Grad Zagreb dao novac uglavnom ekstremno lijevim medijima: Urednik jednog od njih ukazao na nelogičnost

Najglasniji od njih je glavni urednih portala H-Alter Toni Gabrić koji je u tekstu ''Zagrebačka javna medijska politika podalje od javnosti'' iznio svu nelogičnost spomenuta dva natječaja.

Međutim, njegova opaska gradskoj vlasti još je zanimljivija ako se u obzir uzme kako je upravo Gabrić član platforme Možemo koja, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, upravlja gradom Zagrebom, o čemu je naš portal već pisao.

'Vrag odni' prišu'

Gabrić stoga prvenstveno naglašava koliko dugo su mediji uopće čekali na rezultate samih natječaja, točnije čak 171 dan. Iako treba istaknuti, kako se za rezultati za AV i Radijske programe i dalje čeka te da su objavljeni rezultati samo za natječaje za portale. 

PROVJERILI SMO Sudska zabrana portalu H-alter na temelju Ovršnog zakona nije prvi takav slučaj; takvu mjeru dosad su ishodili...

Gabrić kritički ističe kako ''zagrebačka uredska čeljad koja bi se u ime gradonačelnika trebala baviti medijima i novinarima i dalje radi ležerno, pače sve ležernije, pazeći da ne iscrpi svoje fizičke, duhovne, i intelektualne snage, rukovodeći se geslima 'Vrag odni' prišu' i 'Ništa mi neće ovi' dan pokvarit'. Medijski nakladnici svih tih mjeseci pojma nisu imali hoće li im ili neće iz Grada kapnuti neka para, pa čak niti kad bi to uopće mogli doznati. Civiliziraniji natječaji, naime, imaju unaprijed određen datum objave rezultata, potpisivana ugovora i uplate prve rate, ali zašto bi zagrebačka birokracija samu sebe takvim tricama obvezivala…".

A H-Alter dobiva ...

Mnogi bi prema recima teksta, ne znajući da je spomenuti tekst objavljen na H-Alteru, mogli zaključiti kako je riječ o tekstu nezadovoljnog glavnog urednika koji nije uspio proći na natječaj. Međutim, tu nije riječ o tome. Naime, spomenuti H-Alter je primio iznos za svoj projekt, i to pojedinačni najveći, od osam tisuća eura. 

Kako navodi Gabrić, ''najuspješniji na ovogodišnjem natječaju, na kojem je raspodijeljeno 65.745 eura, je portal Lupiga, kojemu će za dva projekta na račun sjesti 12.158 eura. Najveći broj bodova po projektu ostvario je Kulturpunkt, a najveći iznos po projektu (osam tisuća eura) pripao je H-Alteru. Organizatori duguju poreznim obveznicima objašnjenje, kako je moguće da portalu koji je postupku evaluacije projekta ostvario više bodova bude odobren financijski iznos manji od portala koji su ostvarili manje bodova''.

Foto: Screenshot

Gabrić zbog toga svega navodi dva ključna, po njemu pitanja, na koja bi rezultati natječaja trebali dati odgovore. Točnije, što zagrebačka vlast želi postići financiranjem medijskih sadržaja? U čemu se u njihovu financiranju sastoji javni interes?

Interes Grada

Zanimljiv je pak njegov osvrt na prošlogodišnji natječaj u kojem je prozvao gradsku vlast zbog dodjeljivanja sredstava braniteljskim udrugama, jer kako on navodi: ''Zašto se, pobogu, 27 godina po okončanju rata, ratno-veteranske teme opet smatraju interesom Grada? Restituira li se to u Zagrebu braniteljski klijentelizam?''.

Istaknimo kako na ovogodišnjem natječaju braniteljske udruge nisu ostvarile pravo na financiranje pa se sada isti autor pita: ''Radi li se o pukom političkom glavinjanju, o jalovom taktiziranju oko vruće desnice i nesnalaženju 'nove' zagrebačke vlasti oko stare braniteljske teme?''.

Osim branitelja, iz ovogodišnjeg natječaja isključeni su, navodi spomenuti autor, ''interesi građana Grada Zagreba'', pa dodaje: 

Foto: HINA/Lana Slivar Dominić

''Osim interesa 'građana' općenito, i 'branitelja' posebno, iz ciljeva natječaja ispale su i, prošle godine marljivo pobrojane: privredne aktivnosti, kulturno stvaralaštvo, tradicija, kulturni diverzitet, baština, sport, odgoj, obrazovanje, znanost, umjetnost, okoliš, mladi, zdravstvena kultura, ljudska prava, ravnopravnost spolova itd, itd. U ranijim natječajima te sve teme bile su u njega uvrštene po uzoru na slično – kilavo – rješenje iz Zakona o elektroničkim medijima (čl. 11. i čl. 71.). Umjesto svih tih silnih vrednota i tema, gradske majke i očevi opredijelili su se ove godine za nešto apstraktnije kategorije. Tako smo, uz 'opći ili javni interes za Grad Zagreb' i 'teme važne za Grad Zagreb' dobili i 'razvoj društvene odgovornosti', 'povećanje informiranosti građana o životu u lokalnoj sredini', 'povećanje raznolikosti tema, gledišta te novinarskih vrsta', 'predstavljanje različitih društvenih skupina', 'stvaranje inkluzivnog okruženja' te, pazi sad, 'proizvodnju i objavu kvalitetnih programskih sadržaja kojima se pridonosi jačanju i održivosti lokalnih medija''.

Zagrebačke medijske politike

Kako navodi , na programima potpora radili su službenici u Uredu gradonačelnika i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, nakon čega ih je gradonačelnik Tomašević predložio Skupštini, pa se on sam pita zašto nije bila uključena i šira javnost i javno savjetovanje, jer kako ističe: 

''Pretpostavljamo da bi širi krug sociologa, politologa ili pravnika koji se bave medijima, pojedine udruge specijalizirane (i) za medijske politike, i sami nakladnici mogli pridonijeti uspješnijem definiranju ciljeva raspodjele sredstava, odnosno boljem uobličenju bitnog dijela javne zagrebačke medijske politike''.

Glavni urednik H-altera član je Nove ljevice i platforme Možemo; koliko se to kosi s novinarskom etikom i treba li to biti navedeno u impressumu 'nezavisnog' portala?

Gabrić, podsjetimo član platforme Možemo, tako završava svoj osvrt na natječaj s  riječima ''ako se netko nađe, opravdano ili neopravdano, nezadovoljan jučerašnjim rezultatima zagrebačkih natječaja za portale, ili sutrašnjih za AV i A medije, gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću mogla bi se dogoditi upravna tužba''.