KOD MANJINA 83.824 BIRAČA VIŠE

GLASOVI NE VRIJEDE JEDNAKO Mandat se može osvojiti i s 890 glasova

Autor

iz

Na izborima za Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik, od kojih je 140 zastupnika iz deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, troje zastupnika u jedinici za tzv. dijasporu te osam zastupnika nacionalnih manjina koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici.

09.07.2020. u 15:50
Ispiši članak

Troje ih je iz redova srpske te po jedan mađarske, talijanske, češke i slovačke, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske te albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.

Kao što smo već pisali, u posljednja tri izborna ciklusa pada broj kandidata zainteresiranih zastupati nacionalne manjine. Na izborima 2011. bilo je 56 kandidata, 2015. 41 kandidat, a godinu dana kasnije na prijevremenim izborima 29. Na ovima se izborima kandidirao tek 21 kandidat što je gotovo upola manje nego 2015. godine. Za talijansku i mađarsku manjinu bio je tek po jedan kandidat.

Osim manjka interesa za zastupnike nacionalnih manjina evidentan je i pad zainteresiranih birača koji mogu odlučiti hoće li glasati za kandidate na tzv. općim listama od prve do desete izborne jedinice ili u posebnoj jedinici u kojoj su kandidati manjina za koju su se opredijelili na popisu stanovništva. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva sve je manje onih koji odlučuju biračko pravo iskoristiti u izboru zastupnika nacionalnih manjina.

Znatno porastao broj upisanih birača nacionalnih manjina

Tako je na ovim izborima broj birača srpske nacionalne manjine, koji su se odlučili glasati za tri zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici, manji za gotovo šest tisuća (5969), no u postocima brojka je upola manja – s 14,1 posto 2016. taj je broj sada 7,16 posto. Do velike razlike dolazi zbog većeg broja birača koji su u birački popis upisani kao pripadnici srpske nacionalne manjine. Prije četiri godine bilo je 138.539 birača, a ove godine 189.441 birač što je čak 50.902 više u samo četiri godine.

Sukladno manjem broju birača troje izabranih zastupnika srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević dobili su znatno manje glasova nego Pupovac, Milošević i Mile Horvat, kojem je Jeckov bila zamjena, četiri godine ranije. Pupovac je 2016. dobio 16.166 glasova, a ovaj put 10.733 što otprilike odgovara prosječnom broju glasova potrebnom za mandat i u preostalim izbornim jedinicama.

No kod drugih manjina riječ je o značajno manjem broju glasova. Tako je izabrani novi/stari zastupnik mađarske nacionalne manjine Róbert Jankovics, kao jedini kandidat, dobio 2807 glasova. Iako je to 76 glasova više, izašlo je 2369 birača manje nego 2016. godine iako je broj birača mađarske nacionalne manjine u popisu birača povećan za 1625.

Radin s 890 glasova ušao u Sabor

Porazan je podatak da je zastupnika talijanske nacionalne manjine Furija Radina izabralo 890 birača ili tek 5,46 posto upisan birača talijanske nacionalnosti. Na izbore je ove godine izašlo tek 40 posto onih koji su glasali 2016. kada je Radin imao protukandidata. U popis je bilo upisano 5974 birača talijanske nacionalnosti više nego na prošlim izborima.

Isti kandidati, isti izbor obilježio je glasanje za zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine. Ponovno je izabran Vladimir Bilek i to s 1514 glasova od 1705 birača koji su iskoristili biračko pravo. To je 185 glasova više nego prije četiri godine, uz veću izlaznost u apsolutnom broju, ali manju u postotku – 16,19 posto u odnosu na 23,51 posto. Biračko pravo iskoristilo je 115 birača više nego 2016., ali je u popis bilo upisano njih 3771 više nego na jedinim prijevremenim izborima za Hrvatski sabor.

Iako je ishod isti i kod zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske odaziv je bio znatno veći u apsolutnom broju, a neznatno u postotnoj razlici. Veljko Kajtazi izabran je s 3745 glasova podrške nasuprot 2010 glasova 2016. godine. Niti jedan od preostalih kandidata nije premašio 700 glasova, a broj upisanih birača koji su mogli birati zastupnika ovih nacionalnosti povećan je 6071 u četiri godine.

52 posto više upisanih birača albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine

Najviše kandidata bilo je pri izboru zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Odaziv je bio za 85 birača veći, ali šest postotnih bodova manji nego četiri godine ranije. Ermina Lekaj Prljaskaj izabrana je s većim brojem glasova nego 2016. godine ispred preostalih šest kandidata. No, uz popisa birača srpske nacionalne manjine i ovdje je zamjetan znatan skok u broju upisanih birača. U samo četiri godine porastao je za 15.481 upisanog birača.

Zbog pojednostavljenja zapisnika o radu biračkih odbora, pojasnilo nam je Državno izborno povjerenstvo, na ovim izborima je poznato koliko je birača glasalo u posebnoj izbornoj jedinici za manjinske zastupnike, ali ne i koliko je birača koji su u popisu upisani kao pripadnici manjina koje biraju svoje predstavnike za kandidate tzv "općih lista", odnosno, lista od prve do desete izborne jedinice.

Glasova: 30645

Glasovanje je završeno

Naravno, pobijedila je daleko najbolja opcija

44%

Nisu moj izbor, ali mogu proći

19%

Ne, ovo je užasno

30%

Svejedno mi je

7%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.