Ni osamostaljenje Kosova nije potaknulo domino efekt te se isto ne može očekivati ni u ovom slučaju Katalonije

Podsjetimo, Katalonska vlada priopćila je da se više od 90 posto ljudi koji su izašli na referendum 1. listopada izjasnilo za odcjepljenje od Španjolske dok su španjolske vlasti referendum proglasile nezakonitim. Izlaznost na referendum bila je 43 posto. Prema katalonskom zakonu koji je utro put referendumu održanom 1. listopada, parlament Katalonije bi trebao proglasiti neovisnost te pokrajine u roku od 48 sati nakon što katalonske vlasti službeno proglase rezultate referenduma.

Katalonija će primijeniti zakon o referendumu koji poziva na proglašenje neovisnosti ako referendum pokaže da je većina glasača za takvu opciju, rekao je katalonski predsjednik Carles Puigdemont. Naravno ta najava izazvala je oštre poruke centralne vlasti u Madridu. "Španjolska apsolutno neće biti podijeljena", kazao je španjolski premijer Mariano Rajoy. "Nacionalno jedinstvo će biti sačuvano. Učinit ćemo sve što nam zakon osigurava da to zajamčimo", upozorio je na postojanje članka 155. španjolskog ustava koji u ovakvim slučajevima suspendira autonomiju pokrajina. 

Je li reakcija katalonskog premijera i odgoda odluke o neovisnosti poziv na pregovore ili strah od reakcije Madrida i zemalja EU?

Odluka da se neovisnost pokuša ostvariti kroz dijalog sa službenim Madridom zasigurno je dugoročno u interesu svih građana Španjolske, jer ih udaljava od potencijalnog razvoja eskalacije sukoba, a približava diplomatskim rješenjima, koji su sigurno značajno kvalitetnija opcija za sve građane – kako one koji jesu za neovisnost, tako i one koji joj se protive. Premijer Katalonije Carles Puigdemont govor je očekivano držao na katalonskom, ali se tijekom govora obratio i Španjolcima na španjolskom, kako bi još jednom istaknuo da neovisnost nije protiv Španjolske i njezinih građana, nego samo ostvarivanje težnje katalonskog naroda. Govor je s jedne strane bio poziv na dijalog sa službenim Madridom dok s druge poziv Europskoj Uniji da se uključi kao mediator u ovaj europski spor.

Što će se u Španjolskoj događati nakon suspenzije odluke o nezavisnosti Katalonije?
    
Premijer Španjolske Mariano Rajoy javno je pozvao katalonsku vladu da se konkretno izjasni što se točno dogodilo oko proglašenja katalonske neovisnosti. Trenutna je na potezu katalonska vlada, koja će vjerojatno nastaviti pozivati na dijalog. Vrlo je moguće kako će se oglušiti na ovaj poziv španjolskog premijera te mu ne dati dodatni povod da se pozove na aktivizaciju članka 155. Španjolskog ustava. 

Kakve bi bile posljedice aktivacije članka 155. španjolskog ustava?
    
Načelno aktivizacija članka 155. španjolskog Ustava znači kako će službeni Madrid upravljati s političkim i drugim institucijama Katalonije, a sama autonomija bi bila potpuno ukinuta. No, kako do sada taj članak španjolskog ustava nije bio aktiviran, zapravo Španjolska nema konkretni okvir implementacije i bit će zasigurno podložan tumačenju službenog Madrida i s druge strane osporavanju tog tumačenja protivnika aktivizacije. Već danas postoji rasprava tko ga može proglasiti – sama Vlade Kraljevine Španjolske ili španjolski parlament. Istovremeno se otvara i pitanje, može li suspenzija autonomije biti ograničena samo na neka područja djelovanja. 

Postoji li mogućnost da druge pokrajine u Španjolskoj krenu sa sličnim scenarijem?
    
Katalonija već danas funkcionira kao uzor za ostale španjolske provincije, koje bi željele propitati svoje građane, koji stav imaju o njihovoj potencijalnoj neovisnosti. Toga je dakako svjestan i sam službeni Madrid te njegove reakcije treba iščitavati i kao strah od reakcija drugih provincija, prvenstveno Baskije, ali moguće i Valencije i Baleara. Ipak, u ovom trenutku imamo niz nepoznanica, tako da je vrlo teško govoriti kako će se situacija razvijati u narednom vremenu. Ono što je sigurno, do sada je niz provincija pozivao na federalizaciju Španjolske i moguće da će to u konačnici biti jedan od smjerova kako bi se unutar španjolski dijalog mogao razvijati u narednom vremenu. 

Koliko je slična katalonska situacija s onima iz republika bivše Jugoslavije?
    
Vrlo je nezahvalno uspoređivati određene situacije, jer su zapravo sve one vrlo unikatne, iako imaju određenih sličnosti, no prepune su i značajnih razlika, posebice u sferi pravne dimenzije. Republike bivše Jugoslavije su imale predviđenu mogućnost izlaska iz Jugoslavije prema Ustavu SFRJ IZ 1974. godine. Tako nešto nije predvidio Ustav Kraljevine Španjolske iz 1978. godine te bi slijedom toga značilo da je izlazak iz Španjolske ustavnopravno nemoguć. Pri tome treba napomenuti kako je španjolski ustav pisan nakon pada diktature Franciska Franca i odražava neka druga vremena te da 2017. godina očigledno donosi neka nova promišljanja, koje bi odgovorni političari trebali ozbiljno uzeti u obzir. 

Postoji li mogućnost da na području bivše Jugoslavije neke pokrajine krenu s pokretom za nezavisnost, poput Vojvodine ili Republike Srpske, Sandžaka?

Svaki slučaj potencijalnog osamostaljenja se treba promatrati kao povijesno, politički, pravno i ekonomski jedinstven slučaj. Ni dosadašnja razdruživanja kao što je bilo između Češke i Slovačke, ili međunarodnopravnog presedana poput osamostaljenja Kosova, nisu imali domino efekt te se isto ne može očekivati ni u ovom slučaju Katalonije. 

Već bi i moment okupljanja pokreta za neovisnost, zapravo uopće spominjanje istog, morao biti jasan signal centralnoj vlasti da treba učiniti što je god u njezinoj moći da se odobrovolji ta želja za neovisnošću, dakako ako to uopće smatra poželjnim – no, pri tome sam uvijek za korištenje metoda mrkve – nuđenjem privlačnih alternativnih rješenja – a nikada za korištenjem metode batine – jer nitko ne želi ostati tamo gdje ga se tuče, zatvara i progoni.