HOĆE LI STIĆI NA VRIJEME?

GRAĐEVINSKI POTHVAT Na pristupnoj cesti do Pelješkog su još tri manja mosta te vijadukti i tuneli  

Autor

iz

Gradnja Pelješkog mosta teče prema planu, a prema posljednjim informacijama mogao bi biti gotov i prije roka. Istovremeno, sve su veći problem pristupne ceste Pelješkom mostu koje koče konstantne žalbe na javne natječaje.

11.08.2019. u 08:05
Ispiši članak

Odužili su se postupci javne nabave za izgradnju pristupnih cesta između ostalog i za izgradnju dijela pristupne ceste između Duboke i Sparagovića, opremanje i napajanje navedene dionice te izgradnju stonske obilaznice. Kako bi Hrvatska spojila vlastiti teritorij i zaobišla granica s Bosnom i Hercegovinom nakon više godina odgađanja odlučeno je da se gradi most između Komarne i Brijeste na Pelješcu čime će se premostiti Malostonski zaljev u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Izgradnja mosta dugog 2404 metra počela je 2007., prekinuta 2012., potom nanovo započeta početkom 2019. godine, a očekuje se da će kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation radove završiti 2022.

Osim Pelješkog mosta za izgradnju čvrste cestovne veze između svih dijelova hrvatskog teritorija potrebno je izgraditi i pristupne ceste. A kako izgleda trasa tih pristupnih cesta? Iznimno su to zahtjevne prometnice s nizom objekata. Kako bi se došlo do mosta koji spaja podijeljenu Dubrovačko-neretvansku županiju gradit će se još tri mosta (uz Pelješki), dva vijadukta, četiri tunela, dva vidikovca i prijelazi za poljoprivredna vozila.

Putnici koji će, nakon gradnje Pelješkog mosta, krenuti prema Pelješcu prije i poslije mosta, ovisno s koje strane putuju, imat će odmorište s vidikovcem - s kopna Komarna, a na poluotoku Blaca. Nakon toga slijedi brza pelješka cesta na dijelu od Duboke do Sparagovića duga 12 kilometara. Trećina trase na toj zahtjevnoj dionici upravo su tuneli, vijadukti i mostovi. Prvi je tunel Kamenice dug 499 metara koji se nalazi na između drugog i trećeg kilometra dionice.

Nakon tunela slijede vijadukt Doli, dužine 156 metara, i dva mosta nazvana Dumanja Jaruga 1 i 2. Prvi je dug 488 metara i zahtjevan je za izgradnju zbog visokih stupova i velikih raspona, a drugi je znatno kraći - 80 metara. Pri kraju dionice najteži je objekt za izgradnju tunel Debeli brijeg dug 2467 metara. Zbog dužine ovog tunela, iako je riječ o dvotračnoj cesti te je potrebna jedna tunelska cijev, u ovom će se slučaju morati prokopati i servisna tunelska cijev za potrebe evakuacije. Nakon drugog tunela čvor je Zaradeže odakle kreće dionice Sparagovići - Doli dužine oko 18 kilometara.

Na devetom kilometru dionice, nakon nenaseljenog i neobrađenog područja te vinograda, gradit će se vijadukt Prapratno dug 215 metara s pet raspona. Najveći raspon dug je 52 metra. Nakon vijadukta je i čvor Papratno koji će povezivati pristupne ceste i postojeću prometnicu prema trajektnoj luci. Tu počinje i stonska obilaznica duga osam kilometara. Najzahtjevniji je to dio dionice Sparagovići - Doli jer je 40 posto u objektima.

Na stonskoj obilaznici potrebno je probiti dva tunela slične dužine i izgraditi jedan most. Na trasi prvo dolazi tunel Polakovica dug 1265 metara, nakon kojih treba izgraditi most Ston preko stonskog kanala dug 485 metara.  Poslije mosta gradit će se tunel Supavo dug 1320 metara, a s obzirom na dužine tunela morat će se probijati i servisne tunelske cijevi. Prolaskom tunela Supavo dolazi se do čvor Doli odakle put vodi ka Jadranskoj magistrali i preostalih 44 kilometra do Dubrovnika.

Osim velikog broja objekata na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog Pelješkog mosta.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.