Gjenero za Direktno: Milatović nije bezazlen i pristojan, već populist kojeg je stvorila Srpska pravoslavna crkva i koji će voditi prosrpsku i prorusku politiku

Portal Direktno u razgovoru s političkim analitičarem i politologom Davorom Gjenerom analizirao je izborne rezultate nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Što oni govore i kakvu budućnost očekuje susjednu nam Crnu Goru samo su neka od pitanja kojih smo se dotakli u razgovoru s političkim analitičare.

''Na političkoj sceni imate jako puno ljudi koji u korist Rusije ili u korist Srbije nastoje zamutiti situaciju'', istaknuo je Gjenero komentirajući navode nekih analitičara kako je Đukanović proruski i prosrpski igrač.

'Jasno je tko je proeuropski i proatlantski, a tko je velikosrpski i proruski akter'

''Đukanović ima vrlo velike mane, kao i većina političara, međutim činjenica je da je u njegovom mandatu Crna Gora bila lider u europeizaciji na Balkanu'' istaknuo je te posjetio kako je nakon izbora u kolovozi 2020. formirana nova prosrpska administracija čime je proces pridruživanja potpuno zaustavljen.

''Činjenica je da je Crna Gora u njegovom mandatu funkcionirala kao normalna članica NATO Saveza, a da je onoga momenta kada je formirana vlada Zdravka Krivokapića krenulo strašno curenje povjerljivih informacija prema sustavu srbijanske tajne službe (BIA) i ruskih obavještajnih službi te da su ljudi povezani s ruskim i srpskim službama 'ugrađeni' u sustav Crne Gore'', objasnio je analitičar te podsjetio da se Aleksandar Vučić javno hvalio kako je iz sata u sat primao obavijesti o zbivanjima u Krivokapićevom kabinetu u vrijeme desanta na Cetinje, tijekom koje je došlo do eskalaciju nasilja i ratnohuškačke provokacije u rujnu 2021. godine.

''Potpuno je jasno tko je proeuropski i proatlantski, a tko je velikosrpski i proruski akter'', navodi Gjenero.

Foto: Antonio Ahel/ATAImages/PIXSELL

Akteri koji pokušavaju srušiti demokratsku Crnu Goru otvoreno se deklariraju kao prosrpski i proruski te ta priča da oni to zapravo nisu nego da je to Mile Đukanović jednostavno je ''jeftina priča'', smatra analitičar.

Istaknimo i kako je Hrvatska građanska inicijativa na čelu s bivšim ministrom iz redova hrvatske manjine u mandatu Dmitra Abazovića, Adrijanom Vuksanovićem javno istaknula svoju potporu Mili Đukanoviću.

''Vuksanović se ponaša vrlo lojalno prema interesima crnogorskog suverenizma, on je funkcionirao u prethodnim administracijama isto kao i u tehničkoj vladi Abazovića tako dugo dok se nije pokazalo da je to samo derivat Vučićeve politike nakon čega se odmah povukao'', naglašava analitičar. 

Bezazleno, fino, mladi čovjek

Osvrnuvši se na konkurenta Mile Đukanovića u nadolazećem drugom krugu izbora, Jakova Milatovića, čelnika Pokreta Europa sad, Gjenero ističe kako nije riječ o nekom ''bezazlenom, finom, mladom čovjeku'', već upravo o čovjeku kojeg je formirao Risto Radović.

Istaknimo kako je Risto Radović bio itekako politički bitna persona Crne Gore. Naime,  Amfilohije (Risto) Radović, bio je mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori prema čijim  naputcima je formirana prosrpska koalicija ''Za budućnost Crne Gore'' na čije je čelo bio Zdravka Krivokapića, a upravo su njih dvoje akteri desanta na Cetinje, točnije masovne prosvjede protiv zakona o slobodi vjere u Crnoj Gori, za koji je Srpska pravoslavna crkva tvrdila da je paravan za otimanje njezine imovine. Istaknimo i kako je Radović imao i veliki ulogu u Domovinskom ratu te je zagovarao ideju ''velike Srbije'', a u cetinjskom manastiru je uz najveće počasti primao svog prijatelja ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana i njegove ubojice, kitio najvišim odličjima Vojislava Šešelja i ponosno širio božju ljubav s Radovanom Karadžićem.

