Gjenero za Direktno: Dolazak Pompea u Hrvatsku potvrđuje da SAD tretiraju Hrvatsku kao relevantnog partnera, a Milanović ugrožava njezinu poziciju

Nakon što se pitanje viza za ulazak hrvatskih građana u SAD nije uspjelo riješiti tri desetljeća, Pompeo je u Dubrovniku najavio dobre vijesti. 

Uz Hrvatsku, jedine članice EU-a čiji građani za SAD moraju imati vizu su Rumunjska, Bugarska i Cipar. Poljska je iz tog režima isključena prošle godine.

"Mislim da možemo u narednim mjesecima očekivati pozitivnu odluku", rekao je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u srijedu na HRT-u.

Istovremeno, predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, u četvrtak je ponovno ''izletio'' s potpuno neprimjerenom izjavom, u kojoj je kazao kako ''američki državni tajnik Mike Pompeo stiže u posjet Hrvatskoj kako bi joj probao uvaliti F-16'' te ponovio da bi američka ponuda u drugim okolnostima bila prioritet, ali će u ovom slučaju odluka o nabavki borbenih zrakoplova biti politička.

Koliko je važan posjet visokog američkog dužnosnika Hrvatskoj, za Direktno je komentirao politički analitičar Davor Gjenero.

''Posjet američkog državnog tajnika Pompea u kontekstu je njegove mediteranske turneje i on nema karakter službenog posjeta, ali ima jednako značenje. Mike Pompeo dolazi u Hrvatsku da bi objavio dvije dobre vijesti: da SAD ukida vize za hrvatske državljane te da proces sklapanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja napreduje i da će uskoro moći biti potpisan. 

Amerika je na Hrvatsku primijenila 'poljski model' ukidanja viza. Zbog problema izvan Hrvatske, prije svega zbog toga što ljudi s hrvatskim putnim ispravama traže vize za ulazak u SAD u američkim veleposlanstvima u regiji, a zbog neispunjavanja uvjeta za dobivanje vize bivaju odbijeni, Hrvatska dugo godina nije formalno ispunjavala uvjet SAD za skidanje neke države s popisa onih s kojima je viza potrebna.

Iako je u Veleposlanstvu SAD u Zagrebu bilo manje od tri posto odbijenih viza, zbog relativno velikog broja odbijenih u veleposlanstvima u susjednim državama, Hrvatska nije uspijevala svesti broj odbijenih zahtjeva ispod granice od tri posto, tako dugo dok američki veleposlanik Robert Kohorst nije pokrenuo inicijativu da se u Hrvatskoj napravi isto što je napravljeno u Poljskoj: tamo su poslovni ljudi, diplomati i ljudi iz akademske zajednice, za koje je bilo sigurno da neće biti odbijeni kao tražitelji viza, podnosili zahtjev za izdavanje viza, iako trenutno nisu imali namjeru putovati u Ameriku. Bilo je bitno da se podizanjem broja izdanih viza, ona kvota redovito odbijenih postotno smanji.

Veliko zalaganje hrvatske diplomacije

Americi je Poljska vjerojatno najbliži europski saveznik i logičan je poseban trud oko vizne pozicije poljskih državljana. Činjenica da je jednaki model po ideji američke diplomacije bio primijenjen i u Hrvatskoj, govori o tome da SAD tretiraju Hrvatsku kao relevantnog partnera. Treba naglasiti da je ovaj uspjeh posljedica rada američkog veleposlanika Kohorsta, ali i zalaganja hrvatske diplomacije, te prije svega ministra Davora Božinovića i državne tajnice Terezije Gras, koji osim u pitanju ukidanja američkih viza odličan posao rade i vezano uz hrvatsko pristupanje Schengenskoj zoni'', kaže Davor Gjenero. 

Zaštita sigurnosti 5G mreža

Objašnjava dalje:

''Naravno, Mike Pompeo neće stati na dobrim vijestima. SAD nastoji prikupiti potporu što većeg broja država, posebno onih članica EU, za svoju politiku zaštite sigurnosti 5G mreža, koja se zasniva na nenabavljanju kineske, prije svega Huaweieve tehnologije za te mreže, odnosno zamjenu te tehnologije, ako je već instalirana.

Slovenija je već potpisala izjavu u kojoj podupire američki stav i obvezuje se na američki način štititi sigurnost 5G mreža, a ta stavka je bila i u dokumentu što su ga s predsjednikom Trumpom potpisali predsjednik Srbije i premijer Kosova. 

Hrvatska je zagovarala europski pristup problemu: načelo reguliranja i zaštite propisivanjem pravila o sigurnosti. Vidjet ćemo hoće li Vlada ostati na toj poziciji, ili će prihvatiti američku strategiju i o tome potpisati formalni dokument''. 

Pitanja nuklearke i nabave zrakoplova

No, još je nešto iznimno važno:

''Amerika je zainteresirana za obnovu svoje proizvodnje nuklearne tehnologije, a Hrvatska je u razgovorima sa Slovenijom da se uključi u izgradnju drugog bloka nuklearke u Krškom. Slovenija je već dala garanciju da će američkoj tehnologiji dati prednost pred jedinim konkurentima: ruskom i kineskom nuklearnom tehnologijom. Vjerojatno je da će Pompeo od hrvatskih sugovornika tražiti potporu takvom slovenskom stavu''. 

Također, Hrvatska se nalazi pred još jednim izazovom, podsjeća Gjenero.

''Hrvatska je u procesu nabave borbenih aviona, a jasno je da je i to predmet razgovora. O takvim se razgovorima javno ne govori tako dugo dok se ne dođe do sporazuma. Pregovori mogu dovesti samo do povoljnijih uvjeta nabave, a bilo kakvim nagađanjima, a pogotovo izjavama kakve daje Predsjednik Republike, samo se smanjuje manevarski prostor hrvatskim pregovaračima. 

Predsjednik Republike na krajnje je neprimjeren način reagirao na posjet državnog tajnika, nepotrebno je pred američkim veleposlanikom vrijeđao predsjednika SAD, a posve je nevjerojatna retorika o tome da bi američki državni tajnik trebao 'uvaliti' američke avione, usput one iste za koje je pred nekoliko dana Predsjednik, opet nepotrebno, govorio da su najbolji odabir. 

Nečuvene izjave Predsjednika

Milanović je evidentno u strahu od toga što istražni organi znaju o njegovim poslovima s uhićenim predsjednikom uprave JANAF-a, što bi moglo razjasniti i zagonetne odnose Zorana Milanovića i jednog kontroverznog naftnog magnata, koji je danas pod kontrolom ruske državne naftne kompanije i za čiji je interes ovaj trebao preuzeti vlasnički udio MOL-a u INA-i, u čemu je 'lobirao' Milanović''. 

Na kraju Gjenero ističe i svoju zaprepaštenost izjavama s Pantovčaka:

''Njegove nevjerojatne poteze u vanjskoj politici, nečuvene komentare o dolasku američkog državnog tajnika i opservacije o predsjedniku SAD, ne treba tumačiti kao bizarnost ponašanja trenutnog Predsjednika Republike niti kao posljedicu njegove neuravnoteženosti, nego kao sustavnu politiku ugrožavanja euroatlantske politike Republike Hrvatske, koju Vlada uspješno vodi, a dokaz te uspješnosti su i dobre vijesti što ih donosi američki državni tajnik''.