Gjenero za Direktno: Hrvatska ne bi trebala slaviti novu vladu u Ljubljani!

Francuzi su između izbora proeuropskog predsjednika, centrista i liberala te desne kandidatkinje, kritičarke Europske unije ipak izabrali dosadašnji izbor i aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona. Prema do sada objavljenim podacima, Macron je ostvario pobjedu osvojivši između 57,6 i 58,2 posto glasova francuskih birača.

Gjenero smatra kako su rezultati na francuskim izborima očekivani.

''Bilo je sigurno da Le Pen nema nikakve šanse na predsjedničkim izborima. Njen rezultat je nešto malo bolji od očekivanog, ali ne takav da bi on stvarno predstavljao smetnju demokratskom poretku Francuske i konsolidiranosti institucijama EU'', istaknuo je.

Marine Le Pen tijekom svog političkog djelovanja zagovarala je rastakanje europske politike zajedničke ekonomske zajednice, dok je s druge strane Macron prikazao kao zastupnik koncepta Više Europe, a taj koncept pobijedio je na ovim izborima, objašnjava Gjenero.

''Macron ima samo jedan sitan nedostatak, a to je da se ta pobjeda još mora ovjeriti na parlamentarnim izborima u lipnju, kada ćemo konačno moći reći da je osvojio izbore'', naglašava i dodaje:

''Zasad ta pobjeda još uvijek ima zadršku, ali ne i manu, jer francuski predsjednički  sustav je takav da funkcionira kao nosioc izvršne vlasti jedino ako kontrolira parlamentarnu većinu, u suprotnom sustav tipično funkcionira kao sustav parlamentarne vlade, a moć predsjednika republike u tom slučaju usporediva je s moći engleske kraljice".

Fokusiranje u drugom krugu kampanje za predsjednika na povezanosti Le Pen s ruskim donatorima kao klijentice totalitarnog režima Vladimira Putina, prema našem sugovorniku, donijela je Macronu premoć.

''Okosnica javne politike Le Pen  upravo je ono što Putinu treba, a to je razaranje zajedničke energetske politike Unije. Ona je instrument u Putinovim rukama, godinama financirana od strane Rusije te podržavana od tog režima čime se istakla kao najvažniji instrument u Putinovim rukama'', rekao je Gjenero i dodao da nije imala šanse protiv Macrona.

Slovenija? 'Radi se o izbornoj pobjedi iste političke opcije koja je pobijedila i u Francuskoj'

Stranka Roberta Goloba, na parlamentarni izborima u Sloveniji, osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo nijednoj drugoj u povijesti slovenske demokracije, a odraz je okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i "taktičnog" glasovanja birača manjih stranaka s lijevog centra.

''Još ne znamo kako će cijela avantura Pokret sloboda završiti te kako će premijerski mandat Robert Goloba završiti. Slovenija već godinama nema konsolidirane liberalno-demokratske stranke, a paradoksalno ima vrlo konsolidirano liberalno-demokratsko biračko tijelo, što se vidjelo i na ovim izborima'', objašnjava politolog.

Nakon što se raspala  stranka LDS, bivšeg premijera Janeza Drnovšeka, koja je Sloveniju provela kroz tranzicijsko razdoblje, od osamostaljenja do pristupanja EU, to političko tijelo nema svog pravo predstavnika.

''To je biračko tijelo četiri puta eksperimentiralo'', napominje Gjenero.

Gjenero smatra kako je se mora vidjeti u narednom vremenu hoće li se Pokret sloboda uspjeti konsolidirati kao novi LDS.

''Sigurno je da izborni rezultat nije takav da se može ponoviti scenarij od prije četiri godine. Naime, ovog puta je politička arena bitno defragmentirana u odnosu na stanje prije četiri godine, izgradnja koalicije bit će vrlo jednostavna, jer Golob samo partnerstvom sa socijaldemokratima može osigurati parlamentarnu većinu. Ne postoji čak ni aritmetička mogućnost da bi naknadno moglo doći do gubitka parlamentarne većine i formiranja alternativne većine kao što ju je Janša uspostavio nakon bankrota Šarecove vlade'', naglašava.

Iako je Pokret slobode tek osnovan, on spada u europski politički prostor. Sam Golobov bio je dio šire Drnovšekove administracije, kao državni tajnik u ministarstvu gospodarstva zadužen za energetiku. To su ljudi koji spadaju u europske liberale i reformiste, objašnjava naš sugovornik te dodaje da imaju čvrste veze s liberalnim demokratima koji su u EU parlamentu izrazito pozitivno reagirali na njihov izbornu pobjedu.

''Radi se o izbornoj pobjedi iste političke opcije koja je pobijedila i u Francuskoj'', dodaje Gjenero.

'Hrvatska nema razlog slaviti pobjedu Roberta Goloba!'

Dolaskom izborom nove Vlade u Ljubljani zasigurno će se promijeniti i susjedski odnos s Hrvatskom.

"Hrvatska nema razlog slaviti pobjedu Roberta Goloba!'', rekao je Gjenero pa objasnio svoje riječi: "I to zato što Hrvatska s Golobom nema najbolja iskustva još iz vremena kada se on bavio energetikom i sudjelovao u kreiranju sukoba koji je nastao vezano uz NE Krško, a završilo s arbitražom koju je Hrvatska dobila".

''Između Vlade u Zagrebu i nove Vlade u Ljubljani neće biti tako dobra atmosfera koja je bila u finalu Janšina mandata. Ali iza njega su ostale neke pretpostavke koje bi mogle voditi prema interesnoj suradnji dviju država. Prije svega to se odnosi na energetsku politiku. Slovenija je izrazito energetski ovisna o Rusiji. Janša je u svojevrsnoj  'trilateralne' Hrvatske, Slovenije i Italije pokušavao riješiti taj problem'', objašnjava.

Čini se da unatoč smjeni vlasti treba očekivati da će se taj smjer nastaviti i s Golobovom administracijom, jer jednostavno nema manevarskog prostora raditi bilo što drugo.

''Nažalost, u prethodnom mandatu nije sklopljen ribolovni sporazum u Piranskom zaljevu koji bi omogućio da se pitanje razgraničenja potpuno skine s dnevnog reda. Ostaje vidjeti kako će se nova administracija u Ljubljani postaviti oko tog pitanja'', dodaje Gjenero.

Postoji bojazan da bi se mogli vratiti retorici provedbe propalog arbitražnog sporazuma, ali ne čini se da bi ta politika mogla biti klauzurna u današnjoj situaciji u Sloveniji jer su se procesi odvili na drugu stranu.

''Posebice jer je Hrvatska uspješno sklopila sporazum o  gospodarskom pojasu na Jadranu s Italijom. Pa cijela priča o kontaktu Slovenijom s otvorenim morem postaje zapravo besmislena'', smatra politolog te dodaje:

Gjenero i u tome vidi lošu vijest za hrvatsku politiku, jer treba podsjetiti da je Fajon bila jedna od onih koji su u Europskom parlamentu nastojali opstruirati Hrvatsko pristupanje schengenskom prostoru.

Prema svemu sudeći, odnos Hrvatske i Slovenije bit će uvelike drugačiji izborom Goloba za premijera, no ostaje nam za vidjeti u kojoj će mjeri, imajući na umu stanje u Ukrajini, slovenska i hrvatska strana inzistirati na rješavanju spornih pitanja.