''Milatović je čovjek koji izgleda civilizirano, ali je na vrlo tvrdim velikosrpskim pozicijama. To je čovjek koji ne zagovara crnogorski suverenizam. To je čovjek koji se vrlo vješto koristi populizmom te je uz pomoć populizma stekao političko tijelo koje je pretežno starije i konzervativno biračko tijelo'', objašnjava analitičar.

''Očito je da u drugom krugu Milatović može očekivati i 60 posto glasova. Đukanović s više od dobivenih 35 posto u prvom krugu, može računati na samo još tri posto glasova koje je dobila kandidatkinja Socijaldemokratske partije Crne Gore Draginja Vuksanović'', objašnjava Gjenero koji smatra kako je ovo ipak ''vrlo težak poraz Mile Đukanovića i kraj njegove karijere, ali prije svega i priče o suverenoj konstitucionalističkoj Crnoj Gori''.

Foto: R.R./ATA Images/PIXSELL

Prijeti nam velika geopolitička opasnost

Očito je kako je prosrpski i proruski utjecaj u Crnoj Gori i dalje izuzetno jak. Zato nas je zanimalo smatra li Gjenero da bi pobjedom Milatovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, a što se na temelju rezultata prvoga kruga može očekivati, Srbija i Rusija uspjele u onome što su pokušale ostvariti drugi niz godina, a to je geopolitički izaći na Sredozemlje.

''To je velika geopolitička opasnost'', ističe analitičar te objašnjava kako već imamo jedan indikator takvog scenarija koji se već dogodio što bi zasigurno trebalo podići razinu zabrinutosti.

''Naime, Hrvatska, a posebice BIH, kao polažu nadu u projekt Transjadranskog plinovoda (TAP)  koji bi trebao ići po Jonskom pravcu, preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske i tu izvući BiH iz ruskih energetskih kliješta. Međutim, taj projekt stoji od 2020. godine jer jedino Crna Gora još nije pristupila mješovitom poduzeću koji bi trebao graditi taj plinovod. Radi se o potpuno jasnom ruskom interesu. Tako dugo dok smo u Crnoj Gori imali suverenističku administraciju bili smo sigurni da će se taj projekt pokrenuti'', navodi analitičar te dodaje kako projekt TAP sada ''beznadno stoji''.

U cilju pojašnjavanja geopolitičke bitnosti Crne Gore za stabilnost Europe istaknimo kako je Crna Gora članica NATO saveza te kako se će bez obzira na očiti povratak proruske i prosrpske politike na vlast teško raskinuti članstvom.

Međutim, ''dugoročno je to velika opasnost, koju čini se euroatlantski partneri zanemaruju'', ističe Gjenero te napominje kako ne smijemo zaboraviti kako se sve događa u vrijeme kada Europa pokušava pronaći mirno rješenje kosovskog pitanja.

''Prepuštanje Crne Gore vlastitoj sudbini u kojoj bi Srbija mogla igrati jako veliku ulogu, odvija se istovremeno s pregovorima EU, Srbije i Kosova. Čini mi se da je računica EU da ako dođe do rješenja pitanja o Kosovu, Rusija gubi svoje oružje utjecaja na Srbiju i da će onda biti lakše riješiti i pitanje pridruživanja Srbije zajedničkoj europskoj sigurnosnoj politici, pa u tom slučaju više nije problematičan utjecaj Srbije na Crnu Goru. Popuštanje Srbiji po pitanju Crne Gore kompenzacijski je ustupak za kooperativnost Aleksandra Vučića oko kosovskog pitanja. Međutim, to je vrlo riskantan potez, za kojeg ćemo tek vidjeti kako će završiti'', zaključio je Davor Gjenero za Direktno.