ZA DIREKTNO

Gjenero: Jasno je da će Komšić voditi politiku suprotnu interesima Hrvata, ali Hrvati ne smiju upasti u Dodikovu zamku

Autor

Andrea Latinović

Već treći dan ne prestaju burne, često i oprečne reakcije, nakon što su objavljeni rezultati nedjeljnih parlamentarnih izbora u BiH, osmih po redu u susjednoj državi, itekako važnih i za samu Hrvatsku. Ne treba, naime, ni podsjećati da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u BiH, ali da je njihov položaj u toj državi godinama sustavno marginaliziran.

10.10.2018. u 22:03
Ispiši članak

Izbor Željka Komšića za hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, uglavnom većinskim bošnjačkim glasovima, ali i težak poraz predsjednika HDZ-a BiH i kandidata za to mjesto, dr. Dragana Čovića, otvorio je brojna pitanja. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i srpski predstavnik u Predsjedništvu BiH, zasigurno je najveći pobjednik ovih iznenađujućih izbora.

U javnosti se već spekulira kako se može dogoditi nevjerojatna, paradoksalna situacija u kojoj bi upravo Dodik mogao štititi interese Hrvatske više od Komšića, no ne zbog ''ljubavi'' prema njima, već kako bi dodatno pogoršao odnose i Hrvata i Bošnjaka.

No sigurno je da BiH više neće biti ista, a s time se slaže i poznati politički analitičar Davor Gjenero.

''Ne postoji objašnjenje koje bi opravdalo manipulaciju, uz pomoć koje je Željko Komšić ponovno posta član Predsjedništva BiH. Paradoksalno, član predsjedništva koji bi trebao predstavljati Hrvate, što čine tek nešto više od 15 % stanovništva BiH, u Predsjedništvo je ušao s više glasova od Šefika Džaferovića, predstavnika bošnjačkog naroda, koji čini nešto više od polovine stanovništva BiH. Budući da je kandidat SDP Denis Bećirović osvojio relevantan broj glasova, otprilike onaj koji su socijaldemokrati osvajali i na parlamentarnim izborima, jasno je da Komšić ovoga puta nije izabran glasovima bošnjačke ljevice, nego glasovima protivnika hrvatske konstitutivnosti među Bošnjacima. Zato je i bez njegove postizborne deklaracije, kako je Hrvatima u BiH bolje da šute, jer su izborna pravila u toj zemlji takva da oni ne mogu doći do svog člana Predsjedništva, posve jasno da će on voditi politiku suprotnu interesima Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH'', kaže Gjenero.

Postoji li odgovor na takvu situaciju?

Nažalost, Hrvatima u BiH dramatično je smanjen manevarski prostor. Odgovor kojem bi vodstvo HDZ-a BiH moglo pribjeći, blokada konstituiranja institucija Federacije i Doma naroda u državnom parlamentu BiH te oživljavanje ideje 'Trećeg entiteta', bilo bi upravo ono što bi maksimaliziralo dobiti Komšića i njegovih istomišljenika. Europska unija i NATO, naime, ne prihvaćaju ideju o trećem entitetu i sigurno je da se njihov tvrdi stav neće promijeniti. Zato je bilo vrlo mudro kad je hrvatska politika, prije svega Predsjednica Republike, a onda i Vlada, poticala Hrvate u BiH pa i Dragana Čovića, da se usmjere na izgradnju zaštitnih mehanizama za Hrvate u BiH uz pomoć reforme izbornoga zakonodavstva.

Kolika je uloga službenog Zagreba u ovoj situaciji, obzirom na obvezu vođenja brige i o Hrvatima u BiH?

Problem Republike Hrvatske, međutim, činjenica je da njeno vodstvo vrlo malo uspijeva utjecati na politiku koju vodi gospodin Čović, sa svojim suradnicima, iako su i međunarodna zajednica i akteri u BiH uvjereni da on govori u ime RH. Njegova politika savezništva s Miloradom Dodikom, prijateljevanja s Aleksandrom Vučićem i otvaranja prema ruskom utjecaju, iritantni su Zapadu, a sigurno i hrvatskim dužnosnicima, ali niti mehanizmima države, niti mehanizmima sestrinske stranke, nije moguće zaustaviti ove evidentne greške u Čovićevoj politici.

A spekulacije da bi čak Dodik mogao više zastupati interese Hrvata u BiH od samog Komšića?

Nemoguće je očekivati da bi Milorad Dodik u Predsjedništvu BiH 'zastupao i interes Hrvata', nego je moguće samo stvaranje takvog privida, ako bi se politika Hrvata u BiH artikulirala tako da ona dodatno destabilizira BiH i jača centrifugalne tendencije. Tada bi politika Mostara bila stavljena u funkciju interesa Banja Luke, Beograda i Moskve.

Ključni hrvatske državni interes na Balkanu očuvanje je Bosne i Hercegovine kao države triju ravnopravnih konstitutivnih naroda, u kojoj bi prava Hrvata bila zagarantirana. Jedini saveznik u ostvarivanju tog cilja Hrvatskoj mogu biti Bošnjaci, nikako Dodik i Republika Srpska. Takvo konsolidiranje BiH moguće je jedino procesom pristupanja Europskoj integraciji i euroatlantskim strukturama. Zato su i predsjednica i premijer u pravu kada pokušavaju snižavati tenzije i emotivne odgovore na provokacije smutljivaca, bilo onih koji nastoje ugroziti prava konstitutivnih naroda u BiH, poput Komšića, bilo onih koji će vrlo brzo Hrvatima početi nuditi savezništvo u razbijanju BiH. Hrvatska ne smije odustajati od svojih državnih interesa, a Hrvati u BiH ne bi smjeli prihvaćati zamke koje im podmeću politika Republike Srpske, Srbije i Rusije i nasjedati na to da pokušaju ostvariti cilj za koji je unaprijed jasno da je neostvariv. A pogotovo Hrvati koji su žrtva izborne manipulacije ne bi smjeli voditi takvu politiku koja bi njih predstavila kao glavne krivce disfunkcionalnosti Federacije BiH, zaključio je Gjenero u razgovoru za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.