Gjenero tvrdi da Hrvatska ne smije odstupiti unatoč problemima: 'Nemamo manevarski prostor'

Vijest su priopćili šefovi diplomacija dviju država, Grlić Radman i Ervin Ibrahimović u crnogorskom Baru. Grlić Radman najavio je da će delegaciju ministarstava predvoditi državni tajnici, a razgovorima će se raspravljati o rješavanju odšteta logorašima, vraćanju imena bazenu u Kotoru, kao i pitanje granice te vlasništva nad školskim brodom "Jadran", koji se trenutačno nalazi na redovnom godišnjem remontu u luci Bar. Portal Direktno na tu temu razgovarao je s političkim analitičarem i politologom Davorom Gjenerom koji već godinama pozorno prati zbivanja i politička previranja u Crnoj Gori. 

Gjenero je za naš portal prvo istaknuo kako je takav potez očekivan. ''Tu je Hrvatska jasno postavila zahtjeve, ponašala se fer i nije blokirala zatvaranje triju poglavlja u pristupnim pregovorima Crne Gore i Europske unije koja nisu upitna iz pozicije vladavine prava'', pojasnio je analitičar.  ''Očito da je Crna Gora dovedena u situaciju da se mora početi ponašati ozbiljno, ako želi doista napredovati. Mislim da je to primjer dobro postavljene priče'', istaknuo je te naglasio kako unatoč tomu što često govorimo o propustima hrvatske diplomacije, ovo otvaranje otvorenih pitanja sa susjedima ipak pokazuje kako ''hrvatska diplomacija načelno funkcionira pristojni i dobro te da se pitanja državnih interesa RH postavljaju racionalno i sustavno''. 

Gjenero je naglasio kako se to ponajbolje vidi kada je riječ o procesu proširenja EU-a na susjedne države. ''I kad je riječ o Crnoj Gori, a pogotovo kada je riječ o Srbiji, gdje su sva ključna pitanja već ugrađena u njihov pregovarački okvir''.  Zanimalo nas je također smatra li Gjenero da je realno za očekivati da će ovim razgovorima Hrvatska riješiti sva otvorena pitanja s Crnom Gorom. ''Kada govorimo o pitanju granica, tu je stvar zapravo već riješena. Ako Crna Gora želi biti dio europskog procesa, onda mora slijediti ono što je napravila još Đukanovićeva administracija i priznati pravorijek Badinterove komisije koja jasno zacrtava kopnenu granicu''.

Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split. pic.twitter.com/YdhRhT7WsH

— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) January 13, 2025

'Primjer dobrog rada sjajne generacije'

Podsjetimo, Badinterove komisije, točnije Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji iz kolovoza 1991., zacrtala je kopnenu granicu razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore na Prevlaci. Gjenero je u razgovoru za portal Direktno istaknuo kako je ključnu ulogu u pitanju razgraničenja morske granice imao cijenjeni hrvatski pravnik i član Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu Budislav Vukas. ''To je primjer dobrog rada sjajne generacije hrvatskim međunarodnih pravnika. Taj sporazum funkcionira (potpisan u vrijeme Vlade Ivice Račana, op.a.) i do dana današnjeg se primjenjuje i nema nikakvih incidenata'', pojasnio je Gjenero te naglasio kako pitanje granice nije problematično te kako bi cijeli slučaj ''pred Hamburškim sudom ili Međunarodnim sudom u Haagu trebao biti vrlo brzo okončano''.

''Hrvatska s granicama nema problema tako dugo dok ima sugovornika koji funkcionira unutar načela vladavine prava'', upozorio je analitičar. ''Naš problem je bio u tome što je došlo do devijacije, najprije s administracijom Zdravka Krivokapića, a onda i svim koji su uslijedili. Oni su pokušali izigravati dogovore i negirati ih, a sve pod pritiskom Beograda'', naglasio je Gjenero, Što se pak tiče drugih otvorenih pitanja, Gjenero napominje, kako se sve države bivše Jugoslavije moraju suočiti s prošlošću i kažnjavanjem zločina.

