Gjenero za Direktno: Protesti u koje je prerastao štrajk u pulskom Uljaniku mogli bi postati dijelom nacionalnog folklora

Razgovarali smo o ovome s političkim analitičarom Davorom Gjenerom.

''Nije neuobičajeno u Hrvatskoj da krajem ljeta počnu spekulacije kako će već ove jeseni biti raspisani prijevremeni parlamentarni izbori. Obično su takve priče plod nagađanja medija, iako uvijek ima i aktera u političkoj areni, koji stalno sanjaju o novim izborima'', odgovara Gjenero na naše pitanje.

Je li to realna mogućnost?

Ne čini se realnim da bi premijer Plenković posegao za raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora još ove jeseni, a znamo li da Sabor počinje jesensku sjednicu tek iza 15. rujna, a da zasigurno prvog dana zasjedanja ne može doći do raspuštanja Sabora, malo je vjerojatno da bi izbore bilo moguće raspisati za neki datum prije kraja studenog. Studeni i prosinac, kao niti siječanj i veljača, nisu mjeseci koji su pogodni za izbore. Vladi kojoj ''ide dobro'' obično je u interesu da se izbori održe u ranu jesen ili tek na proljeće. Poznojesenski i zimski mjeseci uvijek nose svojevrsnu socijalnu depresiju, ali i povećane troškove. Nije moguće raspisati sada izbore na neki datum kad bi Vlada imala koristi od optimizma nakon relativno dobre turističke sezone.

Ali, većina u Saboru vrlo je tanka…

Za poznojesensko raspisivanje prijevremenih izbora Premijer i Vlada bi se mogli odlučiti samo u slučaju da su neprestano opterećeni pritiskom ''okupljanja većine''. Tome nije slučaj, jer iako je većina u Saboru ''tanka'', kako kažete i istina je, vladajuća je koalicija disciplinirana i pouzdana. Jasno je da Vlada neće pribjeći modelu raspuštanja Sabora prije nego što se raspravi o interpelaciji protiv ministra zdravstva, jer bi u protivnom opozicija u kampanji mogla tvrditi da su oni de facto svojom inicijativom za opoziv ministra srušili vladu i vladajuću većinu. Takvu grešku, sigurno je, premijer Plenković i njegovi suradnici ne bi napravili.

Najavljen je paket poreznih reformi koji je u startu izazvao nezadovoljstvo.

Da, Vlada je vrlo rano pripremila paket poreznih reformi, koje će utjecati na kreiranje proračuna za iduću godinu. Jasno je da je prioritet Plenkovićeva kabineta da reforma prođe zakonodavnu proceduru i da se prema njoj kreira proračun za iduću godinu. Osim toga, definiran je i rok od šest mjeseci u kojem sva ministarstva u svom portfelju moraju započeti strukturne reforme. Ako se nagađa o prijevremenim izborima, onda bi se moglo pomisliti da premijer Plenković priželjkuje te izbore istovremeno s onima za Europski parlament. Naime, do tada može sumirati rezultate rada svog kabineta, mogu se vidjeti novi pomaci koje je do sada donosila prije svega reforma fiskalne politike. Budući da je uvjeren da bi s lakoćom osvojio slijedeći mandat, u takvim bi okolnostima Plenković ušao relaksirano u razdoblje predsjedanja Europskom unijom, a oni koji spekuliraju o napetostima između Vlade i Predsjednice Republike dodali bi da bi tako stekao i određenu taktičku prednosti, jer su pred Predsjednicom izbori za naredni mandat, a termin predsjedničkih izbora nije ''fleksibilan'', oni se moraju održavati tako da krajem prosinca bude prvi, a početkom siječnja drugi izborni krug.

Socijalna je situacija sve teža, građani sve nezadovoljniji. Može li doći do bunta?

Spekulira se i o opasnosti od uspostavljanja napete socijalne dinamike u društvu, naime, da bi protesti u koje je prerastao štrajk u pulskom Uljaniku mogli postati dijelom nacionalnog folklora. Nestor hrvatske sociologije, pokojni akademik Josip Županov, podučio nas je da to jest realno, jer da u društvu kakvo je naše ne treba očekivati socijalnu pobunu u vremenu krize, kad ekonomija opada i kada se svi boje za svoje pozicije i spremni su na socijalni sporazum o diobi siromaštva. Međutim, kada ekonomija počne rasti, raste i nezadovoljstvo distribucijom, posebice diobom nove vrijednosti. Uostalom, sjećamo se iz razdoblja vlade Jadranke Kosor, da su socijalne napetosti počele upravo onda kad su ekonomisti počeli primjećivati prve znakove slabljenja ili prevladavanja krize.