GODINA DIPLOMATSKIH USPJEHA Kongres Pučana u Zagrebu potvrdio važnost Hrvatske

Važnost skupa najjače političke grupacije u Europskom parlamentu dovoljno predstavlja činjenica da su u Zagreb stigli nova čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, najmoćnija političarka u Europskoj uniji. njemačka kancelarka Angela Merkel, niz premijera, bivših premijera i čelnika najjačih političkih opcija u europskim državama.

Po svojoj važnosti predstavlja jedan od najbitnijih skupova održanih u Hrvatskoj, uz bok summitu održanom u Zagrebu 2000. godine, ali i summitu 16+1 održanom ove godine.

Premijer Andrej Plenković usporedio je održavanje kongresa s odigravanjem finala Lige prvaka u nogometu: "Jedan od kolega rekao mi je da sam doveo finale Lige prvaka u Hrvatsku te da bi bilo dobro da ljudi to bolje poprate, jer se ovaj Kongres mogao dogoditi u bilo kojoj članici ove naše političke obitelji i nije slučajno da se dogodio upravo u Zagrebu i u tridesetoj godišnjici HDZ-a".

Održavanje Kongresa Europske pučke stranke dolazi u godini koja bi se lako mogla nazvati godinom diplomatskih uspjeha Hrvatske, posebno uspjeha unutar europskog okvira i institucija.

Tako je ove godine hrvatska predstavnica Dubravka Šuica izabrana za potpredsjednicu Europske komisije za demografiju i demokraciju, bivša ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe, sam premijer Plenković bio je jedan od istaknutijih kreatora izbora nove čelnice Europske komisije, nova čelnica Europske komisije von der Leyen posjetila je Hrvatsku među prvim državama, njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je Hrvatsku u vrijeme izbora za Europski parlament, Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za Schengen, a što se tiče izvaneuropskog okvira, najvažniji diplomatski događaj održavanje je summita s Kinom.

Diplomatski bogata godina samo je uvod u još aktivniju 2020. godinu kada će Republika Hrvatska predsjedati Europskom unijom u prvih šest mjeseci. 

Summit s Kinezima kao uvod u godinu

Summit formata 16+1 između Kine i država srednje i istočne Europe održan je po prvi puta ove godine u Hrvatskoj. Odnosi Zagreba i Pekinga doživjeli su svoj vrhunac upravo ove godine 11 i 12. travnja. Tih dana je zajedno s kineskim premijerom Li Keqiangom stiglo i važno kinesko gospodarsko izaslanstvo koje je izrazilo interes za ulaganjem u Hrvatsku.

Spominjale su se investicije u željeznice, luke, brodogradilišta, nacionalne stadione, hotele itd, a portal Direktno analizirao je koliko je zapravo uloženo od strane Kine nakon održavanja skupa. 

Bez obzira na možda nedovoljne rezultate najavljenih projekata, summit je bio uspješno oganiziran, a po svojoj važnosti predstavlja možda i najvažniji skup održan u Hrvatskoj u njezinoj modernoj povijesti.

Dolazak Angele Merkel u Zagreb

Drugi bitan događaj dogodio se sredinom svibnja ove godine. Iako se možda ne radi o uspjehu Hrvatske kao države, dolazak njemačke kancelarke i najmoćnije europske političarke na predizborni skup HDZ-a u Zagrebu svakako ima svoju važnost i bitnu poruku. Zagreb je bio jedan od rijetkih gradova u koji je došla Merkel, što dovoljno pokazuje kako se radi o snažnoj simboličnoj poruci.

Angela Merkel je tako ove godine, zajedno sa sudjelovanjem na kongresu Europske pučke stranke, posjetila Hrvatsku čak dva puta, što predstavlja znatnu promjenu u odnosu na "hladnije" odnose nastale nakon hrvatskog inzistiranja na "Lex Perković".  Možemo reći kako je Plenković popravio sve što je bivši premijer Zoran Milanović pokvario u odnosima s Njemačkom.

Izbor Pejčinović-Burić kao "kruna" diplomatskih uspeha godine

Možda i najvažniji događaj za hrvatske diplomatske uspjehe dogodio se krajem lipnja. Tadašnja hrvatska potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je u Strasbourgu za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe. 

Zastupnici Parlamentarne skupštine VE odlučili su tajnim glasovanjem da će Pejčinović Burić na dužnosti glavne tajnice naslijediti Thorbjørna Jaglanda kojem je u listopadu istekao drugi mandat.  