''Činjenica je da pitanje kompenzacije (odštete logorašima, op.a), najprije dubrovačkim žrtvama Miloševićeve agresije, nije bilateralno pitanje nego pitanje elementarnog poštovanja europskog pravnog okvira. Tu nema nekih velikih pregovora'', pojasnio je politolog. Ono što Gjenero smatra najkompliciranijim pitanjem je pitanje imena bazena u Kotoru. Podsjetimo, u kolovozu 2021. godine MVEP RH žestoko je reagiralo nakon što je kotorska Skupština imenovala bazen ''Zoran Džimi Gopčević'', ratnom zločincu i zloglasnom čuvaru u logoru Morinje u kojem su mučeni mnogi Hrvati. Crna Gora pak opravdava svoju odluku njegovom ''vaterpolskom karijerom''. Spor oko imena bazena i dalje traje, a u njega se uključila i hrvatska vaterpolska reprezentacija te hrvatski klubovi koji odbijaju igrati utakmice u bazenu koji nosi naziv ratnog zločinca. 

FOTO: Davor Pongracic / CROPIX

'To nije pitanje imena bazena'

''To nije pitanje imena bazena, već pitanje mentaliteta i odnosa prema prošlosti. Tu se Crnogorci izvlače na domenu lokalne samouprave u gradu koji nema vlast. Međutim, ovdje se radi o jasnom provođenju principa da se ne može ono što je u BiH zakonski regulirano, a to je da se zabrani veličanje ratnih zločinca i zločina koji su se dogodili u ratu'', pojasnio je analitičar.  Govoreći o školskom brodu Jadran, koji je, podsjetimo, 1991. poslan u Crnu Goru na remont i nikada nije vraćen u matičnu luku Split, Gjenero je istaknuo kako je to pitanje sukcesije.  Političkog analitičara priupitali smo i smatra li on da će tijekom razgovora doći do određenih problema uzme li se u obzir da Hrvatska nema puno manevarskog prostora, dok s druge strane u Crnoj Gori jačaju prosrpske političke opcije. 

''Činjenica je da ne postoji razlog zbog kojeg bi Hrvatska unaprijed mogla pokloniti vjeru trenutačnoj administraciji u Crnoj Gori. Sva pitanja koja se sada otvara su zaoštrena ili su čak i nastala nakon promjene vlasti u kolovozu 2020. Jasno je da će problema biti, ali Hrvatska nema manevarski prostor odstupati od principa tako dugo dok oni ne počnu provoditi vladavinu prava. Situacija je jasna. Međutim, očito je da se s njima ne može razgovarati na način na koji se pregovarala s Đukanovićem i davati im prostora da rješavaju probleme korak po korak'', pojasnio je Gjenero te naglasio kako je upravo potez Hrvatske da natjera Crnu Goru na razgovore o svim otvorenim pitanjima ''dobar i ispravan''. 

Grlić Radman najavio zatopljavanje odnosa s Crnom Gorom: Objavio datum početka razgovora

Zanimalo nas je za kraj i možemo li u ovom potezu hrvatske diplomacije pročitati i određenu poruku službenog Zagreba Beogradu. ''Njima poruke nisu potrebne zbog toga što Aleksandar Vučić nije ozbiljan u dijalogu s EU. Nema naznaka da je u ovim okolnostima taj dijalog moguć. Prema tome, poruka se očituje u jasnom, decidiranom stavu i inzistiranju na poštovanju principa, ali ta poruka je na dugom štapu. Meni se ne čini da, dok je Vučić na vlasti, mi možemo računati na bilo kakav ozbiljan oko dijaloga Srbije i zemalja članica EU-a'', zaključio je za portal Direktno Davor Gjenero.