IDE LI KOSOVO PREMA NOVOM RATU?

Gjenero: Srbija je očekivala ovu situaciju i tempirala je upravo u vrijeme Glavne skupštine UN-a, a Vučić priča gluposti o 'nacionalnom ponosu'

Autor

Andrea Latinović

Nakon kosovske zabrane srpskih registarskih oznaka za vozila koja ulaze na Kosovo, na što su kosovski Srbi reagirali blokadom graničnih prijelaza, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uputio je otvorene prijetnje i ultimatume Prištini i NATO-u.

28.09.2021. u 22:26
Ispiši članak

"Čekat ćemo NATO da reagira, a ako to ne napravi u roku od 24 sata, Srbija će reagirati jer neće dozvoliti pogrom Srba na Kosovu i Metohiji", poručio je Vučić u nedjelju navečer.

Dodao je da je ovaj ultimatum već prenio generalnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu i da je vojska Srbije podigla borbenu spremnost, ali da zasad još uvijek nije ušla na teritorij Kosova i Metohije.

Beograd se toj uredbi oštro protivi smatrajući je kršenjem Briselskog sporazuma iz 2013., dok su kosovski Srbi na sjeveru na graničnom prijelazu blokirali promet.

Službeni Beograd inzistira da se sa sjevera povuku specijalne postrojbe kosovske policije ROSU, kao preduvjet nastavku dijaloga o primjeni Briselskog sporazuma iz 2013. postignutog pod pokroviteljstvom EU-a, poglavito o formiranju Zajednice srpskih općina, čemu se protivi aktualna vlast u Prištini. 

Ratoborne poruke službenoga Beograda hladnokrvnoj Prištini

U nastavku je rekao: "Srbija nije ušla na teritorij Kosova i Metohije, ne zato što je ne smatramo svojom, već zato što Kumanovskim sporazumom nemamo pravo na to. Rekli smo nedvosmisleno da s našim trupama nećemo ulaziti i ne želimo ugroziti mir ni na koji način. Čekat ćemo vas, NATO, 24 sata da reagira. Tek ako se nakon toga nastavi pogrom našeg stanovništva, Srbija će reagirati i neće dozvoliti reprizu 1995. i 2004. godine", zaključio je Vučić, aludirajući na masovne progone Srba s Kosova tih godina, a onda dodao da vjeruje da ga je NATO dobro razumio.

Vučić traži da Kosovo povuče svoje specijalne policijske snage s granice i traži hitan odgovor Europske unije o tome vrijedi li još Briselski sporazum o pravnom prometu između Srbije i Kosova te odgovor kada će biti formirana zajednica srpskih općina.

Kako smo već pisali, Srbija je posljednjih dana već poslala vojne avione i helikoptere da nadlijeću područje sa srpske strane granice s Kosovom. Prema granici je poslala i oklopna vozila iz obližnjih vojarni, a prema snimkama s terena i oklopna vozila, pa čak i tenkove. 

Srpski vojni avioni i u nedjelju su viđeni kako patroliraju nebom oko graničnih prijelaza Jarinje i Brnjak koji kosovski Srbi već više od tjedan dana blokiraju kamionima, protestirajući tako zbog odluke Prištine da sva vozila sa srpskim tablicama moraju skinuti svoje i kupiti privremene kosovske tablice za ulaz u zemlju.

Iz zapovjedništva KFORA-a za portal Kosovo online poručili su kako nadgledaju situaciju i da su "povećali broj i trajanje rutinskih ophodnji diljem Kosova, uključujući i sjever".

"KFOR pomno prati situaciju na cijelom Kosovu i ostaje fokusiran na svakodnevnu primjenu svog mandata - proisteklog iz Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1999. - kako bi se osiguralo sigurno i zaštićeno okruženje i sloboda kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu", poručuju iz međunarodnih snaga.

KFOR je "povećao broj i trajanje rutinskih ophodnji diljem Kosova, uključujući i sjeverno Kosovo", objavio je portal Kosovo online.

Kosovski premijer Albin Kurti poručio je ranije u ponedjeljak da su on i ministar policije Xelaj Svecla imali sastanak sa zapovjednikom KFOR-a na kojem je "bilo riječi o sigurnosnoj situaciji", a portal Kosovo online navodi kako je Kurti "istaknuo da nema informaciju da se KFOR sprema intervenirati na sjeveru Kosova i zamijeniti specijalce kosovske policije, kako su naveli pojedini mediji na albanskom".

Foto: Twitter

Europa strahuje od nove krizne točke

S obzirom da srbijanski mediji huškački izvještavaju o napetostima na kosovsko-srpskoj granici, a službena Priština i dalje je vrlo mirna i ne reagira na otvorene Vučićeve prijetnje, ponovno se otvara mogućnost eskalacije nasilja na tom kontinuirano politički trusnom području.

Može li se očekivati sukob većih razmjera, prijeti li regiji, a time i njezinoj mogućoj destabilizaciji, novi kosovsko-srbijanski rat? U interesu svih država na tom dijelu Balkana, strahovanja su opravdana, ali i nade da do toga ipak- neće doći. Jer, u tom bi slučaju cijela regija vrlo lako mogla eksplodirati, a Europa dobiti novu žarišnu točku nesigurnosti.

Što možemo očekivati u ovoj neizvjesnoj situaciji, analizirali smo s političkim analitičarom Davorom Gjenerom.

''Budući da je 15. rujna istekao prije deset godina sklopljen, a prije pet godina produljen asimetrični sporazum Kosova i Srbije, postignut uz posredovanje Europske unije, o korištenju registracijskih tablica, koji građanima Kosova onemogućuje da sa svojim nacionalnim tablicama ulaze u Srbiju, a istovremeno je Kosovo priznavalo tablice Republike Srbije, bilo je jasno da će doći do problema. Bilo je jasno i to da će nastati incident, kada specijalna policija Kosova izađe na granice. 

