Granić: Erdoganu je važno da Hrvati opstanu u BiH; Jović: Jedan je strah...

Ukupna ocjena ova dva dana?

Granić: Ovo je bio jedan od najznačajnijih državničkih posjeta. Osobito s gospodarske strane.

Hrvatsko-tursko poslovno vijeće?

Frohlich: Na žalost skromna je razmjena, ali u zadnjih desetak godina raste, udvostručila se.

Spekulira se da su turski investitori fokusirani na Croatia airlines i ACI Marine?

Frohlich: Ne vidim zašto ne bi dali ponude.

U kojem trenutku dolazi ovaj posjet?

Beus-Richembergh: U trenutku kad je EU u krizi, pa se otvara prostor za druge aktere, koji nisu u EU. Tu su već dugo Sjedinjene Države, Rusija se pojavljuje, ali naravno i Turska. Turska inzistira na samopouzdanju. Davutoglu je napisao knjigu o strategijskoj viziji, da ne budu samo privjesak ili periferija Zapada, nego postati centar.

Koliko je Turska trenutno utjecajna na Balkanu?

Beus-Richembergh: Oni igraju na sentimente. Mi smo im bliži i bolje se sporazumijevamo. Turska otvara priču o kulturnoj baštini koja je zapuštena, u tom smislu ona nudi pomoć. Hrvatska Tursku zanima jer joj je jedna od bliskih članica EU. Hrvatska je pokazala vrlo dobru volju i visoku razinu razumijevanja prema turskom pregovaračkom procesu.

Kakav to značaj ima za BiH?

Granić: Turska je odigrala izuzetnu ulogu za uspostavu mira u BiH. Kolinda Grabar-Kitarović je dogovorila sastanak s Erdoganom na najvišoj razini s čelnicima BiH. Ono što je jako važno – kroz takve sastanke se rješava konstitutivnost Hrvatske u BiH.

Jović: Davutoglu kritizira Tursku da je bila vrlo nespremna za raspad Jugoslavije. Postoji jedan strah da bi ulazak u EU oslabio Tursku.

Granić: Točno je da se Turska uključila '93-e u rješavanje krize rata u BiH i na prostoru bivše države.

Dolazi li s novim političarima do zaokreta?

Granić: Točno je u praksi da je Erdoganu jasno zašto je važno da Hrvati opstanu u BiH.

Zaokret prema većoj islamizaciji Turske?

Beus-Richembergh: Nemojte zaboraviti da je knjiga Davutoglua objavljena prije gotovo 15 godina. Načela su u međuvremenu bitno korigirana.

Kako bi komentirali sadašnju situaciju?

Beus-Richembergh: Kritike na račun Turske su sada pomalo licemjerne. Činjenica je da je Turska danas u drugačijoj situaciji nego prije nekoliko godina – prije je Turska trebala EU, sada EU treba Tursku. Valja stvari kontekstualizirati, pa ćemo lakše razumjeti.

Dobar dio Europe bačen je na koljena?

Frohlich: Dolazi im kvalificirana radna snaga, rade dobru industriju, u Turskoj se radi i onda se izvozi. Počevši od automobila, poljoprivrede, turizam su doveli do savršenstva. Nisu zemlja koja se oslanja samo na jedan sektor. Ovo što je rekao Erdogan da želi postići milijardu – to je njima lako dostići. Spremni su ulagati.

Turska kao jači igrač od Europe trenutno može riješiti neke stvari?

Granić: Predsjednica je u kolovozu prošle godine jasno govorila o dimenzijama izbjegličke krize, kad nitko drugi nije. Naravno da se sve promijenilo u tri mjeseca. Nikakvog zaustavljanja migranata nema bez Turske. Ojačana je pozicija Turske.

Prosvjednici su danas inzistirali na tome da je problem migranata upravo u Turskoj?

Granić: Nikakvog rješenja nema bez Turske. Proces njenog pristupanja EU je dijalog. Logično da će joj jača pozicija omogućiti da se ne dogodi ono što joj se dogodilo 2005.

Hoće li se tako prošvercati u EU?

Jović: EU cijela nema toliko izbjeglica koliko ih je trenutno u Turskoj. Naravno da se Turska osjeća puno moćnijom. Ako EU ostane ksenofobična onda će ih pustiti. Nećemo propasti ako imamo dva ili tri milijuna izbjeglica na 550 milijuna ljudi.

Većina političke zajednice je s oduševljenem dočekala posjet Erdogana, osim Ostojića?

Beus-Richembergh: Svemu treba pristupiti racionalno. Ne vidim razloga za paniku i za ovakve nedorečene reakcije.

Ne smatrate problematičnim Erdoganov odnos prema medijima?

Beus-Richembergh: Nisam to rekao, ali Turska ima pravo birati svoju vlast. Želimo im stalan napredak i EU im tu može pomoći.

Tisuće sudskih procesa protiv novinara u Turskoj?

Granić: U okviru EU svaka država mora dijeliti zajedničke vrijednosti, a među njima je i sloboda medija. Bitan je ovaj proces s migrantima, SAD kaže da bi mogao najviše 30 tisuća migranata primiti. Prvi kontakt kancelarke Merkel i predsjednika Obame bio je tek početkom prosinca prošle godine.

Jović: EU sada sve više ovisi o Turskoj i ne vidim kako bi takva slaba EU sad mogla mijenjati unutrašnju politiku Turske. Ne možemo Erdogana prikazivati kao rješenje europskih problema. Mislite li da je turska politika prema Siriji bila pozitivna ili negativna?

Granić: Bilo je puno pogrešaka po pitanju Sirije, počevši od politike SAD-a. Rusija je iskoristila priliku i došla je u Siriju radi neodlučnosti Zapada. Svijet treba puno više činiti oko toga da se definira konačno pozicija oko Sirije i ne samo ono što će se sutra dogoditi.