo nam je da je uvjet bio i potpisivanje sporazuma s bivšom JNA o odlasku vojske iz Hrvatske, sporazum o deblokadi i evakuaciji vojarni, koju je Granić kao glavni pregovarač nakon dvomjesečnog pregovaranja potpisao 8. prosinca 1991. Idući uvjet je, kazao je, bilo prihvaćanje Vanceova plana i dolaska mirovnih snaga u Hrvatsku. Onda je bio uvjet potpisivanje sporazuma s bivšom JNA o trajnom prekidu vatre koju je potpisao ministar obrane Gojko Šušak 2. siječnja 1992.

"Uvjet je bio i donošenje ustavnog zakona o zaštiti manjina koji je Hrvatski sabor donio u siječnju 1992. Nadalje, uvjet je bio pozitivno mišljenje European Monitoring Mission ili Europskih monitora i nakon toga svega je Međunarodna zajednica 15. siječnja priznala Hrvatsku, a ta odluka je donesena u noći 16. na 17. prosinca u Luksemburgu na sastanku ministra vanjskih poslova. Njemački ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher mi je pet godina kasnije kazao da te noći nije spavao kancelar Helmut Kohl, nego da su cijelu noć radili. Najprije su slomili Francusku, onda Englesku zatim onda sve ostale članice Europske zajednice i tada je donijeta odluka da se u roku od mjesec dana priznaju sve zemlje koje ispune uvjete, a Hrvatska je ispunila uvjete i bila je priznata", istaknuo nam je Granić.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

'Kad je vidio malu srušenu crkvicu, suze su mu išle'

U nastavku razgovora Granić nam je podijelio zanimljivu priču koju mu je, kako nam je kazao, ispričao njemački ministar Genscher, a potvrdio islandski ministar vanjskih poslova Jón Baldvin Hannibalsson, da nas je 19. prosinca priznao Island, a to je bio dogovor ministra Genschera i ministra Hannibalsson. "Njemačka je nešto popustila oko ribarske politike i Island nas je prvi priznao. Bila je to prva međunarodno priznata država koja nas je priznala. Nas je prije priznala Slovenija, kao i mi njih, Ukrajina, baltičke države, ali prva međunarodno priznata je bio Island. Sveta Stolica nas je priznala dva dana ranije nego Europske zajednica", rekao nam je te je ispričao anegdotu vezanu uz posjet šefa Kongregacije za humanitarna pitanja Svete Stolice kardinala Angelozzija, koji je Hrvatsku posjetio na Badnjak 1991. godine.

"S kardinalom Franjom Kuharićem vodio sam ga na prvu liniju fronta Brijest. Kad je vidio malu srušenu crkvicu, suze su mu išle. Pitao je što može osobno napraviti, ja sam rekao: 'Dajte, priznati nas dva dana ranije nego Europska zajednica'. Nakon što smo se vratili, bio je ručak kod kardinala Kuharića i kardinal Kuharić me je nazvao, ja sam bio tada u Vladi, rekao je može li predsjednik Tuđman odmah napisati pismo za Svetog Oca. Predsjednik Tuđman je napisao u najkraćem vremenu, sat vremena, pismo za Svetog Oca, predao je kardinalu Angelozziju i dva dana ranije smo bili priznati", ispričao je Granić.

FOTO: CROPIX

'Naš san je dosanjan'

Upitali smo ga i što bi prvi hrvatski predsjednik rekao za današnju Hrvatsku. "Predsjednik Tuđman prvo je tog dana bio jedan od najsretnijih ljudi u životu. Jednako tako i hrvatski branitelji, Vlada demokratskog jedinstva na čelu s Franjom Gregurićem, kao i građani Republike Hrvatske. A što se tiče predsjednika Tuđmana, cilj predsjednika, branitelja, Vlade demokratskog jedinstva je bio stvoriti suverenu međunarodnu priznatu državu, članicu Ujedinjenih naroda. To je predsjednik ostvario. Naš san je bio ulazak u NATO, Europsku uniju. Taj san je dosanjan, Vlada Andreja Plenkovića uspjela je uvesti Hrvatsku još i u Eurozonu, Schengen, ove godine će biti dio OECD-a i ulazimo u elitnu skupinu država koje su članice svih tih organizacija", poručio je.

Znate li tko je prije Islanda priznao Hrvatsku? Često ih se preskače zbog jednog razloga

Istaknuo je da bi ovime svime Tuđman bio jako zadovoljan. "Naravno da ne bi bio zadovoljan s nekim stvarima. On kao predsjednik je imao vrlo jasne proeuropske stavove. Kao predsjednik države se zalagao da prvo izađemo iz Jugoslavije, što je uspio", rekao nam je. Istaknuo je da se Tuđman zalagao za pobjedu nad velikosrpskom agresijom, što je uspio, kao što je uspio vezati Hrvatsku za kršćansku Europu, kršćansku civilizaciju. "Zalagao se da se vežemo uz Europsku uniju, NATO. Za to se zalagao predsjednik te da se ni u kojem slučaju ne čine prepreke na tom putu. I danas bi kao predsjednik bio zadovoljan radom premijera Andreja Plenkovića", istaknuo je Granić.