'ON SUDJELUJE U DONOŠENJU VAŽNIH EUROPSKIH POLITIKA'

Gjenero tvrdi: 'Plenković je u Saboru podsjetio da je Milanović bio najmanje utjecajan političar u EU'

Autor

Hana Krnić

Svojim glasanjem u UN-u Hrvatska je, uz još 13 zemalja, odbila sudjelovati u globalnom pozivu na "hitno, trajno i održivo humanitarno primirje koje vodi prekidu neprijateljstava" u Izraelu i Palestini. Politički analitičar i politolog Davor Gjenero za portal Direktno komentirao je aktualnu situaciju i objasnio zašto se Hrvatska odlučila na takav potez. 

09.11.2023. u 17:48
Ispiši članak

"Hrvatska je trenutno u Ujedinjenim narodima izrazito dobro i kvalitetno zastupljena. Ambasador Ivan Šimonović je jedan od najboljih hrvatskih diplomata i izrazito visoko rangira u Ujedinjenim narodima. Čovjek je bio pomoćnik glavnog tajnika za humanitarne poslove. Hrvatska nije mogla prihvatiti rezoluciju koju je formalno podnio Jordan, a koja maksimalizira dobiti protivnika statusa quo u međunarodnim odnosima i utjecaja Sjedinjenih Američkih Država na globalnu politiku.

Radi se o demagoškoj rezoluciji koja potkopava ulogu euroatlantizma u globalnim odnosima. U tom trenutku jedine opcije su da Hrvatska bude suzdržana kao Njemačka ili da glasa protiv što je na kraju i učinila. Samo 14 država je glasalo protiv, a u tih 14, osim Izraela je i SAD. Od naših europskih partnera na tom popisu nalazi se Češka. To nije nikakvo incidentno glasanje već procjena hrvatske diplomacija da se radi o trenutku kada treba jasno zauzeti stranu", rekao je Gjenero. 

Dodao je da svi koji danas pokreću temu glasanja pričaju samo o tome je li Hrvatska na kraju trebala biti suzdržana te da je svima jasno da nismo trebali glasati "za" rezoluciju. 

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom

"Ovo sve je dobro za definiranje hrvatskog položaja u međunarodnoj zajednici. Najveći argument da je Hrvatska trebala ostati suzdržana odnosi se na odnose sa zemljama regije. Odnosno, odnosi se na odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja je bila među onim državama koje su glasale 'za' rezoluciju. Tu je došlo do zanimljivog konsenzusa", kaže Gjenero. 

FOTO: HINA/FENA/Hazim Aljović 

Tvrdi kako ta odluka u BiH nije propitkivana zbog toga što je poklopio stav bošnjačkog dijela političke elite koja se snažno solidarizira s Palestinom i "frakcije Milorada Dodika" koja je izrazito proruska. 

"Rusija je glasala 'za' rezoluciju računajući da će tako oslabiti američki utjecaj u globalnim odnosima. Uvjerenje je da se ovime stvara distanca između Hrvata i Bošnjaka kao i bošnjačke političke elite i hrvatske države. U toj konstataciji ima nešto istine, ali isto tako istina je i da su se od strane onih koji s bošnjačkog aspekta snažno zagovaraju glasanje u korist rezolucije javljala nezadovoljstva i prema državama koje su ostale suzdržane", rekao je politički analitičar. 

Tvrdi i kako drugačiji stav Hrvatske ne bi igrao nikakvu ulogu u odnosima s BiH jer bi se jednako odnosili prema nama. 

Islam u Hrvatskoj 

"Ako govorimo o globalnoj sigurnosti Hrvatske, ovim glasanjem se ni tu neće ništa bitno promijeniti. Hrvatska nije država koja bi sama po sebi mogla postati interesantna islamističkom terorizmu. Imamo iskustvo terorističkog napada u Rijeci 1995. godine, ali i on je imao određenu poveznicu s Bosnom i Hercegovinom. Došao je kao reakcija hrvatskog predavanja Amerikancima terorista koji je kroz Hrvatsku htio prijeći u BiH", podsjetio je Gjenero. 

Plenković zastupnici: 'Imate predsjednika Vlade koji je jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća'

Tvrdi kako je Hrvatska demokratskim odlukama stvorila klimu povoljnu za integraciju pripadnika islamske političke zajednice u naše društvo. 

"Prije svega radi se o Bošnjacima i Albancima koji su se doselili u Hrvatsku. Oni su vrlo visoko integrirani u društvo, a Hrvatska baštini tradiciju dugu više od 100 godina priznavanja prisutnosti islamske vjeroispovijesti na svom teritoriju. Zbog toga bi mogla postati interesantna islamističkim radikalima, ali to se ne bi promijenilo da je Hrvatska glasala drugačije", tvrdi Gjenero. 

O izjavama premijera Plenkovića

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu u Hrvatskom saboru, prilikom predstavljanja izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća od travnja do listopada, kako je jedan od najiskusnijih i utjecajnijih članova Europskog vijeća. Naglasio je i kako je uz mađarskog premijer Viktora Orbana i rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa najdugovječniji član Europskog vijeća. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak 

"Njegov utjecaj u Europskom vijeću ne proizlazi činjenice da je jedan od onih koji su najduže članovi istoga. Njegova uloga u Europskom vijeću je povezana s njegovom ulogom unutar Europske pučke stranke, a ta uloga je uvjetovana pozicijom HDZ-a unutar Hrvatske. Plenković je objektivno vodio dobre europske politike, a njegov utjecaj ide na ruku Europske pučke stranke te ima vrlo dobre odnose i s europskim liberalima.

Često je premijer naglašavao i svoje dobre kontakte s Charlesom Michelom. Plenković ima veći ponder u Europskom vijeću nego što je ponder koji proizlazi iz bogatstva ili geopolitičkog položaja zemlje koju vodi. On već neko vrijeme sudjeluje u donošenju važnih odluka na europskoj razini", rekao je Gjenero. 

Za kraj tvrdi kako je Plenković svojom izjavom u Saboru htio dati do znanja da je daleko od pozicije u kojoj se našao Zoran Milanović kada je bio hrvatski premijer i kada je proglašen najmanje utjecajnim europskim političarem.   

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.