Goluža nije zadovoljan Beroševim idejama: 'Zaostajemo za najrazvijenijim zemljama EU'

Beroš je ustrvrdio kako su ciljevi reforme jasno definirani, a predstavio je i paket zdravstvenih Zakona koji su ključni za provođenje reforme zdravstva. Oni uključuju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 

"To je toliko komplicirano i složeno da ja ne mogu opisati. Sustav se ne može gledati jednodimenzionalno kroz poziciju liječnika u njemu, već se mora gledati cjelokupan sustav sa svim sudionicima. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je neodrživ na svim razinama, od organizacijskog do kadrovskog i financijskog spektra. Potrebne su korjenite promjene da bi se taj sustav doveo na učinkovitu razinu", kazao je Goluža. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak 

Rasterećenje bolnica

Hrvatska planira raditi na projektu formiranja mobilnih ambulanti i ljekarni čime bi se poboljšala zdravstvena skrb na otocima, ali i u ruralnim područjima. Najveći dio tog novca, gotovo 44 milijuna kuna, otišao bi na mobilne ambulante, dok bi se preostalih 16 milijuna kuna potrošilo na kupnju četiri kampera i četiri brodice za mobilne ljekarne.

"Gdje su ljudi? Imamo manjak ljudi i to je teško preraspodijeliti, pogotovo na ta deprivirana područja gdje vam nitko ne željeti ići raditi. Tko će raditi tamo? Tko su ti ljudi? To je na razini floskula, a ne na razini operativnog, provedivog plana. Kako motivirati čovjeka iz Zadra da ide raditi u Korenicu? Na koji način? Trebate mu dati puno veću plaću. Idu li oni u tom smjeru, to se ne zna. Ono što želim naglasiti je da u toj situaciji treba ići prema promjenama u obračunu plaća, poreza i slično. Nemoguće je reformirati zdravstveni sustav bez reformi u okviru drugih sustava i to od teritorijalnog sustava Hrvatske, preko  poreznih reformi na dalje. To su sve preduvjeti za provedbu reforme zdravstva", kazao je ugledni ginekolog iz Petrove bolnice.  

Goluža tvrdi kako prva stvar koja se u Hrvatskoj mora provesti je smanjenje broja bolnica. "Imamo prevelik broj bolnica na broj stanovnika koji živi u Hrvatskoj. Imamo 3,8 milijuna stanovnika koliko broji jedan srednjoeuropski grad, a imamo 64 bolnice. Treba se prenamijeniti određeni broj bolnica, da ne budu više za liječenje akutnih bolesti već za palijativnu skrb i slično", kazao je. 

Manjak sestara i liječnika

Sindikat medicinskih sestara već mjesecima, ako ne i godinama, naglašava da je veliki manjak medicinskih sestara koje odlaze iz Hrvatske kako bi bile bolje plaćane i lakše napredovale. Goluža kaže kako to nije jedini problem. "Mora se stvoriti poticajno radno okružje gdje će ljudi koji žele raditi dobiti prostor da napreduju, a osim toga to moraju biti dobro plaćena zanimanja. Veliki problem imamo i što se tiče liječnika", kazao je. 

Dodaje kako nije problem odlazak liječnika koji su stasali već je problem odlazak liječnika koji su tek završili fakultet. "Oni ne odlaze zbog plaća nego ne vide perspektivu svog razvoja u ovako posloženom sustavu. Vi da biste u Hrvatskoj kao liječnik došli u poziciju da možete raditi stručne iskorake, morate doći barem do 50.-e godine života, a završili ste medicinu s 26 ili 27 godina. Mladi i ambiciozni ljudi to ne žele čekati. Osim toga hijerarhijski sustav je tako posložen da mladi čovjek ne može doći na poziciju odlučivanja nekih 15-ak godina prije mirovine bez obzira na to koliko je dobar. Isto tako, rezultati rada se ne mjere objektivno", tvrdi. 

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić 

Prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu

Ministar Beroš je rekao kako će doći do prenošenja upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija. "To je prelijevanje iz šupljeg u prazno. Zašto? Zato što se država nije pokazala kao dobar vlasnik bolnica s kojima sada upravlja", kazao je Goluža. 

On dodaje kako je vidljivo da su najveće gubitke u zdravstvenom sustavu stvorile upravo bolnice kojima država upravlja. "One stvore oko 70 ili 80 posto ukupnih gubitaka zdravstva. Zašto dolazi do prijenosa upravljačkih prava? Bolnice su postale najveći poslodavac u županiji, gradu ili negdje, a sve te bolnice negativno financijski posluju", kazao je. 

Sustav je, kaže, posložen tako da je nemoguće pozitivno poslovati pa su te bolnice postale mjesto ili alat za prokazivanje političke moći. "Nitko nije ravnatelj bolnice jer želi unaprijediti poslovanje već bolnicu vidi kao mjesto gdje će zaposliti medicinske sestre, liječnike, čistačice i tako dalje, kako bi iskazali političku moć", rekao je. 

Objašnjava kako ravnatelji sudjeluju u javnim nabavama te da svi žele doći na tu poziciju. "Nevjerojatno je zapravo da ljudi žele upravljati ustanovom koja je veliki gubitaš. Svi bježe od tvrtki koji su veliki gubitaši, ovdje se svi bore za mjesto. I to je zato što nemaju nikakvu odgovornost i smiju stvarati kolike god žele gubitke i to samo zato što je sustav krivo postavljen", kazao je. 

Privatni protiv javnog sustava 

Predlaže se reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ili pomoćnika ravnatelja, predstojnika klinike ili zavoda ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti.

"To bi bilo dobro, ali ne znam kako on to misli napraviti i na koji način. Tu prijeti velika opasnost, a to je odljev ljudi iz javnog zdravstva u privatno. Oni trebaju napraviti zapravo suprotno, odnosno stvoriti poticajnu radnu okolinu da to bude prestižno. To je u interesu velike većine građana Republike Hrvatske koja si neće moći priuštiti privatnu zdravstvenu uslugu. Kombinacija privatnog i javnog vrlo često dovodi do zloupotrebe", kazao je. 

'Njemačkoj je za novi model trebalo šest godina'

Vili Beroš je rekao kako je cilj prijeći s limitnog na model plaćanja po učinkovitosti i kvaliteti zdravstvene zaštite kako država ne bi iz godine u godinu morala transferima dotirati sredstva za sanacije. No, to nije moguće napraviti potezom pera. Njemačkoj je za to trebalo šest godina, istaknuo je ministar.

VIDEO Beroš predstavio novu reformu zdravstva: Nema napretka bez promjena

"Ja bih vam to usporedio s nabavkom tramvaja u Zagrebu. Od Njemačke možemo kupiti tramvaje koji su stari 27 godina, mi ne možemo od Njemačke kupiti nove tramvaje. Od Francuske ne možemo kupiti nove Rafale, nego 30 godina stare. Onda kad se uspoređuju druge stvari, trebamo biti objektivni. Nismo mi tu da se uspoređujemo s Njemačkom. Kada gledate zdravstveni sustav, imate stručnjake i odjele koji rade iskorake na razini najrazvijenijih svjetskih zemalja. Toga ima, ali to su iznimke, ali nisu pravila. U općem pregledu situacije u zdravstvu mi uvelike zaostajemo za najrazvijenijim zemljama Europske Unije", zaključio je ugledni ginekolog.    

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.