GLASUJTE! Esih, Hasanbegović, Petir, Stier, Škoro, Tomašić, Zekanović... Tko bi trebao biti vođa hrvatske desnice?

Osim relativnog neuspjeha HDZ-a, koji je osvojio tek 22,72 posto glasova birača, ponajveće iznenađenje predstavlja uspjeh one "desnije desnice", koja je nezadovoljna HDZ-ovom politikom za predsjednikovanja Andreja Plenkovića.

Hrvatski suverenisti, koji okupljaju Hrast, HKS, HSP AS i UHP, osvojili su 8,52 posto glasova, osvojivši time jedan mandat u Europskom parlamentu. Ali znatno lošiji rezultat nisu ostvarile ni ostale više im ili manje srodne opcije: i savez NHR-a i HSP-a i nezavisna lista Marijane Petir bile su vrlo blizu izbornome pragu od pet posto.

Kada bi se glasovi koje su navedene tri opcije dobile kombinirali, ujedinjena desnica imala bi perspektivu boriti se s SDP-om oko mjesta druge političke snage u državi.

Prema nekim procjenama, u tim nastojanjima mogao bi im se pridružiti i Most, koji je također zastao pred predizbornim pragom, čime bi njihova politička snaga postala prijetnja i samome HDZ-u, koji se za Plenkovićeva mandata nastoji pozicionirati na desni centar.

Cijela priča dodatno se komplicira približavanjem predsjedničkih izbora, uslijed čega se pojavljuju i neki novi, dosad neočekivani kandidati, poput Miroslava Škore, koji još uvijek razmišlja o kandidaturi.

Ključno pitanje koje se pri razmatranju budućnosti ujedinjene hrvatske desnice nameće jest - tko bi trebao predstavljati središnju figuru, neformalnoga vođu oko kojega će se desnica okupiti? Pitamo vas, dakle - tko je budući vođa hrvatske desnice?

Bruna Esih

Iako Bruna Esih nije uspjela osvojiti mandat u Europskome parlamentu, NHR je još uvijek najjača pojedinačna stranka hrvatske desnice - Hrvatski suverenisti ujedinjuju četiri stranke, a NHR je, unatoč zajedničkom nastupu s HSP-om, predstavljala nosivi dio svoje izborne liste. Ne treba zanemariti niti činjenicu kako NHR u Hrvatskom saboru ima tri predstavnika, više od, primjerice, svih stranaka Hrvatskih suverenista zajedno. Neki uspjesi ove mlade stranke nose velik simbolički značaj, pa će se tako uvijek pamtiti kako NHR stoji iza promjene naziva bivšega zagrebačkog Trga maršala Tita.

Kao nositeljica svoje liste i predsjednica NHR-a, Esih je, osvojivši na izborima 18.784 preferencijskih glasova, još uvijek izgledna kandidatkinja za figuru koja će okupiti hrvatsku desnicu.

Zlatko Hasanbegović

Glavni tajnik NHR-a, Zlatko Hasanbegović još se kao ministar kulture iz Vlade Tihomira Oreškovića 2016. godine nametnuo kao neformalni vođa hrvatske desnice. Njegov politički put obilježili su brojni prosvjedi lijevih udruga i zahtjevi čitavog niza lijevih figura iz političkoga i društvenog života za njegovom smjenom, kao i brojni potezi koji su mu među desnim biračima u samo nekoliko mjeseci osigurali kultni status. Zbog koalicije HDZ-a i HNS-a podržao je Brunu Esih kao kandidatkinju za zagrebačku gradonačelnicu te se time sam isključio iz HDZ-a, postavši jednim od najoštrijih kritičara Plenkovićeve vlade. 

Kao neformalni ideolog hrvatske desnice kojemu ni ironijska podbadanja političkih istomišljenika nipošto nisu strana, Hasanbegović - koji je na izborima dobio 9,269 preferencijskih glasova - nikada nije prestao biti kandidatom za vođu hrvatske desnice.

Tomislav Karamarko

Bivšeg predsjednika HDZ-a već dugo nema u javnosti, no spekulacije o njegovu povratku na političku scenu ne prestaju. Nije tajna da dio Plenkovićevih kritičara iz redova HDZ-a oplakuje promjenu koja je zadesila vrh njihove stranke, pa u skladu s time nagađanja o eventualnome povratku Tomislava Karamarka nikada nisu niti minula. Budući da na ljevici, kako se čini, svjedočimo povratku svojedobnoga glavnog Karamarkova političkoga neprijatelja Zorana Milanovića, može li se očekivati i Karamarkov povratak na političku scenu? 

Može li, dakle, Tomislav Karamarko, kao pojedinac koji je okupio desnicu u okrilju Domoljubne koalicije, ponovno okupiti desne političke snage u Hrvatskoj?

Marijana Petir

Ova demokršćanska političarka i bivša HSS-ovka koju je iz matične stranke izbacio Krešo Beljak, unatoč činjenici što se izborna lista koju je predvodila bazirala isključivo na njoj kao već iskusnoj europarlamentarki, osvojila je odličnih 40,572 glasova na izborima za Europski parlament, gdje se zamalo plasirala i bez ikakve stranačke infrastrukture. Poznata po brizi za hrvatsko selo, ali i upozoravanje na progone kršćana i ostale probleme koji proizlaze iz dekristijanizacije Europe, Marijana Petir sada se nalazi pred nepoznanicom: kako nastaviti političko djelovanje bez HSS-a i bez Europskog parlamenta?

Brojni aranžmani za Petir su mogući, a pitanje koje se postavlja jest mogu li se karte presložiti tako da dojučerašnja hrvatska europarlamentarna zastupnica postane predvodnica hrvatske desnice?

