Gjenero otkriva mrežu povezanih osoba koja može pojasniti Abazovića u Srebrenici: Nekorektni i bezoprazni ispad u korist Vučićevog režima

Izjavu Dritana Abazovića, koji je kazao ''da bijeli nišani u Potočarima trebaju podsjetiti na genocid nad nevinim žrtvama, ne nad Bošnjacima, već nad ljudima'', te kako ''kako genocid nisu počinile vojske nego politike'', a koja je potaknula više njegovih isprika Majkama Srebrenice, obitelji žrtvama i javnosti, za Direktno je komentirao je politički analitičar Davor Gjenero.

'Izjava čovjeka duboko povezanog s režimom Aleksandra Vučića'

Gjenero napominje da je Abazovićeva izjava, gledana potpuno izvan konteksta političkih događanja u Crnoj Gori, može dovesti do zaključka kako je crnogorski premijer ''dobar čovjek koji želi izbjeći bilo kakve nacionalne predznake i koji govori o univerzalnim vrijednostima''.

Međutim, ''ovdje se radi o čovjeku koji je duboko povezan s režimom Aleksandra Vučića i koji je ekonomski i politički ovisan o srpskom režimu'', ističe.

Treba napomenuti da se izjava dogodila u političkom kontekstu kada je manjinska Vlada Dritana Abazovića izgubila parlamentarnu većinu, upravo zbog inzistiranja na ratifikaciji Temeljnog ugovora Crne Gore sa Srpskom pravoslavnom Crkvom (SPC). Unatoč tome, kako objašnjava Gjenero, što vlada nije imala dovoljno kvalificirane većine kakva je pak dogovorena sporazumom o sastavljanju vlade za vjerska pitanja, ali i unatoč tome što su partneri koji su podržavali vladu odbacili takav konkordat.

Tim Ugovorom Crna Gora prepustila bi imovinu koja je bila u vlasništvu cetinske metropolije do njenog nasilnog pripojenja SPC-u 1920. godine, upravo SPC-u.

Gjenero podsjeća da je ''za vrijeme Mile Đukanovića njegova Vlada striktno pazila da SPC ima pravo korištenja imovine, ali ne i vlasnička prava''. 

Odnos Srpske pravoslavne Crkve i Crne Gore već je duže vrijeme izrazito osjetljivo nacionalno pitanje za Crnu Goru.

Gjenero ističe da se ''potvrđivanje Temeljnog ugovora s Crnom Gorom događa u paralelnom trenutku kada brat Dritana Abazovića u Beogradu osniva privatnu kliniku zajedno s Milicom Đurđić, partnericom srpske premijerke Ane Brnabić, u poslovnom prostoru koji je po svemu sudeći u vlasništvu braće Mali, dok neki izvori u te odnose upliću i brata srpskog premijera Andreja Vučića''. Dodajmo da je Siniša Mali ministar financija Srbije za kojeg se vjeruje da bi mogao postati novi premijer te zemlje, dok je njegov brat Predrag blizak vladajućim strukturama u Srbiji.

''U takvom kontekstu izjava koja negira da su bošnjaci žrtve genocida, a da su počinitelji vojska bosanskih Srba potkovanih  kontrolom režima Slobodana Miloševića, je opasna i patogena izjava'', ističe politički analitičar.

Doseg Abazovićeve izjave vidi se i u nezadovoljstvu koje je izazvala u Sarajevu, ali i u demokratskoj Podgorici.

''Radi se o nekorektnom, bezobraznom ispadu koji je učinjen u korist režima Aleksandra Vučića'', ocjenjuje politolog.

Valja uočiti, objašnjava Gjenero, da ''režim Aleksandra Vučića 27. obljetnicu genocida u Srebrenici prikazuje kao sedmu obljetnicu pokušaja navodnog atentata na Vučića''.

Podsjetimo, Aleksandar Vučić posjetilo je Srebrenicu 2015. godine kada se obilježavala 20. godišnjica srebreničkog genocida. Tada je, kako Gjenero objašnjava, ''izvedena obavještajna operacija koja je rezultirala određenom socijalnom dinamikom, koju su zatim on i njegova politika pokušali prikazati kao pokušaj atentata na njega''.

U tom kontekstu, ''Abazovićevo prikazivanje genocida u Srebrenici kao genocida nad ljudima, a ne Bošnjacima i genocidom politike, a ne vojske bošnjačkih Srba pod kontrolom Miloševićevog režima je potpuno jasan dio obavještajne operacije''.

Hrvatski interes - Hrvati u Boki Kotarskoj

U utorak je pak, samo dan nakon skandalozne izjave, Dritan Abazović posjetio Zagreb i premijera Andreja Plenkovića. Gjenero ističe da su ''Hrvati u Boki Kotarskoj bili prvi na udaru velikosrpske udara koju je proveden zajedno s vladom Zdravka Krivokapića''.