Pejčinović Burić dobila je 159 glasova, dok je njezin protukandidat belgijski šef diplomacije Didier Reynders završio sa 105 glasova.

Čak su i kritičari HDZ-a i rada Pejčinović-Burić priznali kako se radi o velikom uspjehu hrvatske diplomacije jer se rijetko hrvatski dužnosnici  biraju na tako bitna mjesta, pogotovo imajući u vidu da su gotovo sve europske države sudjelovale u izboru, što pokazuje određenu moć hrvatskog lobiranja. Pobjedu su dijelom pripisivali i uspješnom hrvatskom predsjedanju Vijećem Europe godinu ranije, što pokazuje kako se radi o kontinuitetu politike. 

Izbor nove čelnice Europske komisije i posjet von der Leyen

Nakon izbora Pejčinović Burić na red je došlo formiranje institucija Europske komisije i parlamenta. Jednu od bitnijih uloga u izboru nove čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen imao je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Belgijski mediji, ali i neki drugi europski mediji navodili su i kako su hrvatski premijer, ali i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović često neformalno spominjani kao mogući kandidati za najvažnija europska mjesta, no oni su to demantirali. Iako kritičari kažu kako izbor von der Leyen nije dobar za države Istočne Europe, Plenković je svojom politikom inzistiranja da čelnik Europske komisije dolazi iz redova najveće europske političke grupacije ojačao svoj status unutar redova Europske pučke stranke.

Upravo je dolazak nove čelnice Europske komisije u Zagreb, kao jednu od prvih destinacija, pokazao kako slično mišljenje ima i sama von der Leyen. Bivša njemačka ministrica obrane dolaskom u Zagreb nahvalila je Hrvatsku, a neki tvrde i kako je njezina zahvalnost iskazana i u potpredsjedničkoj poziciji Dubravke Šuice.

Šuica na potpredsjedničkoj poziciji Europske komisije

Iako se dugo nagađalo tko će od hrvatskih političara biti delegiran u Europsku komisiju, izbor je pao na bivšu dubrovačku gradonačelnicu i zastupnicu u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu. Za hrvatskog predstavnika u igri je bilo više funkcija i resora, a na kraju je izbor pao na potpredsjedničku funkciju zaduženu za demokraciju i demografiju. Radi se o novom resoru, za kojeg se navodno još ni ne zna što će sve obuhvaćati, ali za Hrvatsku je posebno zanimljivo zbog toga što će hrvatski povjerenik imati ulogu u demografiji koja je izuzetno bitna za Hrvatsku, ali i ostale istočnoeuropske zemlje koje imaju najvećih problema s "crnim stopama" migracija. 

Važnost demografije za Hrvatsku već ranije je naglasio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković,  koji se pohvalio na službenom Twitter profilu Vlade kako je na njegovu inicijativu u novi Strateški plan Europske unije uvršteno i 'pitanje demografskih izazova kao jedan od temelja budućeg ekonomskog razvoja'.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je na njegovu intervenciju ubačen dio koji govori o demografskim izazovima.

"Ono što nam je posebno važno, a tu sam temu otvorio još na summitu u Sibiuu, 8. svibnja, jest pitanje demografske revitalizacije. Polovica od 28 država članica ima negativni prirodni priraštaj, među kojima je i Hrvatska. Mi smo uspjeli temeljem našeg amandmana uvrstiti u taj dokument spominjanje demografskih izazova. Premda je to u nadležnosti država članica, činjenica da je to ušlo u ovoj dokument sada nam daje temelj da kasnije kada se bude raspravljalo o programima u proračunu tražimo da se s europske razine pomogne rješavanje demografskih problema. Mislim da je to jako važno postignuće", rekao je Plenković.

'Zeleno svjetlo' za Schengen nije samo uspjeh sigurnosnog sektora, već i diplomacije

Krajem listopada također je došla i pozitivna vijesti o stavu Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen. Tako je Europska komisija ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. "Europska komisija smatra, na temelju rezultata schengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni", objavila je Komisija u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju schengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

"Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena", rekao je Juncker.

'Zeleno svjetlo' tako predstavlja ne samo uspjeh MUP-a, već i uspjeh diplomacije, koja je očito uspjela spriječiti slovenske neformalne blokade. Iako je put u Schengen još uvijek pod pitanjem, zbog mogućih političkih blokada, ocjena Europske komisije govori kako je većina europskih političara na strani Hrvatske. Sličan stav je iskazala i njemačka kancelarka Angela Merkel uoči samog kongresa Europske pučke stranke.