Gjenero o najavi Izetbegovićeve tužbe: Što god BiH pokušavala - to nikad neće završiti njihovim političkim uspjehom

Prema sporazumu kojeg u dogovorili i potpisali nekadašnji predsjednici Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franjo Tuđman i Alija Izetbegović 1999., postoji dogovorena granica na moru i sporazum stupa na snagu i počinje primjenjivati u praksi od dana potpisivanja. Prema tom ugovoru, precizirano je kako morska granica između BiH i Republike Hrvatske slijedi crtu sredine, a to je crta na kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližeg dijela kopna, bilo Hrvatske, bilo BiH. 

"Po mom mišljenju velika je šteta da taj sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. nije iskorišten za postizanje definitivnog dogovora oko rješavanja granica", rekao je za Direktno politički analitičar Davor Gjenero. 

Dodao je kako je dobro da na toj granici, unatoč tome što nije do kraja dogovorena, nikad nije bilo nikakvih incidenata. "Hrvatska ne može Bosni i Hercegovini davati nikakav posebni status, pogotovo ne nekakav pojas koji bi povezivao njihovo more s otvorenim morem Jadrana. To jednostavno u tom uskom geografskom prostoru nije moguće", rekao je naš sugovornik.

Napomenuo je kako se ovo pitanje razgraničenja na moru bitno razlikuje od onoga sa Slovenijom. "Kod pitanja razgraničenja sa Slovenijom radilo se o utvrđivanju postojanja dijela hrvatskog akvatorija na kojem je omogućena plovidba brodovima svih zastava, prema jednom dijelu arbitražne presude, a protiv koje Hrvatska nema ništa.  Dakle, radilo se o utvrđivanju stanja kakvo je bilo prije 25. lipnja 1991. Tako da je to jedna posve drugačija stvar. S druge strane, kada je riječ o odnosima Hrvatske i BiH u Neumskom zaljevu nije bilo nikakvog prometa, nije bilo nikakve luke, a nije postojala ni lučka kapetanija", objasnio je Gjenero. 

"Hrvatska mora s Bosnom i Hercegovinom postići sporazum o korištenju Luke Ploče, no nikako ne smije dopustiti ostvarivanje ideje izgradnje nekakve mega luke ili vojne luke u Neumskom zaljevu", smatra Gjenero.

Dodao je i kako se Neumski zaljev veže za Malostonski zaljev koji je posebno čist i osjetljiv akvatorij zbog njegovog uzgoja školjaka te kako povećanje prometa u tom prostoru ne dolazi u obzir.

"Što god BiH pokušavala, to nikad neće završiti njihovim političkim uspjehom. Naime, po Badinteru samo je pitanje da se identificiraju granice kakve su postojale na dan razdruživanja Jugoslavije, a ne da se utvrđuju nekakve nove granice i nekakve nove dužnosti i nekakva nova prava država na ovim prostorima", rekao je Davor Gjenero za Direktno.