Kako objašnjava politički analitičar, ''Hrvatska ima interes brinuti o zaštiti prava i političkoj integraciji u izvršnu vlast hrvatske zajednice u Crnoj Gori''.

Osim što u trenutačnoj manjinskoj vladi Crne Gore sjedi ministar iz redova Hrvata, Adrijan Vuksanović, prema Gjeneru ne smije se zaboraviti da je jedan od najbližih suradnika premijera Plenkovića, ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović, upravo rodom iz Tivta, a prati ga glas dobrog poznavatelj crnogorske politike.

Naš sugovornik smatra da je ključno da Hrvatska zaštiti svoj interes i politički utjecaj kao zemlje EU na Crnu Goru, i to imajući na umu dvije stvari: ''Na potiskivanje ruske i srpske pete kolone u Crnoj Gori te jednako tako o poziciji Hrvata u Crnoj Gori''.

Politolog napominje da je Hrvatska zajednica u Boki Kotarskoj u vrijeme Đukanovića bila dobro politički integrirana i zaštićena te da je njeno političko isključivanje započelo izborima u kolovozu 2020. kada na vlast dolazi Krivokapić i razbijanjem političkog tijela Hrvata u Boki Kotarskoj na dva dijela.

Time je Gjenero podsjetio na događanja koja su se dogodila neposredno prije izbora 2020. kada je dugogodišnja predsjednica jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative (HGI) Marija Vučinović, nakon sukoba s ostatkom vodstva izašla iz stranke i s Radom Marićem osnovala Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore (HRS).

'Jedinstvena prilika'

Ističe kako su se prije nekoliko dana svi veleposlanici zemalja članica EU u Crnoj Gori, među kojima je po njegovom saznanju bio i hrvatski veleposlanik Veselko Grubišić, sastali s Dritanom Abazovićem i ''upozorili ga da Crna Gora ima jedinstvenu priliku iskoristiti priliku koja je nastala nakon dodjele statusa pridruženih članica Ukrajini i Moldaviji za eksponencijalno ubrzavanje pregovora ulazak Crne Gore u EU''. 

Kako objašnjava, Abazoviću je objašnjeno da mu se daje mogućnost da Crna Gora uđe u EU prije nego što se do sada smatralo realnim rokom ulaska. Ali kako Gjenero ističe, pod uvjetom da ''Crna Gora nakon dvije godine nerada s Krivokapićevom vladom ubrza političke reforme i sredi situaciju u pravosuđu''.

Veleposlanici su nakon sastanka, kako navodi Gjenero, jasno rekli da postoje dva pitanja koja Abazovića forsira. ''Pitanje potpisivanja Temeljnog ugovora te pitanje pristupanja Crne Gore Vučićevoj ideji Otvorenog Balkana''. Predstavnici EU-a na spomenutom sastanku uskladili su mišljenje kako su to ''unutarnja pitanja Crne Gore koja Abazović treba ostaviti na stranu, a koncentraciju usmjeriti na  ispunjavanje preduvjeta za napredak institucionalnog dijaloga s EU-om'', objašnjava Gjenero te dodaje:

''Unatoč jasnoj poruci Abazović putuje u Beograd gdje se sastaje s patrijarhom Porfirijem Perićem, prima instrukcije od Vučića, nastavlja govoriti o Otvorenom Balkanu i stvara parlamentarnu krizu''.

Izgubljeni momentum

U takvim okolnostima dolazi do nove političke krize u Crnoj Gori.

''Đukanović s grčem u želucu otkazuje potporu vladi Abazovića jer je svjestan da pad ove vlade označava pad momentuma u pristupanju EU, ali nije spreman riskirati dvije pogubne stvari. Prvenstveno, 'prepuštanje nacionalne baštine Crne Gore SPC-u, ali i uvlačenje Crne Gore u aranžman Otvoreni Balkan'', ističe.

Napominje da istovremeno prosrpske stranke inzistiraju na otkazivanju potpore manjinskoj vladi i na raspisivanju novih izbora.

Politički analitičar ističe da se nagađa da postoji i mogućnost ''tajnog dogovora između klerikalnih i velikosrpskih političara kako bi Abazović ostao na čelu vlade unatoč gubitku suverenističke i konstitucionalističke parlamentarne skupine'', međutim prema njemu je takva ideja, koja ima potporu Beograda, u ovakvoj političkoj situaciji ipak je previše komplicirana.

Zbog svega navedenog Davor Gjenero za Direktno je zaključio kako Crnu Goru na jesen ipak očekuju novi parlamentarni izbori te da je manjinskom Abazovićevom vladom, iako su se u nju polagale velike nade, ''gotova''.