Gjenero za Direktno: Prijedlog o dijalogu Vlade i sindikata o promjenama mirovinskog zakona zagovor je kulture konsenzusa i kompromisa

Objašnjavajući dalje, uz mišljenje kako do referenduma ne bi trebalo doći, Štromar je iznio i prijedlog:

''Mislim da bi sindikati i ministar Pavić trebali sjesti, pripremiti izmjenu zakona, uputiti ga u Sabor i izglasati bez referenduma. Da izgradimo ili deset vrtića, ili 100 POS-ovih stanova. Sigurno će se o tome razgovarati sljedećih dana''.

Je li to tračak nade i mogućnost dijaloga Vlade i predstavnika sindikata o ovom važnom pitanju, koje je uzburkalo javnost, a to je najava kako bi građani mogli u mirovinu sa 67, a ne 65 godina?

O tome smo razgovarali s političkim analitičarom Davorom Gjenerom, koji se dotaknuo i teme politićkog kulturnog dijaloga.

''Svrha referenduma na inicijativu građana u demokratskim porecima nije zaobilaženje i podcjenjivanje parlamenta u zakonodavnoj proceduri, odnosno, nametanje zakonskih rješenja mimo parlamentarne procedure, nije niti ideja o potiskivanju posredne demokracije neposrednom - neposredna demokracija u složenoj zakonodavnoj proceduri jednostavno nije moguća - nego se radi o oruđu naroda da utječe na zakonodavnu proceduru.

U nekim sustavima referendumi na inicijativu naroda funkcioniraju kao 'veto referendumi'; primjerice, u nekima od američkih saveznih država, ili u susjednoj Sloveniji. Karakter 'veto referenduma' često dovodi do toga da se podjele u društvu produbljuju, a s njima i jaz između zainteresiranih strana u pitanju zbog kojeg se referendum raspisuje'', govori za portal Direktno Davor Gjenero.

Talijanska iskustva s referendumom na inicijativu građana, koji je prvotno bio zamišljen kao 'veto referendum' bitno su drugačija, a tu praksu omogućili su relativno dugački rokovi u proceduri raspisivanja referenduma. Nakon što je u parlamentu usvojen neki zakon, kojim relevantan broj građana nije zadovoljan, građani takav zakon mogu pokušati osporiti referendumom, a procedura od početka raspisivanja referenduma, pa do njegova održavanja traje više od godinu dana. U tom roku ključni dionici, stakeholderi, dobivaju prostor za dodatno promišljanje i usklađivanje interesa sa zakonodavcem, a politička klasa dobiva prostor da svoju odluku uskladi s voljom naroda, objašnjava Gjenero.

Načela parlamentarne demokracije

''Uspjehom inicijative za raspisivanje referenduma ne smatra se samo raspisivanje referenduma, jer nitko ne misli da je referendum o jednom pojedinačnom zakonu ujedno i referendum o povjerenju vladi u cjelini, njenom predsjedniku i svim javnim politikama koje ta vlada vodi. Tvrdnje da je referendum ujedno izjašnjavanje građana o vladi i premijeru zagovaraju samo oni koji ne razumiju temeljna načela parlamentarne demokracije i procedure legitimiranja poretka, ali i načine na koji je moguća prijevremena smjena vlasti.

Uspjeh referendumske inicijative postignut je kada se njome provocira novi razgovor, novi socijalni dijalog i kada stakeholderi ponovno promisle je li moguće napraviti neki kompromis i tako zadovoljiti obje strane u sporu. Koncept postizanja konsenzusa dionika zasnovan je na vještini uspostavljana kompromisa, a kada se uđe u proces postizanja kompromisa jasno je da niti jedna od strana iz tog procesa ne izlazi kao apsolutni pobjednik. Win-win situacija nije ona u kojoj je jedna strana ostvarila sve svoje interese, nego dogovor s kojim obje strane mogu živjeti.

Alat referenduma na inicijativu građana nije dizajniran zato da bi nekome omogućio da ponizi aktualnu parlamentarnu većinu i njena zakonodavna rješenja, nego da osnaži građane i institucije civilnog društva u zakonodavnoj proceduri. Hrvatska dobiva priliku da usvoji takvu praksu odnosa prema referendumu na narodnu inicijativu, kompromisom kojim bi temelj mirovinske reforme bio zaštićen, a izdvojena neka od rješenja koja su izazvala najviše otpora stakeholdera. Uđe li Vlada u novi krug razgovora sa sindikatima, koji bi rezultirao prijedlogom zakonskih promjena, to ne bi bio bijeg Vlade od suočavanja s voljom naroda, nego čin afirmiranja konsenzualne demokratske kulture u Hrvatskoj. Eventualnu inicijativu Vlade za takvim razgovorom sa dionicima nitko ne bi smio definirati kao 'svoju vlastitu pobjedu', ili kao strah Vlade od referenduma. Ako, naime, prevlada takva interpretacija u javnosti, do kompromisa neće moći doći'', iscrpno razlaže Gjenero.

Uz primjedbu kako ipak vidi pozitivne pomake u političkom i društvenom prostoru Hrvatske, Gjenero zaključuje:

''Prijedlog o dijalogu Vlade i sindikata o promjenama mirovinskog zakona zagovor je kulture konsenzusa i kompromisa, koja hrvatskom društvu snažno nedostaje''.