Božo Petrov

Iako je predsjednik stranke koja se uvijek dosljedno odbijala jednoznačno ideološki opredijeliti, Božo Petrov nikada nije krio svoja konzervativna uvjerenja, poput onih da istospolni parovi ne bi trebali biti u prilici usvajati djecu, kao niti svoju kršćansku vjeru. Pogleda li se malo pozornije, uočljivo je i kako je Most inicijator brojnih zakona koji su podudarni s desnim dijelom biračkoga i političkog spektra, poput posvemašnjeg otvaranja arhiva iz komunističkih vremena kao prvome koraku prema nikada provedenoj lustraciji. Pridodamo li Petrovu neke od najaktivnijih Mostovih saborskih zastupnika poput Nikole Grmoje i Mire Bulja, jasnije ćemo uvidjeti kako bi se Most, koji se uoči ovih izbora također pozivao na suverenizam, lako mogao profilirati u stranku desnice.

Može li Petrov iz predsjednika stranke koja se kloni ideologije prerasti u predvodnika hrvatske desnice?

Davor Ivo Stier

Nekadašnji saveznik aktualnoga premijera i predsjednika HDZ-a Davor Ivo Stier s godinama se polako povukao u tihu unutarstranačku oporbu. Nekoć među glavnim neformalnim kritičarima Karamarkove vladavine u HDZ-u sada se našao u sličnoj poziciji kao i njegov stari oponent. Kao još jedan od istaknutih ideologa u HDZ-u, čija je knjiga "Nova hrvatska paradigma" prije nekoliko godina uzburkala duhove u toj stranci, a koji je nakon ostvarenja saveza s HNS-om  odstupio s ministarskoga mjesta kako bi radio na produbljivanju demokršćanske komponente u HDZ-u, još uvijek može pridobiti simpatije većinski konzervativnoga HDZ-ova biračkoga tijela.

Da usuprot ustaljenim predodžbama može animirati mase, Stier je pokazao na prošlogodišnjemu Saboru HDZ-a u Ciboni, gdje je održao zapažen govor u kojem je suptilno istaknuo kako je "spreman" preuzeti odgovornost za svoju stranku. Može li Stier, naslijedi li Plenkovića, postati središnja figura hrvatske desnice?

Miroslav Škoro

Iako nije političar, Miroslav Škoro ima političkoga iskustva - prije više od deset godina bio je HDZ-ov zastupnik u Hrvatskome saboru, da bi se potom razočaran povukao iz politike i vratio člansku iskaznicu. Škorina potencijalna predsjednička kandidatura već je izazvala potrese na političkoj sceni, a prve mu ankete i prije negoli je donio odluku već donose zavidan broj glasova. Kao čovjek s dva doktorata i autor brojnih suvremenih pop klasika domoljubne tematike, od "Ne dirajte mi ravnicu", preko "Svetinje", pa do "Vrijedilo je", Škoro se čini kompetentnim natjecateljem u predsjedničkoj trci. Njegova (ne)politička biografija može mu biti i prednost - od Italije, preko Slovenije, pa do Ukrajine, živimo u vremenu u kojemu u politici trijumfiraju pojedinci koji u nju ulaze iz zabavne industrije.

Ujedno i novo i staro lice - novo u politici, a staro u javnosti - Škoro se također nameće kao relevantni kandidat za predvodnika desnih snaga u hrvatskoj politici.

Ruža Tomašić

Veteranka hrvatske politike i istaknuta članica čitavoga mnoštva desnih hrvatskih stranaka, Ruža Tomašić krunu svoje karijere doživjela je u Europskom parlamentu, gdje je ponijela status i najaktivnije hrvatske zastupnice, beskompromisno predane skrbi za zaštitu hrvatskih prava u rasponu od izlova ribe pa do ispravljanja povijesnih neistina koje su se od komunističkih vremena pa do danas pretvorile u stereotipe koji o Hrvatima koji još uvijek kolaju u svijetu. Iako je najavila kako će se nakon ciklusa Europskoga parlamenta koji upravo završava povući iz politike, nedovršen posao u Bruxellesu nagnao ju je na ponovnu kandidaturu. Tomašić je u nedjelju ostvarila trijumf, osvojivši najveći pojedinačni broj preferencijskih glasova hrvatskih birača, to jest 69 989 glasova.



Može li ovaj ogroman kapital i povjerenje koje je zadobila natjerati Ružu Tomašić na proširivanje prostora djelovanja te povratak iz europske u hrvatsku politiku, gdje bi oko sebe okupila sve desne stranke i inicijative?

Hrvoje Zekanović

Iako je predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić, Zekanović je, zahvaljujući svojim čestim nastupima u Saboru, stekao status najprepoznatljivijeg Hrastova političara u Hrvatskoj, zbog čega je na izborima za Europski parlament i dobio više glasova od svojega stranačkoga šefa - naime, 3,975 - pozicionirajući se odmah na listi Hrvatskih suverenista odmah iza Ruže Tomašić. Najveći trag u Hrvatskome saboru Zekanović je ostavio po svojemu oponiranju Istanbulskoj konvenciji i Marakeškom sporazumu. Zbog ratifikacije prve navedene konvencije Hrast je napustio saborsku većinu i prekinuo suradnju s HDZ-om, a zbog druge je Zekanović osobno otputovao u Marakeš kako bi prosvjedovao protiv liberalizacije pristupa ilegalnim migracijama u Europi i svijetu.

Kao razmjerno novo lice na hrvatskoj političkoj sceni, Zekanović bi s vremenom mogao prerasti u nositelja konzervativnih stajališta u hrvatskome političkom životu.