Foto: Direktno.hr

Valja primijetiti da je, na osnovi izjave Predsjednika Republike, da je razmišljao treba li otići na sastanak Glavne skupštine UN, jer da se očekuje zatezanje odnosa u regiji, dakle, jasno je da su SOA i hrvatska diplomacija imale informacije u tome što će se dogoditi.

Jasno je da vlasti Kosova ne mogu vječno podnositi asimetriju koju su podnosili deset godina, dok je sporazum bio valjan, a pogotovo ne mogu tolerirati otvoreno negiranje suvereniteta njihove države, jer Srbija sustavno izdaje registarske pločice za vozila koja su na njihovom teritoriju, i to s registracijama, poput KM (Kosovska Mitrovica).

Jasno je i to da Kosovo ne može trpiti da skupina kojom upravlja i manipulira Beograd, blokira granične prijelaze i onemogućuje državne organe na granici da obavljaju svoj posao'', započinje svoju analizu naš sugovornik. 

Perfidna igra Srbije

No, upozorava i na sljedeću, vrlo znakovitu činjenicu, koja je vjerojatno prošla ''ispod radara'' javnosti.

''Srbija je očekivala ovu situaciju i tempirala je upravo u vrijeme Glavne skupštine UN, tako da je Vučićeva kvazipremijerka mogla iskoristiti govornicu UN za napad na Kosovo, kojem Srbija još uvijek blokira članstvo u toj organizaciji. 

Vučić je iskoristio priliku za pokaznu vojnu vježbu, dizanje nacionalnog naboja u svojoj zemlji i glumljenje političke odvažnosti, kakvu redovito glume autoritarni vladari. Pričao je gluposti o 'nacionalnom ponosu' i tome da nitko neće ponižavati Srbiju, a znao je da je izlazna strategija pripremljena.

Naime, bilo je jasno da će NATO-ve mirovne snage izaći na kosovske granice, da će se kosovska specijalna policija povući, a nakon toga će i Vučić povući oružje što je dobio od Rusa, kojim glumi 'regionalnu vojnu silu'. Pritom je u duhu režima kojeg je uspostavio, implicitno prijetio represijom Albancima koji žive u tri geopolitički važne općine u Preševskoj dolini, dakle uz putni pravac iz Srbije preko Sjeverne Makedonije prema Grčkoj.

Govorio je o mogućem zatvaranju tamošnjeg graničnog prijelaza s Kosovom i presijecanju komunikacije tamošnjeg većinskog albanskog stanovništva s Kosovom, što je otvoreni poziv 'nevladinim organizacijama', skupinama pod kontrolom režima i njegovog represivnog aparata, da započnu represiju i progon albanskog stanovništva na tom prostoru. Jedini koji su na to reagirali su gospođa Sonja Biserko i njen Helsinški odbor, godinama dio onog najboljeg u demokratskom građanskom društvu, što Srbija ima'', govori Davor Gjenero. 

Vječna 'ljubav' Srbije i Rusije i 'imperijalizam sirotinje'

Također, ističe analitičar, ''eskalacija napetosti na Kosovu, koju je beogradski režim evidentno planirao, nije niti izvan konteksta posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Balkanu, ali niti izvan konteksta skore vojne vježbe što je Vučićeva soldateska provodi s Putinovom i soldateskom najpopularnijeg i najdugovječnijeg diktatora u Europi, Aleksandra Lukašenka''. 

Gjenero navodi i sljedeće političko-povijesne fakte:

''Model koji Vučić provodi na Balkanu mogli bismo nazvati 'imperijalizmom sirotinje', jer država koja ne uspijeva integrirati niti svoj državni teritorij, stvoriti kakvu- takvu koheziju, koja ne uspijeva modernizirati ništa južno od Beograda, nastoji provoditi teritorijalnu ekspanziju na BiH, Kosovo, Crnu Goru, a sanjaju i o Makedoniji, a neki 'odvažniji' i o dijelovima Hrvatske.

'Imperijalizam sirotinje' nije mogao postići ništa niti u Etiopiji, niti u Grčkoj, pa tako niti Vučićeva inačica tog modela neće napraviti ništa na mijenjanju balkanskih granica, ali radi strašnu štetu susjednim državama, koje žele europsku i atlantističku perspektivu. Srbija nema nikakve koristi od toga što Kosovo onemogućuje u tome da postane država, nema koristi od toga što blokira razvoj Bosne i Hercegovine, što je pokušavala sudjelovati u državnom udaru u Makedoniji i Crnoj Gori, jer ideja da, ako oslabi ove države, može računati da će one pasti pod njen utjecaj, nije realna'', komentira Davor Gjenero. 

Najmlađi europski diktator i zli patuljak iz Kremlja

Na kraju se dotiče i važnoga pitanja, a to je odnos Hrvatske prema, uvijek željnoj tuđih terorija, Srbiji pa kaže:

''Hrvatska vodi jedinu moguću politiku prema Srbiji, a ona se zasniva na hiberniranju svih odnosa. S Vučićevim autoritarnim režimom, s trećim, najmlađim i najvišim europskim diktatorom ne treba razgovarati. Treba zagovarati pomoć i stabilizaciju država koje su žrtve Vučićeva imperijalizma sirotinja, treba se zalagati za europsku i atlantsku perspektivu tih država i za zatvaranje Srbije iza izolacijskog zida, kako bi Vučićev režim postao beskoristan i njegovim diktatorskim kamaradima, poput zlog patuljka iz Kremlja''.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.